https://www.posta.rs/cir/alati/lokacije.aspx

https://invalidnost.info/adresar-osnovnih-skola/

evo ovde ima spisak gde se nalaze pošte Srbije na Kosovu, kao i adresar osnovnih škola koje rade po programu republike Srbije.

Uz izuzetak Kosovske Kamenice i Orahovca, gde je pošta u samom mestu i gde nije moguće napraviti srpske opštine svugde ostalo je to apsolutno moguće.

https://www.openstreetmap.org/#map=15/42.4733/21.4260

evo recimo ahtisarijev plan šta nam je još dao

selo Pasjak, čisto šiptarsko koje ima oko 1,500 stanovnika i koje je praktički predgrađe Gnjilana pridodato opštini Novo Brdo, sa kojom teritorijalno i istorijski veze nema kako bi šiptari narasli za čitavih 15% u datoj opštini.

Možda to nekome sa strane izgleda kao preterivanje, ali upravo te sitnice objašnjavaju sitnu sliku i koliko se srbi dole ne pitaju ništa, a Beograd se pravi lud.

Da ste ranije mijenjali situaciju na terenu, izvukli bi veći status za Srbe na Kosovu...

Ustvari, prije koliko godina je bio Briselski sporazum, to i jeste napravili, ali su Albanci kupovali vrijeme i odbijali provesti sporazum.

Sad su došli do situacije gdje će se možda provesti neki ostaci originalnog Briselskog sporazuma, nešto još više razvodnjeno.

Originalni Briselski sam ja pozitivno ocijenio.

Srbi na Kosmetu ovim prakticno nestaju. Kao Srbi u Hrvatskoj.

Prema popisu 2011. u općini Novo Brdo ima 3,524 Albanaca i 3,122 Srba. Na temelju čega bi to spadalo u zajednicu srpskih općina, kad je više Albanaca?

U Štrpcu su Albanci trećina, a u Gračanici četvrtina stanovništva. Dakle značajan udio.




Na ovoj mapi vidite kako su srpske općine minijaturne u odnosu na albanske. Doslovno se svim silama išlo navlačiti da srbi dobiju neke mini općine. Čak i granice ove Gračanice izgledaju blesavo.

Da se napravi općinska podjela kao što je u ostatku Kosova (dakle velike općine, ujedinjena Mitrovica itd.) , Srbi bi imali jedino Leposavić.

Od Goranaca ništa jer je Dragaš većinski albanska općina.

Jedino možda pridobijete Turke iz Mamuše. Oni su prema riječima generala Delića bili uvijek prosrpski nastrojeni, čak se javljali kao dobrovoljci u ratu devedesetih da ratuju protiv Albanaca. Al ta Mamuša je jedno selo

Najveci deo Srba je bojkotovao taj njihov popis. Svi na severu i vecina na jugu.
A sto se opstina tice, one su i stvorene Ahtisarijevim planom po etnickom kljucu. Ko sto rekoh gore, po staroj podeli (od pre 1999.) su postojale 3 vecinski srpske opstine na severu i jedna (Strpce) na jugu. Ahtisarijevim planom je stvoreno jos 6 srpskih opstina i turska Mamusa.

Srbi na Sjeveru pale srpska auta koji prelaze na registracije Republike Kosovo.

Na jugu, odavno su Srbi prešli na tablice Republike Kosovo.

Sto je s onim srpskim kibutzom između Mitrovice i Zvecana?



Jeste to uopće uselili?

Može li mi netko objasniti sto je točno Trepča, od kojih dijelova se sastoji, kome je sto pripalo, koji je značaj te tvornice za rast kojih naselja, i je li to trajno propali kombinat bez ikakve moderne ekonomske perspektive?

Interesantno je da su Srbi i prije rata u Mitrovici bili samo 15%.

Spasila ih je blizina Srbije, Ibar, to sto su bili oko pola stanovnika sjevernog dijela grada, i priljev izbjeglica.

Gdje su završili Srbi iz grada Priština? Bilo ih je 27 000 na popisu 1991.
10 000 ih je u novoj srpskoj općini Gračanica, znači ipak su bolje prošli od Srba Prizrena kojih je bilo nekih 12 000.

Interesantno mi je uspoređivati druge etničke konflikte oko teritorija i nadležnosti, zbog očite sličnosti s BiH gdje imamo veliku strast i zanimanje, pri čemu je Kosovo nekako najbliže otvoreno pitanje.

Interesantno je i gledati šta bi se iz Kosova moglo primjeniti na BiH, ili iz BiH, posebno Federcije, na Kosovo.

Jedna stvar koja mi privlači pažnju je lakoća formiranja novih općina koje je podržala i medjunarodna zajednica na Kosovu.

