Dana 13. avgusta 2009. godine, visoki predstavnik se pismenim putem obratio svim
katastrima16 i zemljišnoknjižnim uredima17, sa zahtjevom da svaki ured započne s
pregledom javnih evidencija koje vode, započne s pripremom konkretnih podataka o
onim imovinskim jedinicama koje spadaju u predmet imovine iz člana 2. Odluke o
osnivanju Komisije za državnu imovinu, te dostavi sve odgovarajuće obrasce i
dokumentaciju do 15. septembra 2009. godine.18

Uporedo s tim, Ured visokog predstavnika započeo je s angažovanjem specijalizovanog
osoblja za prikupljanje i obradu popisnih podataka. Vlade Njemačke, Italije, Švedske i
Sjedinjenih Američkih Država pružile su donatorsku podršku za OHR-ovo angažovanje
20 konsultanata koji raspolažu stručnim znanjima u oblastima poput stvarnih prava i
njihovog upisivanja u javne registre, geodetskih poslova, imovinsko-pravnih odnosa i
projektnog menadžmenta.19 OHR je okončao proces angažovanja konsultanata za projekt
popisa imovine 14. septembra i započeo sa prikupljanjem podataka pod pokroviteljstvom
Odjela za pravne poslove i u saradnji sa katastrima, zemljišnoknjižnim uredima i sa
drugim institucijama koje vode javnu imovinsku evidenciju.

Odlukom visokog predstavnika o popisu državne imovine unutar i izvan Bosne i
Hercegovine od 11. septembra 2009. godine stvoren je pravni i operativni okvir za
vršenje popisa pod pokroviteljstvom OHR-a. Popis je izvršen tokom perioda od približno
13 sedmica. / ohr.int

A. Predmet popisa

Obim podataka o državnoj imovini koje je prikupio OHR obuhvata nepokretnu imovinu
koja se nalazi unutar granica zemlje i u inostranstvu. Odluka visokog predstavnika o
popisu državne imovine unutar i izvan Bosne i Hercegovine preuzima pravnu definiciju
državne imovine propisanu Odlukom Vijeća ministara od 09. aprila 2009. godine o
formiranju Radne grupe za popis imovine, ali isključuje pokretnu imovinu iz predmeta
popisa sačinjenog pod pokroviteljstvom OHR-a.21 Član 1. ove posljednje spomenute
odluke u vidu reference preuzima definiciju državne imovine utvrđene Odlukom Vijeća
ministara o osnivanju Komisije za državnu imovinu (“Službeni glasnik BiH”, br. 10/05),
čiji član 2. kao državnu imovinu definiše slijedeće kategorije imovine:

• Imovina koja pripada državi Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog
Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ22
• Imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička
Republika Bosna i Hercegovina (SRBiH) i bilo koji od njenih organa prije 31.
decembra 1991. godine23
• Ostala imovina koja je predmet raspodjele na osnovu analize katastra, zemljišnih
knjiga i drugih javnih knjiga.24
/ohr.int

B. Metodologija popisa državne imovine unutar granica zemlje

U skladu s relevantnim propisima, OHR je pripremio uputstvo svim javnim registrima
nekretnina i prava na nekretninama (u daljem tekstu: javni registri) o obliku i sadržaju
traženih imovinskih podataka.25 Naime, od službenika je zatraženo da dostave podatke i
dokumentaciju o društvenoj i državnoj imovini na kojoj su na dan 31. decembra 1991.
godine kao titulari bili upisani bivša SRBiH i bilo koji od njenih organa.

Od službenika javnih registara je na nadalje zatraženo da dostave podatke o imovini na
kojoj su na isti datum kao titulari bili upisani bivša SFRJ i bilo koji od njenih tijela. U skladu s tim,
popis obuhvata ne samo imovinu na kojoj je kao titular upisana SFRJ ili SRBIH, nego i
njihovi organi kao što je Savezni sekretarijat za narodnu odbranu (SSNO), Republički
sekretarijat za unutrašnje poslove (SUP), Savezno i Republičko Izvršno vijeće (IV), kao i
kategorije poput društveno-političkih organizacija (DPO)26 ili samoupravnih interesnih
zajednica (SIZ).

