PŽ, broj osnovnoškolaca

Domaljevac-Šamac
2004. 401
2005. 404
2006. 391
2007. 428

prosjek po godini za 2007. 53

Odžak
2004. 1 283
2005. 1 305
2006. 1 277
2007. 1 391

prosjek po godini za 2007. 173

Orašje
2004. 2 095
2005. 2 124
2006. 2 060
2007. 2 202

prosjek po godini za 2007. 275

Prosječna stopa nataliteta u razdoblju od 1993.-2000. (u promilima)

PŽ
Domaljevac: 11,8
Odžak: 10,8
Orašje: 13,3

PŽ, ukupan broj osnovnoškolaca
2002. 3 879
2003. 3 873
2004. 3 853
2005. 3 734
2006. 3 746
2007. 4 038
2008. 3 916
2009. 3 872

prosjek za 2009. 484

Orašje ugodno iznenađenje prema tim tablicama.

u orasju ima jako puno ljudi.vidi se da nije padalo i da su ljudi vec 1996.mogli normalno funkcijonirat.jebiga mi smo se poceli vracat tek iza 2000.

Dobar je i trend. Ova 2007. je u svim općinama najbolja. Orašje je odlično.

Čovjek bi gledajući podatke o rođenima/umrlima sa FZS-a pomislio da u Posavskoj županiji samo babe i đedovi žive. Moj je dojam da Orašje ima dosta mladeži. Dojam opet nije nikakav dokaz. Nekad prije sam pročitao da ta županije ima relativno poremećen spolni sastav stanovništva. Jel ima ko ikakve informacije o tome?

kako mislis poremecen

kako mislis poremecen[/quote]

Poremećen u smislu normalne razlike broja žena i muškaraca po dobnim skupinama.

Rođeni/umrli u 2008. u gradskim naseljima

Odžak 52/66
Orašje 29/31

Čini se da muslimani imaju negativan priraštaj, pošto sam negdje pročitao da su oni negdje 90% i više u ovim posavskim gradovima.

Svaka čast na trudu.

A što se tiče podataka, prilično loše stojimo, samo 2,9 članova po obitelji, znači manje od jednog djeteta po obitelji. Zeznuto.

demografija Posavine je zastasujuca sto se tice Hr teritorija pod RS , Brod,Derventa,Plehan,Tisina,Turic,Kolibe...

ali i zabrinjavajuce i za ostala podrucja koja su ostala u federaciji Odzak,Domaljevac...

http://www.garevac.net/tekst/439/

zupe:
DOMALJEVAC
Broj osoba 1991. = 5.920
Broj osoba 2007. = 3.786
Broj osoba 2008. = 3802

GORNJA DUBICA
Broj osoba 1991. = 7.530
Broj osoba 2007. = 1.405
Broj osoba 2008. = 1.510

N. SELO - BALEGOVAC
Broj osoba 1991. = 1.546 (2001. godine)
Broj osoba 2007. = 1.700
Broj osoba 2008. 1650

ODŽAK
Broj osoba 1991. = 2.945
Broj osoba 2007. = 1.715
Broj osoba 2008. = 1.754

OŠTRA LIKA – BOK
Broj osoba 1991. = 7.350
Broj osoba 2007. = 3.203
Broj osoba 2008. = 3.102

POS. MAHALA
Broj osoba 1991. = 1.508
Broj osoba 2007. = 527
Broj osoba 2008. = 506

POTOČANI
Broj osoba 1991. = 4.532
Broj osoba 2007. = 1.070
Broj osoba 2008. = 1.070

PRUD
Broj osoba 1991. = 1.987
Broj osoba 2007. = 763
Broj osoba 2008. = 729

SVILAJ
Broj osoba 1991. = 4.215
Broj osoba 2007. = 1430
Broj osoba 2008. = 1400

TOLISA
Broj osoba 1991. = 13.850
Broj osoba 2007. = 11.000
Broj osoba 2008.= 11.000

VIDOVICE
Broj osoba 1991. = 2.797
Broj osoba 2007. = 1.082
Broj osoba 2008. = 1.044

u nekih od tih zupa stanovnistvo se je vise nego prepolovilo !
a to je sve Hrvatski posavski kanton

neke od tih podataka se ne uklapaju s sluzbenim podacima opcine Odzak u kojima pise da Odzak ima oko 11.500 Hrvata

inace zupa Gornja Dubica je prema stranici Bosna Srebrena imala 5.380 vjernika 1991.
a zupa Potocani 1991, 3.523 katolika ..tako da se podaci iz jedne i druge stranice (Garevac i bosne srebrene) dosta razlikuju

zupa Svilaj 3.044 katolika 1991

http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules ... &artid=187

?

