Smanjenje ovlasti županijama, nelegitiman izbor hrvatskoga člana u Predsjedništvu BiH, kontinuirano preglasavanje u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti, nepoštivanje nacionalnog reciprociteta pri zapošljavanju u institucijama vlasti, javnim poduzećima, upravama... Kršenje Izbornog zakona i političko sabotiranje volje većinskoga hrvatskog glasačkog tijela, nepoštivanje principa rotacije po nacionalnom ključu u izvršnim tijelima vlasti, potpuna medijska i kulturna marginalizacija kroz javni RTV servis i sprječavanje uspostave RTV kanala na hrvatskom jeziku... Ovo je samo dio iz golemog seta mjera koje su u proteklih deset i više godina donosili predstavnici međunarodne zajednice, bošnjački i srpski dužnosnici, hrvatski politički izletnici, a zbog kojih su ustavna prava Hrvata u BiH, kao što je kazao prof. dr. Patrick Geary, autor knjige “Mit o nacijama” te profesor povijesti na poznatom sveučilištu UCLA u Los Angelesu, “svedena na minimum i koja bi mogla označiti početak kraja hrvatskoga naroda u BiH”.

Hrvati spremaju tužbu

Ukoliko dođe do konstituiranja nove vlasti bez stranaka koje uživaju izborni legitimitet većine hrvatskih glasača u BiH, pitanje je postoji li pravni mehanizam koji hrvatski dužnosnici mogu iskoristiti da do takvog scenarija ne dođe.

Zaštita prava na sudu

Premda je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu institucija do koje je u ovakvim okolnostima teško doprijeti, naši sugovornici ističu da postoji mogućnost aktivacije nekih drugih tijela na kojima se dokazalo da se krše prava jednog naroda u BiH. Ustavni sud FBiH, Ustavni sud BiH, instancije su na koje se mogu pozvati, ali sudeći prema dosadašnjim iskustvima - nedovoljna da se spriječi daljnja erozija ustavnih prava bh. Hrvata. “Kako se različite skupine hrvatskih političara još uvijek ne mogu složiti kada treba definirati vlastite probitke na kojima bi onda dosljedno mogli zastupati svoja stajališta o pitanju ustavnoga uređenja BiH, onda im je na području realne politike ostalo tek to da inzistiraju na vraćanju statusa županijama koje im je prije Petritsch-Ashdownova nasilja jamčio daytonski Ustav”, smatra prof. dr. Patrick Geary. Presuda po kojoj se ukida Ministarstvo obrazovanja u FBiH jer županije imaju svoja ministarstva, još se ne provodi, ali je pokazala da se sudskom tužbom može i ovakva vrsta autonomnosti zaštititi. Od OHR-a je teško očekivati da “pljune” po odlukama svojih prethodnika i vrati Hrvatima prava koje im je uzeo. Hoće li tužbe zbog prava biti, zavisi ponajprije od dva HDZ-a.

zašto bi bilo teško doći do tog suda?
zašto je šačici cigana iz međimurja lakše doći do strazbura, nego cilom jednom narodu čija se prava evidentno krše?

zašto bi bilo teško doći do tog suda?
zašto je šačici cigana iz međimurja lakše doći do strazbura, nego cilom jednom narodu čija se prava evidentno krše?

Radi li se samo o ustavnim pravima?
jer ustavni sud nije predviđen kao najviša instanca u pravosuđu ali je moguće podnieti ustavne tužbe, ukoliko je pojedinačnim aktom narušeno neko ustavno pravo.
Mislim da se tek u tom slučaju može ići u strassbourg, ukoliko je povrijeđeno ustavno pravo ili sloboda jer ukoliko nije bilo zahtjeva stranke u tom smislu prema domicilnom ustavnom sudu, iscrpljivanje redovitih stadija u postupku, prvostupanjski sud-žalbeni sud ne bi automastki davalo pravo nekoj stranci da samim time što je iscrpila svoje pravne mogućnosti, može potražiti zaštitu u strassbourgu.
jel tako?

