Plima i oseka - pogrešno tumačena

Dok ste promatrali na obali mora kako mokre stijene strše iz vode, jeste li se ikad zapitali, je li moguće da se za vrijeme te oseke nije nigdje povuklo more, već se samo iz mora prije malo vremena izdiglo kopno?
Sebi sam to pitanje s razlogom često postavljao jer je sama znanost po pitanju plime i oseke nedorečena, često kontroverzna.
Kako neće biti kad taj fenomen na moru selektivno tumače, tamo gdje su veliki oceani tumače da je privlačna sila Mjeseca uzdigla globalno cijelu morsku površinu koja mu je izložena.
Zatim, kad se ispostavilo da plima uopće ne prati taj sklad Mjeseca na nebu, onda se zaključuje kako je to kašnjenje ipak uslijed brze rotacije Mjeseca oko Zemlje. Prisjetimo li se ekstremnih oseka na splitskim Bačvicama ili onih od prošle godine u Veneciji koje su trajale danima, i nitko da se zapita kako to da Mjesec ponekad jednostavno na neko vrijeme nad nekim područjima jednostavno isključuje tu svoju privlačnu silu.
Kad se netko sjetio postaviti pitanje kako je, eto, donekle jasno izdizanje oceanskih vodenih masa koje se okrenute prema Mjesecu, bez obzira što zbog njegove rotacije dolazi do kašnjenja, ali, ostalo je ne odgovoreno, ili nedovoljno odgovoreno, što na suprotnoj strani Zemlje dolazi istovremeno do izdizanja morske mase i pojave plime?

Ako pred očima imamo trenutnu pojavu plime u Jadranskom moru, prihvatimo li znanstveno tumačenje privlačne sile Mjeseca, u svakom slučaju je potrebno imati u vidu da je gledano sa Mjeseca naše more veličine jedne male točkice.
Prema tome, nemamo pravo kazati kako se privlačna sila može rasporediti tako da je na dalmatinskoj obali ima a na talijanskoj nema.
Onda bi bilo sasvim logično zaključiti da se sva vodena masa potrebna za plimu i oseku u Jadranskom moru, svakih šest sati, mora izmjenjivati kroz Otranska vrata ali to se u stvarnosti ne događa!
Naravno da sam se pozabavio i tim problemom i na kraju shvatio kako plima i oseka ovise o nizu drugih faktora. Ja sam do danas otkrio tri, dakle, postoje tri razloga plime i oseke, a nijedan nije vezan za privlačnu silu Mjeseca.
Sve sam to otkrio još davne 1987 godine, u svemu sam uživao i dalje razmišljao. Znao sam da ni tada a ni danas nije poželjno izlaziti u javnost sa svojim slobodnim izučavanjima koja se kose sa znanstvenim staovima.
U svom dugogodišnjem promišljanju osmislio sam i jednu napravu koja, neovisno o drugim faktorima, precizno mjeri i bilježi u trenutku nadolaženja plime ili u trenutku početka oseke, - što se zapravo događa, spuštali se kopno ili se u tom trenu izdiže more.
Ta mi naprava u početku nije pravilno davala rezultate, zadala mi je višegodišnje brige, na kraju sam uspio, jer sam pored točke A na moru i pored točke B na obali mora odredio i indiferentnu točku u svemiru, točnije poslužila mi je zvijezda Sjevernjača….. (ako bude zanimanja nastavim)

A zašto ti se "uzdižu" baš obale uskih zaljeva i fjordova, i to po 10 metara ?

Iz satelita i sa GPS ti se mjeri svako uzdizanje tla, do preciznosti par cm, čime se većinom prate vulkani.

Kakvo mi je to pitanje, i ja tebi mogu postaviti pitanje: zašto ti se "spušta" vodena masa po 10 metara baš pored tih obala?

Zašto ne razmišljaš malo šire?
Kad instrumenti na satelitima pokažu da se smanjuje razdaljina kopna od satelita, satelit dobiva zadatak da mora vršiti korekciju visine.

Svaki put kad ti se nešto ne uklapa, ili uletiš u kontradikciju, vadiš džoker "zavjera".

Ne priznaješ grešku, nego razliku između svojih tvrdnji i eksperimenta objašnjavaš zavjerama.

U vezi plime i oseke, zanima me kad je kod nas plima je li u Italiji oseka i obrnuto? Ili se manifestira na neki drugi način?

Ne, mjesec kao najbliže tjelo zemlji ima najveći utjecaj, zamisli to kao magnet a more kao metal.

S obzirom da je italija dosta blizu plima je tamo gotovo istovremeno kao i kod nas. Dio kopna okrenut direktno prema mjesecu , koji mu je najbliži ima plimu dok suprotna strana zemlje ima oseku.

Kužim to, ali onda ogromna količina vode mora proći svakih 6 sati kroz Gibraltar i vratiti se nazad u Atlantik, a to se ne događa. Odakle voda za plimu?