Koma. Trebala bi se proširiti, pojačata veza sa Slavonijom, iskoristiti 5C itd. Ali tu je sve previše ako

Ta nam je sigurno veliki hendikep što je Hrvatska mogu reći preblizu. Sigurno ima puno ljudi koji rade u Hrv pa su tamo i prijavljeni al možda u stvarnosti žive u BiH. Ima ih i prognanih koji su preselili preko rijeke.
Ja imam rodbinu koja ima imanje u Bos. Brodu ali od rata žive u Sl. Brodu. Takvih slučajeva ima sigurno na tisuće.

Prije rata su Derventa i Bosanski Brod gravitirali Slavonskom brodu (a i dobar dio ostatka posavine), naravno da je ovdje prisutna i ekonomska migracija, ali baš bi nam ta blizina trebala biti plus.
Jer ako je nešto preko rijeke nije na drugom kraju svijeta...

Ne samo da je puno ljudi u HR nego jos od prije rata jako puno ljudi zivi i radi u inozemstvu... Ogroman broj ljudi iz Domaljevca, Grebnica, Mahale, Tisine je u Njemackoj, Austriji.....

2007. se u odnosu na 2006. u 4 od 13 dekanata vrhbosanske nadbiskupije povecao broj stanovnika.U derventskom za 1 osobu, sarajevskom za 9, brčanskom za 271 i doborskom (koji obuhvaća područje općina: Odžak, Modriča, Vukosavljevo i Grdačac) za 337 vjernika. Najviše se smanjio broj vjernika u šamačkom za 951(šamački dekanat osim župe Bosanski Šamac koja je skoro potpuno očišćena od Hrvata ipak obuhvaća kompaktne hrvatske općine Orašje i Domaljevac te brojem vjernika veće župe, kao što su npr. Tolisa, Oštra Luka- Bok) i u žepačkom za 950. Manji je i broj krštenja za 204 krštenika. Naime, u 2006. godini kršteno je u nadbiskupiji 2.356, a u 2007. godini 2.220 osoba. Smanjivanju broja vjernika u nadbiskupiji pridonio je i povećani broj umrlih u 2007. u odnosu na 2006. godinu za 203 osobe. U 2006 umrlo je 3.310, a u 2007.godini 3.513 osoba.
U 2006. godini kršteno je u nadbiskupiji 2.356, a u 2007. godini 2.220 osoba.Pozitivno je u statistici to da je porastao broj vjenčanja za 39 parova. U 2006. vjenčano je 1.109, a u 2007. godini sklopljeno je 1.148 brakova u cijeloj nadbiskupiji.Povećani je broj domaćinstava u nadbiskupiji sa 71.190 u 2006. na 71.667 domaćinstava u 2007. godini(ocigledno se radi o povratku starijih osoba).Prirodno kretanje je -1300,a migracije -1490.Mimo ovih spomenutih dekanata, u svim drugim broj vjernika se smanjio za 1160.