Prvo, kad pojedinac tuži, mora se raditi o povredi nekog individualnog prava te osobe. Prvenstveno se radi o nekom o temeljnih prava, kao što je pravo na život, zaštitu privatnog života, sloboda izražavanja, zabrani diskriminacije i slično. Drugo, moraju se prvo iscrpiti sva nacionalna pravna sredstva (dakle, mora se ići na nacionalni sud najviše instance, tek ako se tamo ne uspije, ide se u Strassbourg).

http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/37 ... nswers.pdf

http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/5C ... CT2010.pdf

Doduše, i država može drugu državu tužiti pred ECHR. To se, doduše, događa jako rijetko, ali je moguće.

Strassbourg tumači "pravna sredstva" dosta široko i nema tu distinkcije između redovnih sudova i ustavnih sudova kao 4. vlasti. Naravno, ako ti ne možeš uopće doći na domaći ustavni sud, završna instanca je ona na koju možeš doći, ali ako možeš na ustavni, onda je to zadnja domaća instanca. Doduše, trebalo bi još ispitati sudsku praksu Europskog suda za više detalja.

normalno da se ide nekakvom hijerarhijom, zamisli na što bi to sličilo da moreš odmah u strazbur.

zato me i zanimaju cigani iz međimurja, zar se tu ne radi o sličnim ugorzama?

Potiv Hrvatske odlučilo je Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava, a ono presuđuje samo u slučajevima od "iznimnog značaja za buduća tumačenja Europske povelje o ljudskim pravima."

zar nije kršenje ljudskih prava kad ti se ne priznaje legalno izabrani politički predstavnik?

inače, zašto bi uopće ovi i spominjali strazbur??

tužba ustavnom sudu nije žalba u pravnom smislu i nije naravno redoviti pravni put.
to je samo podnesak kojim se traži zaštita ustavnih prava koja su povrijeđena pravomoćnom sudskom odlukom protiv koje više nema pravo žalbe odnosno trenutno ne egzistiraju razlozi koji bi omogućavali podnošenje odgovarajućeg izvanrednog pravnog lijeka.
ukoliko bi se omogućavalo podnošenje tužbi u strasbourg kao daljnje instance to bi faktički značilo derogaciju hrvatskog pravosuđa ili bilo kojeg matičnog pravosuđa, u svakom slučaju.
potrebno je da se dakle, takav jedan sud ograniči samo na osnovna ljudska prava i slobode pri čemu, je onda, obzirom na potrebu prolaska kroz sve domicilne pravosudne instance, ustavni sud je neophodna stepenica jer je prema ustavu kao i ustavnom zakonu o ustavno sudu upravo ustavni sud nadležan svojim odlukama odlučuje povodom tužbi protiv povreda ustavnih prava nanesenim pravomoćnim sudskim odlukama.
ti ovo naravno sve kužiš ali za slučaj da nas čitaju pol gasol, frankopan i slični ljudi amanjene inteligencije dovoljno je reći da je sud u stassbourgu eurosplki sud za ljudska prava pa je samim nazivom određeno u kakvim slučajevima isti postupa što logički preptostavlja da je u svrhu zaštite takvih osnovnih prava iskorištena i mogućnost podnošenja ustavne tužne nadležnom domicilnom sudu jedne zemlje.
tek ukoliko stranka ne bi ni u tom slučaju ishodila traženu pravnu zaštitu ima pravo na podnošenje tužbe spomenutom eurospkom sudu.

Meni se ovako napamet čini da bi bilo teško dokazati da je Hrvatu pojedincu povrijeđeno njegovo individualno pravo, budući da je glasao kao i svi drugi i taj glas je kod izbora kandidata vrijedio jednako kao glas svih drugih.

