HercegBosna.org

Robbie MO

Šokiralo me ovo saznanje, koje sam vidio kod jednog lingvističkog eksperta, mada to nije njegova teorija, izgleda da je općeprihvaćeno, i da i ostali slavenski lingvisti znaju za ovo. No, meni je novina i vrlo interesantno.

Po svemu sudeći, ime božanstva Perun dolazi od riječi pranje, prati. Kako sad prati, ako je Perun indoeuropsko božanstvo koje udara munjama? Ne pere, nego udara.

Lingvisti objašnjavaju da je stara riječ za udaranje i pranje kod Slavena ustvari ista. Jer, nekada kada se roba prala, recimo na potoku, postupak je bio doslovce udaranje od drvenu dasku ili glatku stijenu, znači roba bi se ustvari izudarala, uz vrlo glasan prasak, a ne prala u nekom današnjem smislu korištenja deterdženta i nježnog namakanja odjeće.

Staro značenje glagola prati je znači isto što i udarati. A Perun, kao i Zeus, je bog koji udara.

Iako se jezik izmijenio s tehnologijama i vremenom, i danas glagol prati čini se da nekad posprdno koristimo u smislu agresije ili udaraca na nekoga, rečenica s interneta

Citat:

Ako mi nije za' ovoga covjeka. upetljao se u ovo sve i sad pere po njemu ko stigne.

Ovo čini se da je mainstream teorija.

Robbie MO

Interesantno mi je, kako zbog skoro nepostojanja pisanih izvora o slavenskim vjerovanjima, moraju ovako pincetom vaditi neka sačuvana zrnca slavenske mitologije.

Ustvari, glavni postupak im je da jednostavno gledaju lingvistiku, sličnosti među običajima slavenskih naroda, različite "kršćanske" tradicije Slavena i ostalih kršćana, te vuku paralele s grčkim, baltičkim i indijskim bogovima, jer je više manje sve to ista mitologija, recimo motiv borbe gromovnika i zmije/zmaja je prisutan u svim mitologijama.

daramo

Perun je bog kiše, munje i groma.
I danas prati znači ispirati nešto vodom.
Na praslavenskom je prati značilo udariti, lako moguće da je u pitanju sinonim.

Robbie MO

daramo je napisao/la:

Perun je bog kiše, munje i groma.
I danas prati znači ispirati nešto vodom.
Na praslavenskom je prati značilo udariti, lako moguće da je u pitanju sinonim.

Po mitologiji, Veles, bog vegetacije i poljoprivrede, se u jednom trenutku pomahnitao, i svu vodu uzeo sebi (nastala suša) i digao ju na planinu. Perun ga je munjama izudarao, i Veles "mrtav" pao dolje, te se oslobodila zarobljena voda (kiša) što je sretan završetak (plodnost za poljoprivredu).

Ovdje valja navesti da nijedan od dva boga nije dobar ili zao, poanta je u ravnoteži i održavanju ravnoteže prirode.

Robbie MO

A pazi ovu paralelu.

I Slaveni i Egipćani su bili farmeri.

No, Slavenima je za plodnost bila potrebna kiša, zato je bog gromovnik važan, munje kao navještaj kiše.

Egipćanima je Nil i vlastiti proces navodnjavanja plavio polja, nisu se oslanjali na kišu, inače bi i njima gromovnik bio glavni bog, a ne Sunce.

daramo

Odjeća se obicno prala u potoku a Slavenima je potok, odnosno izvor imao status svetišta.
Na tome mjestu se vodio božanski boj Peruna protiv boga Velesa.
Bog Veles se kao zmaj osilio i zaustavio vode, a Perun ga je protjerao i oslobodio vode.
Zato su Slaveni štovali takve izvore i samo brdo.

Ova paganska vjerovanja su se čak očuvala i kod islamiziranih Slavena.
Kod drugih muslimana nema dovišta koja su na izvorima vode podno brda poput Blagaja i Ajvatovice.

Robbie MO

daramo je napisao/la:

Odjeća se obicno prala u potoku a Slavenima je potok, odnosno izvor imao status svetišta.
Na tome mjestu se vodio božanski boj Peruna protiv boga Velesa.
Bog Veles se kao zmaj osilio i zaustavio vode, a Perun ga je protjerao i oslobodio vode.
Zato su Slaveni štovali takve izvore i samo brdo.

