Opet ćemo izdominirati na svim poljima. Jednostavno, takvi smo.

IRSKO gospodarstvo oštro se smanjilo u prvom tromjesečju, odražavajući nagli pad aktivnosti u "globaliziranom proizvodnom sektoru", pokazali su podaci statističkog ureda. Irski BDP smanjio se u prva tri ovogodišnja mjeseca za 4.6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je aktivnost pala za 0.1 posto, izvijestio je statistički ured.

Pad je znatno snažniji no što su statističari procijenili krajem travnja, izračunavši da je aktivnost smanjena za 2.7 posto.

HRVATSKO gospodarstvo porast će u 2023. godini za 1.9 posto, prognozirala je danas Svjetska banka više nego udvostručivši procjenu, dok bi eurozona zbog postrožene monetarne politike i cijena energije trebala balansirati na rubu stagnacije.

U siječnju je banka prognozirala rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 0.8 posto. U sljedećoj godini rast bi trebao snažno ubrzati na 3.1 posto, procjenjuju u SB-u u najnovijem izvješću potvrdivši siječanjsku prognozu.

U 2025. trebao bi se stabilizirati iznad razine od tri posto i dosegnuti 3.3 posto, pokazuje izvješće.

U skupini zemalja EU u regiji Europe i središnje Azije najsnažnije bi u ovoj godini po procjenama banke trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 2.6 posto. Blizu je Hrvatskoj po prognoziranoj stopi rasta u ovoj godini Bugarska, gdje bi aktivnost trebala biti uvećana za 1.5 posto.

Najslabije bi pak u toj skupini trebalo porasti mađarsko i poljsko gospodarstvo, za 0.6 odnosno 0.7 posto.

Monetarna kočnica
U eurozoni aktivnost bi u ovoj godini trebala porasti za 0.4 posto, izračunali su u SB-u, podigavši procjenu iz siječnja za 0.4 postotna boda.

Naglo usporavanje rasta u ovoj godini, nakon procijenjenog 3.5-postotnog skoka u 2022., rezultat je postrožene monetarne politike i odgođenog utjecaja viših cijena energije, ističu u Svjetskoj banci. Procjena za ovu godinu ipak je blago podignuta budući da su gospodarstvu u zoni primjene zajedničke europske valute na početku godine na ruku išle blaga zima i niže cijene plina.

U 2024. gospodarstvo bi trebalo ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 1.3 posto, zahvaljujući reformama i investicijama koje će se financirati iz europskog pandemijskog fonda, drže u SB-u.

Prognoza za sljedeću godinu snižena je ipak za 0.3 postotna boda, dijelom zbog procjene da će postrožena monetarna politika utjecati na gospodarstvo kroz dulji vremenski period no što su u SB-u do sada očekivali. U 2025. aktivnost u zoni primjene zajedničke europske valute trebala bi zamjetno ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 2.3 posto.

Američko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 1.1 posto, a u 2024. rast bi trebao usporiti na 0.8 posto, što u SB-u objašnjavaju utjecajem podignutih kamatnih stopa na potrošnju. Za 2025. SB najvećem svjetskom gospodarstvu prognozira oporavak, uz stopu rasta od 2.3 posto, predviđajući popuštanje inflacije i blaži utjecaj viših troškova zaduživanja.

Jaz
U skupini razvijenih gospodarstava u cjelini rast bi u ovoj godini trebao usporiti na samo 0.7 posto, s 2.7 posto u 2022., dok bi se u skupini gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju trebao zadržati na lanjskoj razini i iznositi 4 posto.

Kinesko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti za 5.6 posto, izračunali su u SB-u podigavši procjenu iz siječnja za 1.3 postotna boda. U 2024. rast bi trebao usporiti na 4.6 posto budući da će slabija potrošnja prevagnuti nad blagim ubrzanjem izvoza.

Snažniji rast i u ovoj i u sljedećoj godini očekuju u indijskom gospodarstvu, za 6.3, odnosno 6.4 posto. Svjetsko gospodarstvo u cjelini trebalo bi porasti za 2.1 posto, što je za 0.4 postotna boda više no što je banka prognozirala u siječnju. Prognoza za sljedeću godinu snižena je pak za 0.3 postotna boda, na 2.4 posto.