Kolektivna politička prava su zajebanija, mada i ne znam sve detalje slučaja s Romima. Meni se ovako napamet čini da bi bilo teško dokazati da je Hrvatu pojedincu povrijeđeno njegovo individualno pravo, budući da je glasao kao i svi drugi i taj glas je kod izbora kandidata vrijedio jednako kao glas svih drugih. Teško bi to bilo povezati sa sastavljanjem koalicija na vrhu, mada je moguće (suci i Suda za ljudska prava i Europskog suda pravde su znali često ići contra legem).

Dalje, samo prava izlistana u Konvenciji i protokolima su zaštićena, dakle prvo bi se trebalo vidjeti pod koje konkretno pravo to staviti. Uglavnom dosta teško.

ukoliko se radi o samom slučaju problema izbornog zakona odnono zakona po kojemu je sejdo komšić uspio postati hrvatski predstavnik, tu sa sudske strane po meni lijeka nema.
izabran je po zakonu a zakon je po propisima izglasan.
ne postoji neki vrhovni svjetski sud koji bi uporabljujući neko prirodno pravo ili pravičnost donosio odluke kojima bu prisiljavao pojedine države da zakone ukidaju.
stvar je prije svega politička, pa je rh kao garant daytona imala mogućnost i po meni bila dužna prijaviti bih vijeću sigursnoti un-a i zahtijevati politički pritisak zbog donošenja zakona koji izravno u praksi odstupa od načela jednakopravnosti odnosno kojim zakonom se u praksi jednakopravnost izigrava.
ako je, kažem riječ o konkretnoj situaciji.

znači, ako sam vas dobro razumio.

Sud u Strasbourgu nije nadležan za probleme/diskriminaciju naroda, već isključivo za probleme i diskriminaciju pojedinaca? Te kao takav ne može donijeti nikakvu odluku vezano za obespravljenost Hrvata jer je svaki pojedinac imao mogućnost izaći na izbore.

Može li se ovo nekako povezati?

Pa nije baš tako. Sud u Strazburu je mjerodavan ne samo za slučajeve kršenja ljudskih prava i sloboda pojedinaca već i grupa osoba, skupina, znači i etničkih grupa. Recimo ovaj slučaj Finci-B... kako li već onaj cigo se zove.

Članak 34 Pojedinačne predstavke
Sud može da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili skupine osoba koji tvrde da su žrtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, učinjene od strane neke visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obvezuju se da ni na koji način ne ometaju stvarno rješenje ovog prava.

Sud u Strassbourgu može proglasiti i zakone povredama Konvencije. Čak i ustave, što je napravio upravo s BiH, ako se ne varam.

Nije to prirodno pravo, nego Konvencija koju su države potpisale i dale Sudu tu nadležnost. Tko im je kriv.

http://www.coe.org.rs/eng/news_sr_eng/?conid=1545

Kako se raspisuje referendum !!!????
Ima li županija tu mogućnost ,grad tko i kako ??

Imaju,evo kako je to u Hrvatskoj (Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi):

Članak 24.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

Referendum, na temelju odredaba zakona i statuta, raspisuje predstavničko tijelo na prijedlog jedne trećine njegovih članova, na prijedlog poglavarstva, a u općini i gradu i na prijedlog polovine mjesnih odbora na području općine, odnosno grada i na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za pred­stavničko tijelo.

Na postupak provođenja referenduma kao i na odluke donijete referendumom primjenjuju se odredbe članka 79. do 82. ovoga Zakona.

zašto bi bilo teško doći do tog suda?
zašto je šačici cigana iz međimurja lakše doći do strazbura, nego cilom jednom narodu čija se prava evidentno krše?

A mozemo li tuziti Hrvatsku da nije izvrsila svoje obveze kao supotpisnica i zemlja garant, sto je dovelo do toga da se majorizira legitimna volja jednog naroda.. Koliko znam Hrvatska je izgubila uvijek kod suda pa cisto statisticki sanse nam stoje dosta dobro.