Ova paganska vjerovanja su se čak očuvala i kod islamiziranih Slavena.
Kod drugih muslimana nema dovišta koja su na izvorima vode podno brda poput Blagaja i Ajvatovice.

Da, vidi se ogromna ljubav, poštovanje i fascinacija prema izvorima koja nadilazi čisto funkcionalnu (napajanje) ili estetsku.

Robbie MO

daramo je napisao/la:

Perun je bog kiše, munje i groma.
I danas prati znači ispirati nešto vodom.
Na praslavenskom je prati značilo udariti, lako moguće da je u pitanju sinonim.

Bila mi je čudna tolika fascinacija starih naroda gromom i munjom. Mislim, nije to jedini upečatljivi prirodni fenomen. Ima Sunce, snijeg, vatra, vjetar, mjesec, voda... Grmljavina se i poprilično rijetko javlja.

Ali kad malo razmislim ustvari glavna stvar nije fascinacija i strah od munje kao nečega njima opasnog i nadnaravnog (elektricitet, kojeg tada nije znao čovjek umjetno ponoviti i kontrolirati, kao npr. vatru), iako je naravno i to jako bitan faktor da upotpuni priču.

Kad se sjetimo da su svi ti ljudi bili farmeri, i da u jednoj lošoj i sušnoj sezoni mogu svi pocrkati od gladi, možeš zamisliti kritični trenutak u poljoprivredi, u određeno doba godina kada sve kasni jer nema kiše, kada su tjedan ili dva udaljeni od toga da im sva ljetina propadne i pocrka.

Tada kiša postaje doslovce molitva za život.

A grmljavina je prirodni fenomen koji najtočnije predskazuje kišu.

No, kako se grmljavina javlja s kišom, i to precizno prije kiše, ovi su izgleda tu vidjeli uzrok i posljedicu (uzrok se uvijek javlja prije posljedice): pa tako njima grom "uzrokuje" kišu, odnosno bog gromovnik prvo se javi s munjama i pozdravlja, a onda da spasonosnu kišu.

Sve skupa, antropomorfizirana munja koja se prvo javi, pa iza nje kiša,... stvara se dojam kontrole odnosno da netko time upravlja... (a ljudi antropomorfiziraju sve, jer su im ljudski odnosi najbliži, pa prave paralele).

Pored toga, munja te može i precizno ubiti, što doslovce izgleda kao precizno usmjerena kazna. Božanska strijela ili "vatreni" kamen bačen s nebesa.

Bobovac

"Pratljača" iliti "Udaraljka", drvena alatka kojima se udaralo rublje na potoku.

Bobovac

Robbie MO je napisao/la:

Kad se sjetimo da su svi ti ljudi bili farmeri, i da u jednoj lošoj i sušnoj sezoni mogu svi pocrkati od gladi, možeš zamisliti kritični trenutak u poljoprivredi, u određeno doba godina kada sve kasni jer nema kiše, kada su tjedan ili dva udaljeni od toga da im sva ljetina propadne i pocrka.

Tada kiša postaje doslovce molitva za život.

A grmljavina je prirodni fenomen koji najtočnije predskazuje kišu.

No, kako se grmljavina javlja s kišom, i to precizno prije kiše, ovi su izgleda tu vidjeli uzrok i posljedicu (uzrok se uvijek javlja prije posljedice): pa tako njima grom "uzrokuje" kišu, odnosno bog gromovnik prvo se javi s munjama i pozdravlja, a onda da spasonosnu kišu.

Sve skupa, antropomorfizirana munja koja se prvo javi, pa iza nje kiša,... stvara se dojam kontrole odnosno da netko time upravlja... (a ljudi antropomorfiziraju sve, jer su im ljudski odnosi najbliži, pa prave paralele).

Pored toga, munja te može i precizno ubiti, što doslovce izgleda kao precizno usmjerena kazna. Božanska strijela ili "vatreni" kamen bačen s nebesa.

Hmm... ima još nešto. Znamo da su u BiH ( a i šire) nizinski krajevi bili zemljoradnički ali visinki su bili stočarski. Znači voda im je bila nešto manje bitna u smislu da bi se ipak rijetko dešavalo da im pojila presahnu.
E sad, bilo bi zanimljivo usporediti religijsko-kulturološke obrasce u nizinskim i visinskim krajevima, osobito stoga što su Perun i Vales "planinski bogovi". A ispada da su više potrebni nizinama? Malo paradoksalno ovako na prvu loptu.

dudu

I dan danas smo zato mi gorštaci božanski.

daramo

Bobovac je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Kad se sjetimo da su svi ti ljudi bili farmeri, i da u jednoj lošoj i sušnoj sezoni mogu svi pocrkati od gladi, možeš zamisliti kritični trenutak u poljoprivredi, u određeno doba godina kada sve kasni jer nema kiše, kada su tjedan ili dva udaljeni od toga da im sva ljetina propadne i pocrka.