Jasno, tu je motiv bio da se održi multietničnost i složenost Kosova da bi ga se lakše kontroliralo i da bi ovisilo o Zapadu, i tražila se kompenzacija Srbima koja neće predstavljati bas “Republiku Srpsku”. Tu se onda Srbima daju mikro općine, srpski kao službeni na Kosovu, zaštita manastira, maksimalno sve vezano za kulturu. Znaci, maksimalna zaštita kao folklorne skupine, “neka igraju kolo”, ali ne bas i da ih se napravi politički problematičnim faktorom.
Ipak, mora se reci da je Ustavom Kosova, definirano da se taj ustav može mijenati samo uz 2/3 podrsku onih 20 nealbanskih zastupnika, medju kojima je 11 Srba, znaci treba čak 14 od 20 ruku manjinskih zastupnika za izmjene ustava, sto je skoro nemoguce i to je vrijedan mehanizam. No, oni sto Albanci rade i mogu raditi; je kršiti vlastiti ustav, kao sada kod formiranja vojske Kosova, i onda imaju Ustavni sud da kažu da su sva zakonska rješenja, čak i ako su očito suprotna tekstu ustava, ustvari “u skladu s ustavom.” Dapače, Ustavni sud može koji god hoće pravni sistem izmisliti i uvesti; recimo mogu početi pričati da je važniji “duh ustava no slovo ustava”, ili može izmisiti da je jedan član ustava suprotan drugom, u kojem slučaju onda ustavni sud bira rješenje koje je “vise u interesu Kosova.”
Isto tako, i ta nemogućnost izmjene ustava nije nešto posebno, jer u Ustavu i nema nekih velikih prava Srba ili drugih manjina, pa da ih se štiti od ukidanja ili izmjena. Mislim da je Srbima i Ostalima garantirano po jedno ministarstvo, i to je to. Tako nešto ako se dobro sjećam čitanja ustava Kosova kojeg su napisali pravnici američke ambasade u Prištini, a davno sam ga čitao.

Da se vratim na paralele nama interesantne, gdje se možda nešto može naučiti…

Za nas u BiH… Sad kad smo riješili sporove na razini Federacije, kantone imamo, na BiH razini sve osim Predsjedništva je ok, kao jedan od mogucih novih ciljeva hrvatske politike moglo bi se razmotriti formiranje novih općina u Federaciji. No, jesmo li mi tu u poziciju Albanaca na Kosovu (koji ne žele mikro općine) ili Srba na Kosovu? Na pola Federacije mi smo u poziciji Albanaca na Kosovu, jaki i ofanzivni, na drugoj polovici smo u poziciji Srba na Kosovu, vise defanzivni.

Ako tražimo recimo mikro općinu Kraljeva Sutjeska, koja bi neizmjerno razveselila sve Hrvate; morali bi vjerojatno dati općinu čaršija Stolac. To bi bila 1 na 1 trgovina.
Za mijenjanje svih granica općina u Srednjoj Bosni, morali bi pristati na podjelu grada Mostara na općine kao sto je Sarajevo podijeljeno. Nije 100% jasno je li nam to u interesu. Homogenizacija općina Srednje Bosne vjerojatno jest dovoljno vrijedna toga, no zamjena npr. neodržive, simboličke i sa 1000 staraca Kraljeve Sutjeske za grad Stolac, koliku god simboliku to imalo, očito ne bi bila pametna trgovina.

I na BiH i na Kosovu, interesantno, poštuje se i nakon 20-30 godina nevidljiva “vojna granica”, zna se točno iza koje kuće počinje. Iako, Albanci sada policijom sve vise se navikavaju na upadanje u Sjever. Ako ZSO nema pune ovlasti u urbanistickom planiranju, sutra država Kosovo može u neko albansko selo sa sjeverne strane Ibra, na privatnoj albanskoj zemlji koju Albanac proda državi, početi praviti recimo veliki kampus privatnog sveučilišta, ogromnu tvornicu, ili nešto drugo naizgled manje provokativno.

Ovi bi ko Bosnje.

Potpisali pa povukli potpis.

https://www.klix.ba/vijesti/regija/osma ... /230408081

Pa i da zrno nadležnosti daš tim općinama, više nego običnim općinama, to se zove autonomija.

Tamo gdje diplomacija dozivi neuspijeh, preuzimaju vaninstitucionalno metode.

Kao da Amerika nema načina da smisli kako da ih natjera, uključujući i korištenje vojne sile Srbije kao pritiska.

Kako točno oni misle dati povećanu samoupravu a da ne daju autonomiju?

I kako da to funkcionira bez neke zakonodavne skupštine ZSO? Albanci kažu da se protive čak i izvršnoj vlasti ZSO.

Mislim, možda i postoje neki kreativni pravni načini, sve se može kad se hoće, to vidimo i u BiH.

Možda bi neko Vijeće ZSO imalo nadležnost da predlaže kandidate za odjele centralne vlasti, koje bi potvrđivala Priština, no to bi bili samo regionalni odjeli (srp: odjeljenja), i to se možda može izvesti nekakvim guvernerima za svako pitanje, i onda bi oni možda bili de facto izvršna vlast a de iure bi Albanci mogli reći da nisu.

