Jako interesantan materijal koji NIJE METAL, i karoserija Rimčeve Nevere, kao i neki drugi dijelovi auta, su od ovog materijala napravljene.



Kemijski, isti je materijal kao grafit, no ima drugačija fizička svojstva.

Materijal se pravi slaganjem karbon listića, kako se vidi u videu.

Daleko je jači od čelika, a neusporedivo lakši.

Ako se ne varam na mikro razini, radi se o tankim vlaknima ugljika.

Usporedba s dlakom kose (deblja je dlaka)

https://pslc.ws/macrog/carfib.htm#:~:te ... ic%20rings.

Iznenađuje me da materijal nije više skup.

U kojem obliku se radi? Ploče?

Kupcu se isporucuju kao platno / folija

Poprilično nezgodan materijal za raditi.
U BiH se skoro nitko ne radi veće oblike kao na tim videima, najčešće su neki mali modeli koji se koriste u medicini.
Jedino znam da su sa time radili onaj momak iz Viteza što pravi jahte, i FSRacing team sa Fakulteta FSRE u Mostaru za karoseriju bolida formule.

Moraš očito ulozit u opremu, da eksperiment ispadne kako treba.

Čak i ne treba.
Osim karbonskih vlakana, smole i ubrzivača sušenja, potrebna je samo vreća i dobar usisavač za vakumiranje.
Naravno, druga je stvar ako se radi na veliko.

Jedna razina je raditi jednostavne dijelove koji ne nose velike sile nego se ugljična vlakna koriste radi manje težine ili estetike. To bi mogao svatko od nas ako ima garažu i nabavi osnovne alate i materijal.

Napraviti npr. okvir sportskog bicikla s preciznom geometrijom i potrebnom čvrstoćom je nešto drugo, ne znam nikoga u Hrvatskoj da radi nešto na toj razini.

S karbonskim biciklima je zanimljivo to što imaju rok trajanja (desetak godina). Metalni bicikli mogu jako dugo trajati ako se neoštete ili ne korodiraju, ali smola koja se koristi za karbonske bicikle s vremenom polako popušta. Karbonski bicikl nije krut kao metalni, nego prigušuje vibracije, ali to ima za posljedicu postupno propadanje materijala.

Koliko koštaju karbonski bicikli.

Pitam se kakav je osjećaj voziti bicikl gdje 90% težine dolazi od tvog tijela.

Podmornica OcenGate bila je napravljena od jufki carbon fibers


Carbon fiber, one of the Titan submersible's experimental materials, comes under scrutiny
Experts say carbon fiber is a relatively new material, especially for building submarine hulls, that has not been tested over time in such extreme depths.

https://www.nbcnews.com/news/us-news/ca ... -rcna90856

In contrast, U.S. Navy submarines are made with carbon steel, a “tried and true material” that is reliable and thoroughly understood, according to Captain David Marquet, a retired Navy submarine commander.

“It’s not sexy. It’s not, some would say, innovative, but we understand how it reacts in these situations very clearly,” Marquet said.

Carbon fiber, the former sub commander said, is a relatively new material, especially for building submarine hulls. He said multiple repeated dives, inspections, X-rays and ultrasounds are needed to fully understand how the material responds to stress and pressure over time.

A dobro, spustio se on bio nekoliko puta, ali eto navodno došlo do zamora materijala.

Imao je nekih čudnih izjava poput sigurnost je precijenjena.

Ugljična vlakna su cool, sad stavljaju nešto što zovu carbon fibers u interijere automobila. Ne znam je li to zaista to, ili samo sliči, ali očito je bez ikakve svrhe osim izgleda i marketinga. Možda bi samo materijal sa nazivom quantum carbon fibers bio coolniji.

Najveća prednost je kad trebaš nositi taj bicikl, što se povremeno pojavi potreba ovima što koriste mountains bike.

Nije pukla, nego se razletila na jufke ko burek.