Tada kiša postaje doslovce molitva za život.

A grmljavina je prirodni fenomen koji najtočnije predskazuje kišu.

No, kako se grmljavina javlja s kišom, i to precizno prije kiše, ovi su izgleda tu vidjeli uzrok i posljedicu (uzrok se uvijek javlja prije posljedice): pa tako njima grom "uzrokuje" kišu, odnosno bog gromovnik prvo se javi s munjama i pozdravlja, a onda da spasonosnu kišu.

Sve skupa, antropomorfizirana munja koja se prvo javi, pa iza nje kiša,... stvara se dojam kontrole odnosno da netko time upravlja... (a ljudi antropomorfiziraju sve, jer su im ljudski odnosi najbliži, pa prave paralele).

Pored toga, munja te može i precizno ubiti, što doslovce izgleda kao precizno usmjerena kazna. Božanska strijela ili "vatreni" kamen bačen s nebesa.

Hmm... ima još nešto. Znamo da su u BiH ( a i šire) nizinski krajevi bili zemljoradnički ali visinki su bili stočarski. Znači voda im je bila nešto manje bitna u smislu da bi se ipak rijetko dešavalo da im pojila presahnu.
E sad, bilo bi zanimljivo usporediti religijsko-kulturološke obrasce u nizinskim i visinskim krajevima, osobito stoga što su Perun i Vales "planinski bogovi". A ispada da su više potrebni nizinama? Malo paradoksalno ovako na prvu loptu.

Ovi u nizinama su vjerovali da netko tko upravlja gromom i kišom živi na nebu.
Logično da su smatrali da će bogu biti bliži ako mu se obrate s brda
I Grci su vjerovali da bogovi obitavaju na Olimpu.

Uz to pradomovina Slavena je Pripjatska močvara i ukrajinska stepa gdje su brda rijetka.
Svetišta su bila na brdu i izvoru podno brda.

Peren je ujedno i bog rata, muško božanstvo a boginja Mokoš je više vezana za zemlju, plodnost i poljoprivredu.

Robbie MO

Bobovac je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

Kad se sjetimo da su svi ti ljudi bili farmeri, i da u jednoj lošoj i sušnoj sezoni mogu svi pocrkati od gladi, možeš zamisliti kritični trenutak u poljoprivredi, u određeno doba godina kada sve kasni jer nema kiše, kada su tjedan ili dva udaljeni od toga da im sva ljetina propadne i pocrka.

Tada kiša postaje doslovce molitva za život.

A grmljavina je prirodni fenomen koji najtočnije predskazuje kišu.

No, kako se grmljavina javlja s kišom, i to precizno prije kiše, ovi su izgleda tu vidjeli uzrok i posljedicu (uzrok se uvijek javlja prije posljedice): pa tako njima grom "uzrokuje" kišu, odnosno bog gromovnik prvo se javi s munjama i pozdravlja, a onda da spasonosnu kišu.

Sve skupa, antropomorfizirana munja koja se prvo javi, pa iza nje kiša,... stvara se dojam kontrole odnosno da netko time upravlja... (a ljudi antropomorfiziraju sve, jer su im ljudski odnosi najbliži, pa prave paralele).

Pored toga, munja te može i precizno ubiti, što doslovce izgleda kao precizno usmjerena kazna. Božanska strijela ili "vatreni" kamen bačen s nebesa.

Hmm... ima još nešto. Znamo da su u BiH ( a i šire) nizinski krajevi bili zemljoradnički ali visinki su bili stočarski. Znači voda im je bila nešto manje bitna u smislu da bi se ipak rijetko dešavalo da im pojila presahnu.
E sad, bilo bi zanimljivo usporediti religijsko-kulturološke obrasce u nizinskim i visinskim krajevima, osobito stoga što su Perun i Vales "planinski bogovi". A ispada da su više potrebni nizinama? Malo paradoksalno ovako na prvu loptu.