Pa, mislim da grubo gledano, Mjesec radi generalni pritisak, a onda voda teče kroz zaljeve i tjesnace kao cijevi, uz otpor dok teče, a to uzima vremena.

A vode ima i u samom Sreozemnom moru, ima neki gradijent pritiska.

Dobro razmišljanje!
Ne treba tražiti odgovor na italijanskoj obali, često se suprotno događa sa plimom i osekom na pojedinim našim otocima.

Opet ponavljam, ja sam do sada pronikao u najmanje 3 razloga, što se pojavljuje fenomen plime i oseke, nema to nikakve veze sa privlačnom silom Mjeseca i drugih nebeskih tijela.

Dobro si krenuo prvi put, u poluzatvorenom moru kao što je Jadran uvijek se s jedne strane mora razina spustiti da bi se na drugoj podigla, razlike ne budu samo između istočne i zapadne obale, nego i između južnog i sjevernog jadrana.

S tim da i da razlika atmosferskog pritiska na dvije strane Jadrana i vjetrovi utječu na plime i oseke.

Kad se vjetar poklopi s Mjesecom onda je efekt najveći.

Na jadranu je utjecaj tlaka zraka veći nego utjecaj Mjeseca.

Ekstremne oseke za vrijeme visokog atmosferskog tlaka i ekstremne plime za vrijeme niskog atmosferskog tlaka nadmašuju sve mjesečeve plime i oseke.

Otkuda ti to da suprotna strana Zemlje ima oseku, dok je na ovoj našoj plima. To nisi provjerio već zaključuješ po logici, bilo bi tako realno.
Žalosno je da znanstvenici nisu odstupili od važećeg zaključka da Mjesec privlači morsku površinu i nastaje plima. Na suprotnoj je strani također istovremeno plima.
To kasnije objasnim, to je jedno od ta moja 3 razloga što se javljaju plimni fenomeni na Zemlji.

Spomenuo sam 3 razloga pojave plime i oseke, niti jedan od 3 nemaju veza sa privlačnim silama nebeskih tijela.

1 razlog što se plima javlja istovremeno na suprotnim stranama Zemlje:
Prilikom rotacije Zemlje oko vlastite osi dolazi do naglog poremećaja u pojedinim dijelova planete. Prilikom vrtnje oko svoje osi, zemljina zračna i vodena masa nastoje postići tijekom dana elipsastu putanju oko nje. Iz tog razloga nastaju suprotne izbočine na oceanskim masama, i to se ponavlja i manifestira u intervalima kao plima i oseka.
Naravno, istu putanju oko osi nastoje postići i kopnene mase, što izaziva povremeno trenje među tektonskim gromadama Zemlje, a posljedica trenja su česti manji i razorniji potresi.

Za tako nešto bi bilo potrebno da je brzina rotacije Zemlje promjenjiva. Ako je konstantna onda ne bi bilo potrebe za gibanjem naprijed nazad tijekom dana.

Ali isto tako Zemlja nije savrseno okrugla, dapace.

Ako je tako, kad je na sjeveru Jadrana plima, onda je na jugu Jadrana oseka i obrnuto? Može li to netko potvrditi? Googlam ali malo je detalja o ovome o našem moru.

Oko čega se možemo nadam se složiti. Razlika između plime i oseke je veća ako je veća količina vode. Npr. oceani imaju veću razliku od mora, ali opet da ne bude sve tako jednostavno , ne bilo gdje na obali nego postoje razlike na pojedinim točkama.

Pogledaj ovdje, lik je radio simulaciju za Jadran, tako da je objasnio kako plima funkcionira na Jadranu:

http://fulir.irb.hr/180/1/Rudjer%282002%29vol3_br4.pdf

Ovo je zanimljivo:

2 razlog pojave plime i oseke izazivaju kopnene gromade naše planete, (mislim na masivna brda, planine, zatim, na jednoj strani planete brojni manji otoci a na suprotnoj ogromni planinski lanci) koje nisu u datom trenutku pravilno rasporedile svoju masu po putanji Zemlje oko Sunca. Da bi naš planet mogao uopće rotirati oko svoje osi, nastoji stalno imati pravilno raspoređene masu po liniji putanje.
To je još jedan razlog što dolazi do znatnog izdizanja i spuštanja kopna u odnosu na morsku površinu.

Mene zanima zašto se kopno najviše izdiže na obalama zaljeva oblika lijevka na velikim morima ili oceanima? Zašto se na Sredozemom moru diže samo tridesetak centimetara, a na atlantskoj obali Francuske ili Britanije skoro 10 metara?

Eto, i, to ti je razlog da nije u pitanju nikakva privlačna sila Mjeseca!
To što se taj obalni dio podiže 10ak metara i stvara oseku ima veze sa reljefom Zemlje na suprotnoj strani planete. Ako se na suprotnoj strani spusti planinski masiv samo pedalj, to odgovara masi 10tak metara te niske obale

Na suprotnoj strani planete od Francuske i Britanije nema nikakvih planina, nego dubine Tihog oceana.