Hrvatski BDP je najviše narastao u EU u usporedbi sa zadnjim pretpandemijskim kvartalom.

HRVATSKA je u travnju zabilježila najsnažniji rast prometa u maloprodaji u EU dok je na razini eurozone i Unije promet stagnirao, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji eurozone u travnju je bio nepromijenjen u odnosu na ožujak kada se prema revidiranim podacima smanjio za 0.4 posto.
U EU porastao je za 0.1 posto, nakon revidiranog 0.5-postotnog pada u ožujku.
Europljani su u travnju više kupovali samo neprehrambene proizvode, za 0.5 posto u eurozoni i za 0.6 posto u EU.
Promet u trgovinama prehrambenih proizvoda, pića i duhana bilježio je pak gotovo isti postotni pad.
Najviše se smanjio promet na benzinskim stanicama, za 2.3 posto u eurozoni i za 2.2 posto u EU.

Hrvatska na čelu
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u travnju na mjesečnoj razini porastao promet u maloprodaji u Hrvatskoj, za 3.4 posto. U ožujku uvećan je za samo 0.1 posto.
Blizu su Hrvatskoj Luksemburg i Švedska s rastom prometa za 3.3 odnosno 3.1 posto.
Najviše se pak smanjio promet u Slovačkoj, za 5.8 posto.
Slijede Rumunjska i Slovenija s padom prometa za 3.7 odnosno 2.4 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku i Italiju.

Smanjena kupnja hrane
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni promet u maloprodaji eurozone smanjio se u travnju za 2.6 posto, nakon 3.3-postotnog pada u ožujku, izračunali su statističari.
U EU prodaja je smanjena za 2.9 posto, nakon revidiranog 3.7-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Najviše je na oba područja u travnju na godišnjoj razini pao promet u trgovinama prehrambenih proizvoda, pića i duhana, za 4.4 posto u eurozoni i za 4.6 posto u EU.
Zamjetno je smanjen i promet na benzinskim postajama, za 1.8 u eurozoni i za 2.3 posto u EU.

Oštar pad u Mađarskoj
Među zemljama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u travnju na godišnjoj razini pao promet u maloprodaji u Mađarskoj, za 12.6 posto.
Slijede Estonija i Slovačka gdje je smanjen.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u travnju pao za 0.4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 7.3-postotnog pada u ožujku.
Najviše je porasla prodaja na Cipru, za 9.4 posto.
Slijede Španjolska i Luksemburg s rastom prodaje za 7.8, odnosno šest posto.

Sa SkyscraperCity foruma

Gdje smo na bilo kojoj listi, ne ovisi o Plenkiju, odnosno ovisi na način da bismo bili puno bolji da nas vlast i država ne guši.
Hrvatsko gospodarsvo, rast BDPa i sve druge pozitivne parametre vuku i dižu hrvatski gospodarstvenici, izvoznici, inovatori, turizam, u velikoj mjeri i doznake hrvatskih ljudi iz inozemstva.
A novac koji je vlada dobila u proračun, neiskorištava adekvatno, troši ga da bi održala saborsku većinu, troši ga da bi udovoljila svima a najmanje Hrvatima, troši ga na novine koje omalovažavaju i blate državu, obnova od potresa spora, ulaganje u demografinu nikakvo, anacionalni ljigavci na vlasti i ništa drugo.
Bez obzira na sve ja vjerujem u hrvatsko gospodarstvo i u hrvatske ljude da će gospodarski narasti i izboriti za bolju i konkretniju politiku.

..jedino kad je nesto loše e onda je bitna vlada..

Loše je puno toga a ne samo nešto. To samo štovatelji APa ne vide.

A ti sad sjedi dolje......lezi dolje......pa će te kasnije pustit vani i vodit u šetnju.

..javio se AV AV forumaš laku noc..

…AV AV klonu..stonse stidiš svog Nicka..malo pet sad i šesti..