Gledao sam na HTV emisiju Povijest Četvrtkom gdje bas ovo objašnjava jedan profesor arheologije.
Kaže da je jednom u novinama vidio vijest “grom pobio cijelo stado ovaca”, negdje u Lici. Čovjek u 1 sekundi izgubio sve. Kaže da mu je tada sve oko Peruna i Stočara bilo jasno. :)

Stočari su vani, na otvorenom, cesto po brdima idu, skrivaju se od kiše ispod stabala koja su rizična za udar groma (jer su gromobran), tako da praktički svaka generacija stočara ima neki bliži susret s gromom, a on onda ostaje urezan u sjećanju zauvijek.

Megatron · **Pridružen/a:** 30 stu 2022, 11:32 **Postovi:** 1147

Od glagola i pratiti, srodan sa latinskim portare, a od imenica iz ovog prati=udarati je potekla reč praćka.

Dobra tema. :palacgore1

Megatron · **Pridružen/a:** 30 stu 2022, 11:32 **Postovi:** 1147

Bobovac je napisao/la:

E sad, bilo bi zanimljivo usporediti religijsko-kulturološke obrasce u nizinskim i visinskim krajevima, osobito stoga što su Perun i Vales "planinski bogovi". A ispada da su više potrebni nizinama? Malo paradoksalno ovako na prvu loptu.

Perun (Pernik u Bugarskoj, Prenj :yes

) je uvek brdo, a Veles je nizija ispod, npr. grad Veles u Makedoniji.

Bobovac

Megatron je napisao/la:

Bobovac je napisao/la:

E sad, bilo bi zanimljivo usporediti religijsko-kulturološke obrasce u nizinskim i visinskim krajevima, osobito stoga što su Perun i Vales "planinski bogovi". A ispada da su više potrebni nizinama? Malo paradoksalno ovako na prvu loptu.

Perun (Pernik u Bugarskoj, Prenj :yes

) je uvek brdo, a Veles je nizija ispod, npr. grad Veles u Makedoniji.

Kako sad pa to kad su u nas i Prenj i Velež planine?

Malo sam googlao. Kažu da makedonski Veles nije ime dobio po bogu već je kovanica od VE-LES gdje LES znači "šuma".
Možda to baca novo svjetlo na naziv i mostarskog Veleža? Možda tu nekoć šume bijahu?

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2863

Bobovac je napisao/la:

Megatron je napisao/la:

Perun (Pernik u Bugarskoj, Prenj :yes

) je uvek brdo, a Veles je nizija ispod, npr. grad Veles u Makedoniji.

Kako sad pa to kad su u nas i Prenj i Velež planine?

Malo sam googlao. Kažu da makedonski Veles nije ime dobio po bogu već je kovanica od VE-LES gdje LES znači "šuma".
Možda to baca novo svjetlo na naziv i mostarskog Veleža? Možda tu nekoć šume bijahu?

Moguće da je nizinsko područje prvotno tako imenovano, a kasnije se proširilo na planinu?
Sve je to dio svetog prostora. Volosko kod Opatije ti je još jedan primjer.
Inače Perun ne prebiva samo na vrhu planine, prebiva i na vrhu svetog hrasta, u šumi, točnije Dubravi.
Dakle, nekad je riječ o planini, gdje je Perun na vrhu, a Veles na dnu, u podnožju.
Ili, alternativno, Perun je na najvišoj grani svetog hrasta - duba, a Veles, bog podzemlja i stoke među korijenjem.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2863

daramo je napisao/la:

Bobovac je napisao/la:

Hmm... ima još nešto. Znamo da su u BiH ( a i šire) nizinski krajevi bili zemljoradnički ali visinki su bili stočarski. Znači voda im je bila nešto manje bitna u smislu da bi se ipak rijetko dešavalo da im pojila presahnu.
E sad, bilo bi zanimljivo usporediti religijsko-kulturološke obrasce u nizinskim i visinskim krajevima, osobito stoga što su Perun i Vales "planinski bogovi". A ispada da su više potrebni nizinama? Malo paradoksalno ovako na prvu loptu.

Ovi u nizinama su vjerovali da netko tko upravlja gromom i kišom živi na nebu.
Logično da su smatrali da će bogu biti bliži ako mu se obrate s brda
I Grci su vjerovali da bogovi obitavaju na Olimpu.

Uz to pradomovina Slavena je Pripjatska močvara i ukrajinska stepa gdje su brda rijetka.
Svetišta su bila na brdu i izvoru podno brda.