Bar neki plus

U odnosu na prijeratno vrijeme kada je Vrhbosanska nadbiskupija brojila 528.000 vjernika, danas ih je od tog broja ostalo svega 40,45%.U Vrhbosanskoj nadbiskupiji je ukupno 13 dekanata sa 153 župe. Danas su vjernički najbrojniji Travnički (16 župa s ukupno 35.106 vjernika), zatim ga slijedi Kreševski (9 župa s 27.780 vjernika) te na trećem mjestu Žepački dekanat (15 župa s 26.937). Brojku od više od 20.000 vjernika prelazi još jedino Šamački dekanat (10 župa i 24.297 vjernika). U ta 4 dekanata živi ukupno 53,4% vjernika Vrhbosanske nadbiskupije. Najteža situacija u odnosu na prijeratnu je u Derventskom dekanatu gdje danas živi tek 1.217 vjernika u ukupno 15 župa (Bijelom Brdu, Bosanskom Brodu, Brusnici, Bukovici, Ceru, Derventi, Foči, GM - Sijekovcu, Kolibama, Koraćama, Kulini, Novom Selu, Plehanu, Sočanici i Žeravcu). Po podatcima iz knjige "Vrhbosanska nadbiskupija na početku trećeg tisućljeća" u tim je župama 1991. godine živjelo 48.481 vjernik. Dakle, danas ih je svega 2,5% u odnosu na prijeratni broj. To je jedna od najvećih tragedija i najtežih posljedica proteklog rata za bh. Hrvate, a samim tim i za Vrhbosansku nadbiskupiju u čijem sastavu je Derventski dekanat. Samo u župi Derventa je prije rata živjelo preko 8.000 katolika. Sutrjeski dekanat u središnjoj Bosni (Borovica, Breza, Haljinići, Ilijaš, Jelaške, Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Olovo, Vareš, Vijake i Vukanovići) broji danas tek 7.209 vjernika. Upozoravajuće je i to da se u tom dekanatu 2005. broj vjernika smanjio za 823 vjernika (preko 10%) u odnosu na 2004. godinu, a u odnosu na prijeratno vrijeme (37 221) tamo danas živi jedva 19 % vjernika. Na tom crnom popisu odmah do Sutješkog je Doborski dekanat ( također u Posavini) koji je 1991. godine brojio 42 465 vjernika, a danas tek 9 356 tj. 22% u odnosu na 1991. godinu.
Deset tisuća vjernika ne prelaze ni Usorski, Brčanski i Doborski dekanat. U mnogim dekanatima situacija je od župe do župe različita uglavnom u ovisnosti je li na tom području bilo teških ratnih sukoba i tko je bio vojni gospodar tih područja tijekom proteklog rata (npr. u Bugojanskom, Travničkom, Žepačkom, Šamačkom dekanatu). Dakle, u svim se dekanatima broj vjernika smanjio, a samo u četiri (Kreševskom, Travničkom, Šamačkom i Žepačkom) taj broj prelazi preko 50% u odnosu na 1991. godinu.
Po broju vjernika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji je na prvom mjestu župa Tolisa iz Bosanske Posavine s 12.112 vjernika (polovica vjernika cijelog tog dekanata). Na drugom mjestu je župa Vitez s 11.968, potom slijedi Busovača sa 7.454 vjernika. Zanimljivo je da još samo 7 župe u cijeloj nadbiskupiji prelaze brojku od 4 000 vjernika (Kiseljak, Gornji Vakuf - Uskoplje, Tuzla, Žepče, Nova Bila, Bugojno i Kreševo). To je ujedno i deset najbrojnijih župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Zanimljivo je da je samo žepačka župa dijacezanska, dok su sve ostale franjevačke.