Biti će interesantno vidjeti koje metode pritiska će Amerika koristiti.

Ustvari, vrste prijetnji se vjerojatno nikad neće saznati, vidjeti će se samo naglo povećanje kooperativnosti.

Možda naglo povlačenje 20% KFOR vojnika (ili kako se već sada zovu), kao poruka.

Kosovo postoji vojnom zaštitom Amerike, koju ne plaćaju.

Trepča je rudnik olova. Veoma značajna tvornica čim zapošljava 3000 ljudi. Srbi smatraju da su ga Amerikanci zbog njega ušli u rat.

Kako to izgleda kad nemaš policiju, ujedno dobar argument da ZSO dobije policiju

https://www.klix.ba/vijesti/regija/obra ... /230411142

Na lokalnim izborima na Sjeveru izašle samo albanske stranke.

Apsurdna situacija, vjerojatno će raspisati nove izbore.

Vučić se iz aviona dramatično javlja, vrijedi pogledati



https://kossev.info/vucic-uoci-susreta- ... a-predaje/

Koji je to melodramatičan lik, meni je sve to na rubu sprdancije, ali oni koji to svaki dan gledaju su valjda navikli.

Leti u Brisel na pregovore o ZSO. Amerika je pritiska Albance.

Dva teksta koja mogu pomoci u razumevanju te teme.
http://www.nspm.rs/hronika/kosovski-uga ... alphabet=l
http://www.nspm.rs/kosovo-i-metohija/u- ... alphabet=l

I mapa najvaznijih nalazista. Da sada su pod srpskom kontrolom rudnici unutar cetiri severne opstine.

Rudna bogatstva Kosova i Bosne su bitno umanjena, otkako je ugljen postao bezvrijedan. Niti jedna nova termoelektrana se neće nigdje u Europi praviti, dok vjetro i solarne niču kao gljive poslije kiše.

Novi energetski bazen Ex Yu prostora su primorje i Dinaridi, gdje ima sunca i jačeg vjetra.

Dal je ugalj postao bezvredan videcemo. Jedno su zelene bajke a drugo stvarnost. U svakom slucaju prica da je Kosmet otet zbog rudnog bogatstva je glupost.

Koji razlog misliš da je stvarni.

Naravno, realna je kombinacija razloga.

Slažem se da Kosovo vjerojatno nije izdvojeno radi rudnog bogatstva.

Da je tako, imao bi intenzivnu eksploataciju i izvoz na Zapad po povlašteno niskoj cijeni, a ne propalo rudarstvo na Kosovu danas.

K tome, nitko ugljen ne izvozi na jako velike udaljenosti.

Privatizacija kosovskog telekoma po smiješnoj cijeni, to već da.

Kurti Srbima ponudio da registriraju udrugu

https://www.klix.ba/vijesti/regija/albi ... /230503030

Mislim da bi Republika Hrvatska trebala lobirati za srpsku stvar na Kosovu.
Hrvati iz BiH o tom pitanju nemaju luxuz da vode neku borbu osim načelno "podržati dogovor".

Tu nije moguće povuć znak jednakosti s onim što su srbi htjeli u Hrvatskoj (iako im je u početku rata ponuđeno i više) jer je Hrvatska bila Republika u sastavu SFRJ a Kosovo kao pokrajina nije imalo takav status. Znači Kosovo daje da bi nešto dobilo jer dobivaju ono što im originalno nije ni pripadalo.

Lobiranje za srpsku stvar u tom kontekstu znači za hrvate u BiH više ali i za odnose Hrvatska-Srbija koji su značajniji. Realno, albanci hrvatima nemogu okrenuti leđa, nisu u toj poziciji. Nigdje nas nemogu oštetiti, dok recimo srbi u BiH mogu dočekati trenutak da nam naprave štetu. Na Kosovu nas nema pa ništa ne gubimo tamo, a i činjenica da se slabi utjecaj jedne nove muslimanske države na Balkanu dugoročno nam može značiti. Srbi s Kosova neće sigurno krenuti u neko osvajanje Balkana lol Albanci su na neki način već preskočili Balkan i prave utjecaj u zapadnim zemljama, koji će s vremenom postat veći.

Nažalost, čini se da muslimanski narodi, koji god, moraju imati unutarnje probleme jer ako ih nemaju krenu usvajati sve radikalnije i radikalnije muslimanske ideologije. Primjer su radikalna ponašanja u Saudijskoj Arabiji, Emiratima, Kataru, Kuvajtu... sve države koje bi na papiru gledano trebale biti ultra moderne, zbog mogućnosti koje imaju, a kod njih strogoća i islamska pravila gora nego u nekim mnogo siromašnijim muslimanskim zemljama.

Iz tog razloga, da za ZSO, s hrvatske strane.