Peren je ujedno i bog rata, muško božanstvo a boginja Mokoš je više vezana za zemlju, plodnost i poljoprivredu.

Većina starih religija smješta svoje bogove na planine. Pradomovina svih Slavena jest Ukrajina, ali su različiti narodi bili i obitavali na različitim dijelovima iste.
Smatra se da su Bijeli Hrvati najdulje bili vezani za planinsko područje sjeverozapadnog Zakarpatja. To bi okvirno bila današnja ukrajinska Galicija i područja još zapadnije od nj.
To je ono što se okvirno zna. Pretpostavlja se također da se nisu najednom spustili sa sjevera na jug, već da je taj put trajao stoljećima i bio postupan.
Zato se hrvatski tragovi mogu naći po cijeloj Ukrajini, pa i šire od nje.
Pri tome je gotovo uvijek pravilo da su sjeverni nalazi stariji, a južni mlađi. Ali Galicija i okolna područja smatraju se bazom i ishodištem.
Izvori za to su mi knjige i članci pokojnog profesora Paščenka sa zagrebačke ukrajinistike. On se dosta bavio tom temom.

Hipoteza da su iz planinskih dijelova Ukrajine podudara se i s najranijim "patternom", uzorkom naseljavanja same Hrvatske, gdje su naprije naseljeni Zagora i vjerojatno dijelovi BiH (odnosno tadašnji gorki dijelovi rimske provincije Dalmacije, a tek nakon toga njezini obalni dijelovi).

Megatron · **Pridružen/a:** 30 stu 2022, 11:32 **Postovi:** 1147

Bobovac je napisao/la:

Megatron je napisao/la:

Perun (Pernik u Bugarskoj, Prenj :yes

) je uvek brdo, a Veles je nizija ispod, npr. grad Veles u Makedoniji.

Kako sad pa to kad su u nas i Prenj i Velež planine?

Malo sam googlao. Kažu da makedonski Veles nije ime dobio po bogu već je kovanica od VE-LES gdje LES znači "šuma".
Možda to baca novo svjetlo na naziv i mostarskog Veleža? Možda tu nekoć šume bijahu?

Prenj je nekih 200m viši nego Velež tako da neka logika i dalje ostaje.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5395

Pra-ti, pra-sak groma.

Staroslavensku mitologiju je obradia Katičić u tri tuste knjige.
Pabirčia je po pabircima iz starih narodnih pisama, beštimja, toponima.

Božanski boj : Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine
Zeleni Lug
Gazdarica na vratima

Citat:

Riječ je o trilogiji s podnaslovom Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine koja se bavi pretkršćanskim slavenskim bogovima i njihovim odrazima u kršćanskom slavenskom vjerovanju. Sustavan je to prikaz kakav, koliko je poznato, za sada nema niti jedan slavenski narod.

...
građa koju nam knjige podastiru upravo je ono što itekako golica hrvatsku javnost zainteresiranu za najranija razdoblja hrvatske povijesti: što možemo znati o Hrvatima prije onoga što o njima kažu najraniji pisani izvori, kako da nam progovore ona stoljeća naše povijesti koja su do sada šutjela? Katičić na to odgovara u svojim knjigama, jedinstvenom metodom rekonstruirajući pretkršćanske obredne tekstove iz njihovih krhotina preostalih u usmenoj književnosti slavenskih naroda. Jer tri su knjige mnogo više od samih prikaza pretkršćanskih slavenskih vjerovanja u bogove Peruna i Velesa (Božanski boj), prikaza uloge božanskih potomaka Jarila i Morane (Zeleni lug) ili tajnovite boginje Mokoš (Gazdarica na vratima). One nam daju s jedne strane pregled cjelokupnog mitskog slavenskog svjetonazora koliko se on iz kasnijih tekstova dade rekonstruirati, ali nam s druge strane jasno iskazuju koliko je tradicija na koju smo kao sustav zaboravili još uvijek u nama živa i koliko se opire nestajanju. I upravo je to otkrivanje prežitka prastarih formula u tekstovima koje i danas izgovaramo ili pjevamo činjenica koja uvijek iznova opčinjava Katičićeva čitatelja ili posjetitelja na predstavljanjima njegovih knjiga. I na križevačkom je predstavljanju autor vrlo ilustrativno, koristeći se primjerom međimurske pjesme Protuletje se otpira iz knjige Zeleni lug, pokazao koliko u jezičnu dubinu sežu predodžbe koje se u njoj iznose.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5395

Megatron je napisao/la:

Bobovac je napisao/la:

Kako sad pa to kad su u nas i Prenj i Velež planine?