U 84 župe broj krštenih ne prelazi 10.
2005. se u 7 dekanata povećalo broj vjernika u odnosu za 2004., iako tek neznatno, osim Doborskog (gledajući u postotcima). Tako npr. Sarajevski za 6 vjernika, Bugojanski za 326, Travnički za 330, Žepački za 210, Derventski za 77, Brčanski 73 te Doborski za 638 vjernika, što je gotovo 8 % u odnosu na 2004. godinu. Broj vjernika je smanjen u ostalih 6 (Kreševski za 53, Ramski za 275 - 2,5% vjernika manje u odnosu na 2004. godinu, Sutješki 823 - preko 10% manje u odnosu na 2004. godinu, Tuzlanski 324, Usorski 27 i Šamački za 75 vjernika). No, iz svih ovih podataka je vidljivo da većeg napretka u povratku, osobito na prostore u sastavu RS-a nije bilo ni 2004 godine, a upozoravajuće je da je iz Sutješkog dekanata, dakle iz središnje Bosne, iseljavanje bilo relativno intenzivno u protekloj godini.
Ono što je osobito znakovito je činjenica da je u samo 3 dekanata bilo više krštenih nego umrlih: Kreševskom 373 krštenih, 347 umrlih; Ramskom 153-141 te Travničkom 456-382. U svim ostalim više je umrlih nego krštenih. Tu opet moramo istaknuti ogradu jer ovisno o području, odnosno posljedicama proteklog rata, ima bitnih razlike i u samim dekanatima. Tako je taj odnos najlošiji, kao i u mnogim prethodnim slučajevima, u Derventskom i Sutješkom dekanatu. U Derventskom su u 2005. godini 153 osobe umrle i samo 20 je krštenih; u Sutješkom je u prošloj godini umrlo 232, a kršteno je 50; Brčanskom 235 umrlih i 96 krštenih, u Sarajevskom je odnos 294 -131, Usorskom 146 -70 te Tuzlanskom 360- 182.
Najviše krštenih je bilo u župi Vitez 152, Tolisi 129, Busovači 98, Žepču 73 i Novoj Biloj 72. U 22 župe, od 153 ukupno u 2005. godini nije bilo krštenja. U čak još 62 župe Vrhbosanske nadbiskupije broj krštenih je bio ispod 10. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u župi Travnik 2004. nije bilo krštenika. To znači da u 55 % župa Vrhbosanske nadbiskupije ili nije bilo krštenih ili taj broj nije prešao znamenku 10.
Prema podatcima je vidljivo da su krštena uglavnom djeca do 1 godine starosti, a djelomično su samo iznimke Sarajevski s 32, Tuzlanski s 29 i dekanat s 20 krštenika starijih od 7 godina. Zanimljivo je da su u Ramskom dekanatu svih 153 krštenika bila u dobi do jedne godine starosti.
Vjenčanih je na području nadbiskupije bilo 1227, što je 10 brakova više u odnosu na 2004. godinu. Kada se usporedi broj vjernika i prijavljenih domaćinstava (kućanstava) 72 608 dolazimo do podatka da prosječno u Vrhbosanskoj nadbiskupiji jedno kućanstvo ne broji ni 3 člana (2,94%) što opet, posredno, ukazuje na velik broj starijih kućanstava, odnosno na migraciju stanovništva u potrazi za boljim uvjetima života.


Statistički podaci sarajevskog Ordinarijata za 2008.god pokazuju da je najveći broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u Travničkome dekanatu gdje ih je u 16 župa 34.039, slijedi Kreševski dekanat u kojemu u 9 župa živi 27.272 katolika, pa Žepački sa 15 župa i 24.859 vjernika, Šamački sa 10 župa i 23.295 katolika itd. Najmanji je broj katolika u Derventskome dekanatu u kojemu u 15 župa živi 1.131 katolik (npr. u župi Bukovica trenutno je samo jedan jedini katolik, slijedi Sočanica sa 4 vjernika, Kolibe sa 9, Kulina i Sijekovac sa 14 itd.). Na drugome mjestu po najmanjem broju katolika je Sutješki dekanat koji ima 11 župa i 6.632 katolika, pa Usorski s 9 župa i 7.942 vjernika, Brčanski s 10 župa i 8.864 katolika itd.

Što se tiče podataka-odlično, ali trebaosi malo razvući tekst da je preglednije čitati.

Moze li netko napisati nešto o Demografiji Brčko Distrikta. Općina? Grad? Dudu, itko?


hvala

Uzeto s Forum.hr. demografija BiH 2 , strana 8 , usporedba broja župljana u pojedinim župama Distrikta Brčko 1991.g. i 2009.g. + broj krštenih 2010.godine i broj umrlih 2010.godine :

Dudu može ove podatke bolje prokomentirati, no čini mi se da je od umrlih dosta iz inozemstva pošto se broj vjernika smanjio samo za 50 , a početna razlika je 159 (Umrli-rođeni) ili se radi o pozitivnoj bilanci imigracije /emigracije .

o tome se i radi. što se tiče mortaliteta daleko su relevantniji službeni podaci nego podaci Crkve jer ih je dobar dio donešen iz inozemstva, ali je u DB-u svakako povećan mortalitet kod Hrvata, zadnjih godina prosjek umrlih se kreće oko 140, a rođenih 70-90.