Šalu na stranu, vidio sam report gdje graditelja kritiziraju da je koristio previše vrsta materijala (ne samo karbon, nego je koristio sve zvučne materijale, recimo kombinaciju karbona i titana, što automatski znači pravljenje granice među materijalima koja se i meni čini opasna jer se različiti materijali, zbog različitog istezanja i naprezanja pod tlakom i temperaturom, jednostavno mogu "odlijepiti"), koristio je netestirane kompozite itd, kod kojih je nepoznato kako se ponašaju pod tolikim pritiskom, a i svaki spoj, preklop, granica između materijala, je rizično kao točka gdje se može desiti nakupljanje previše stresa, a i najmanja rupica kroz koju 400 atmosfera tlaka može proći vodi onda na urušavanje kompletno.

Negdje sam čak pročitao da je ugradio prozorsko staklo koje je certificirano samo za tlak do 1.5 km dubine, iako je ovaj tvrdio "da se mene pita, ja bih to protjerao do 4 km dubine, nije to tako slabo kao što izgleda" . Možda im je i taj prozor pukao. Sigurnosne mjere obično se postavljaju bar 5 puta daleko od točke pucanja, znači to staklo je moglo i do 7 km vjerojatno, i on je to vjerojatno znao i igrao se s tim, ali očito ne svaki prozor, i ne za milijun zarona, uzimajući u obzir zamor materijala.

Jedna od mana karbona je to što je krt (suprotno od krt je plastičan) materijal. I onda uslijed opterećenja na njemu brzo nastaju pukotine koje smanjuju geometrijske katateristike poprečnog presjeka, odnosno poprečni presjek postaje slabiji u vidu otpornosti.

Cijeli je bio cool. Recimo dosta pozornosti je bilo na kontroleru za igrice, koji je u principu sasvim solidan.

A u pozadini monitori zavijeni vijcima ili nekim klinovima nisam siguran, direkt u ugljična vlakna, i tako stvaraju točke naprezanja.

Ne bi to bilo skupo za auta da žele. Razlog zašto neće i zašto vlade prave otpor je da bi svi vozili kao manijaci. Sjebeš se u drugo auto sa 140 km/h, izađeš iz auta i odeš na kavu kao da ništa nije bilo.
A ako vlade išta mrze to je dizanje brzine i pravljenje novih cesta sa skupim asvaltom.

Odličan komentar



Pokazuje i video OceanGate kada su namatali carbon fiber oko titanijskog cilindra.

Druga stvar na koju sumnja je onaj dekadentno veliki prozor. Bivši inženjer, kojemu sus dali otkaz nakon što je upozorio na probleme, tužio je OceanGate i iznio u optužbi podatak da je prozor certificiran da izdrži tlakove do 1.3 kilometra dubine. Proizvođač ga je odbio certificirati na više, a OceanGate je odbio platiti proizvođaču da proizvede jači prozor. Ovi su ga vozili do 4 km dubine.

S obzirom da je podmornica pukla na 1.5 km, vrlo moguće da je do prozora, koji je bio certificiran samo za do 1.3km. To se sada čini kao najslabija točka.

U čemu je tačno razlika u konstrukciji i kvalitetu materijala između ove spljeskane kante i onoga u čemu je Džejms Kameron išao u Marijanski rov? Mislim trench.

"Deepsea Challenger" u kojem se spuštao James Cameron u Marijansku brazdu je imao debelu (preko 60 mm) čeličnu kuglu u koju se može smjestiti samo jedna osoba.

Da, znam da je išao sam. Strašan lik, inače. Same pripreme su trajale godinama.

James Cameroon je imao daleko više novca na raspolaganju.

Što reći... breaking the rules..

Jasno, s obzirom ko je i šta je sve uradio. Opet, taj poduhvat (zajedno sa onim Baumgartnerovim) je za veliko poštovanje.

Sad meni nije jasno šta se htelo postići umatanjem kućišta karbonskim vlaknima kada je očigledno da je jedino što je bitno sama debljina kapsule. Uz ostale mere, naravno.