Malo sam googlao. Kažu da makedonski Veles nije ime dobio po bogu već je kovanica od VE-LES gdje LES znači "šuma".
Možda to baca novo svjetlo na naziv i mostarskog Veleža? Možda tu nekoć šume bijahu?

Prenj je nekih 200m viši nego Velež tako da neka logika i dalje ostaje.

Velež...možda je od Velesa, možda jer je gomila velikog, velež, kao starež, gnjavež...
Usporedi Vele-bit, Vele-ž.
Ništo veliko.
Okolica Splita i Dubrovnika ima takvih toponima: Perun i Mošnica, odnosno Mokošica.
Zenička okolica ukrug obiluje toponimiman iz staroslavenske mitologije. Naša u jednoj knjizi na Google Knjigaman.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2863

https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVhnXxI%3D
https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV5kXBg%3D

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2863

Sokolić je napisao/la:

Megatron je napisao/la:

Prenj je nekih 200m viši nego Velež tako da neka logika i dalje ostaje.

Velež...možda je od Velesa, možda jer je gomila velikog, velež, kao starež, gnjavež...
Usporedi Vele-bit, Vele-ž.
Ništo veliko.
Okolica Splita i Dubrovnika ima takvih toponima: Perun i Mošnica, odnosno Mokošica.
Zenička okolica ukrug obiluje toponimiman iz staroslavenske mitologije. Naša u jednoj knjizi na Google Knjigaman.

Tako je. Treba još spomenuti prof. Vitomira Belaja s etnologije i njihovog prethodnika i utemeljitelja proučavanja stare vjere u Hrvata Natka Nodila.
S tim da su Katičić i Belaj uspjeli rekonstruirati ono što mnogi prije njih nisu, već su ostajali samo na naznakama.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2863

Pa i sveti Ilija Gromovnik je zapravo dijelom prerušeni Perun.
Naime, kad su se pokrstili preci su nam nastavili štovati ne više bogove, ali sada svece koji su bili najsličniji negdašnjim slavenskim bogovima.
Sveti Ilija je jedan od njih, upravo zbog onog pridjevka Gromovnik.
Dakle, nakon krštenja samo su se prebacili s Peruna (boga groma) na sv. Iliju.
Vrlo star kult. Zato mi je uvijek bilo zanimljivo što je svetac zaštitnik BiH.

Time, naravno, ne impliciram da su ljudi danas pogani.
No taj kult u slavenskim zemljama najvjerojatnije ima poganske korijene.

krstjanin · **Pridružen/a:** 02 tra 2012, 11:30 **Postovi:** 7334

Robbie MO je napisao/la:

Šokiralo me ovo saznanje, koje sam vidio kod jednog lingvističkog eksperta, mada to nije njegova teorija, izgleda da je općeprihvaćeno, i da i ostali slavenski lingvisti znaju za ovo. No, meni je novina i vrlo interesantno.

Po svemu sudeći, ime božanstva Perun dolazi od riječi pranje, prati. Kako sad prati, ako je Perun indoeuropsko božanstvo koje udara munjama? Ne pere, nego udara.

Lingvisti objašnjavaju da je stara riječ za udaranje i pranje kod Slavena ustvari ista. Jer, nekada kada se roba prala, recimo na potoku, postupak je bio doslovce udaranje od drvenu dasku ili glatku stijenu, znači roba bi se ustvari izudarala, uz vrlo glasan prasak, a ne prala u nekom današnjem smislu korištenja deterdženta i nježnog namakanja odjeće.

Staro značenje glagola prati je znači isto što i udarati. A Perun, kao i Zeus, je bog koji udara.

Iako se jezik izmijenio s tehnologijama i vremenom, i danas glagol prati čini se da nekad posprdno koristimo u smislu agresije ili udaraca na nekoga, rečenica s interneta

Citat:

Ako mi nije za' ovoga covjeka. upetljao se u ovo sve i sad pere po njemu ko stigne.

Ovo čini se da je mainstream teorija.

Naravno otuda dolazi i rijec prakljača, drvena daska razlicitih oblika kojom se udaralo po vesu odnosno prakljacalo

slika

HercegBosna.org

Slavenski glagoli povezani s imenom Perun

Online