Pored imovine upisane na SRBiH i SFRJ i njihove organe, popis obuhvata i dio imovine
koja je bila upisana na titulare koji su postojali prije bivše SFRJ, te i imovinu kojom su
raspolagala tijela na nivou bivše SRBiH, ali koja nije bila upisana kao takva (kao “erar”,
na primjer). Nadalje, uvidom u zemljišne knjige i katastre ukazala se određena imovina
koja je bila upisana na prilično uopćen način (kao “općenarodna imovina”, na primjer),
bez podrobnije naznake titulara. U svim takvim slučajevima, dotična imovina je
obuhvaćena popisom samo ukoliko su organi SFRJ ili SRBiH bili tačno upisani kao
titulari. / ohr.int

IV. Prikupljanje i obrada popisnih podataka

Početno utvrđivanje čestica državne imovine zasnivalo se prvenstveno na
zemljišnoknjižnim uredima u 48 sudova30 i na 142 općinska katastra. Konsultanti koji su
radili na popisu izvršili su obilazak svih javnih registara u cijeloj državi. U slučajevima u
kojima ovi javni registri nisu odgovorili na zahtjeve za informacijama, odnosno kada su
izrazili nedostatak razumijevanja u vezi s traženim informacijama, konsultanti koji su
radili na popisu stupili su u vezu sa svakim uredom direktno, putem telefona, pismenim
putem i terenskim obilascima, radi odgovora na pitanja i pojašnjenja zahtjeva za
dokumentima. Timovi za popis su takođe posjetili odgovarajuće javne registre kako bi
prikupili dokumente i u pojedinim slučajevima pribavili dodatne podatke.

Praktično, timovi za popis pribavili su posjedovne i topografske informacije prvo od
katastara, a te informacije su potom upoređene s podacima o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima iz zemljišnoknjižnih ureda. Popisom su obuhvaćeni podaci koji pored ostalog
sadržavaju podatke o nosiocu stvarnih prava iz 1991. godine, sadašnjem posjedniku,
lokaciji imovinske jedinice,31 kao i kopije katastarskih planova s identifikacionim
brojevima zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica (“k.č.”). Po prijemu i
zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, timovi za popis analizirali su podatke kako bi
osigurali da imovinske jedinice spadaju u predmet popisa i osigurali da prateća
dokumentacija bude što je više moguće kompletirana.... /ohr.int

VI. Obrada podataka i izrada baze podataka

Nakon pregleda cjelokupne dokumentacije primljene za svaku imovinsku jedinicu za
koju je ustanovljeno da spada u državnu imovinu, timovi za popis formirali su zasebnu
datoteku za svaku općinu, ocijenili su kvalitet prateće dokumentacije i nakon završne
provjere izvršili unos podataka u bazu podataka koju je izradio OHR.
Kvalitet podataka za svaku imovinsku jedinicu utvrđen je na osnovu toga da li je imovina
registrirana ili upisana u zemljišnoj knjizi u pogledu stvarnih prava, odnosno u katastru u
pogledu posjedovanja imovine. Podaci se smatraju “potpunim i usaglašenim” u
slučajevima kada su informacije iz zemljišne knjige i katastra u cijelosti usaglašene u
pogledu titulara i površine, 38 “vrlo dobrim” u slučajevima kada registrirani posjednik i
titular odgovaraju definiciji državne imovine, ali nedostaje informacija o titularima prava
raspolaganja, upravljanja i korištenja, te “dobrim” u slučajevima kada registrirani
korisnici u katastru odgovaraju definiciji imovine u državnoj svojini u pogledu površine i
granica, ali gdje su podaci iz zemljišne knjige ili uništeni 39ili gdje registrirani korisnik u
katastru zemljišta odgovara definiciji državne imovine, ali nedostaju kopije planova i
precizni podaci o površini i granicama. Imovinske jedinice koje su svrstane u kategoriju
pod nazivom “zadovoljava” odražavaju evidentirana ali neprovedena rješenja i odluke
nadležnih organa koje spadaju u definiciju državne imovine40 ili imovinske jedinice za
koje su podaci preuzeti iz drugih izvora informacija kao što je CRPC-ova Katastarska
baza podataka, te u kategoriju “loše” u slučajevima u kojima imovinske jedinice ne
postoje u postojećim registrima imovine, ali se pojavljuju na verifikovanim listama
institucija koje njome upravljaju.41 Svakoj imovinskoj jedinici dodijeljena je po jedna od
ovih klasifikacionih kategorija na skali od 1-5 u bazi podataka o državnoj imovini, pri
čemu broj “1” označava kategoriju “loše”, a broj “5” kategoriju “potpuno i usaglašeno”.
Za svaku imovinsku jedinicu na kojoj se nalazi državna imovina, cjelokupna prateća
dokumentacija je skenirana i elektronski povezana s njom odgovarajućim unosom u bazi
podataka. Međutim, dopunska dokumentacija za svaki unos u bazu podataka koju je
OHR-u nakon 1. decembra 2009. godine dostavilo 13 općina nije digitalizovana i
povezana s datim unosima u bazu podataka zbog toga što je kasno prispjela. Ovi
dopunski dokumenti su označeni i bit će predati Vijeću ministara BiH sa svom drugom
originalnom popisnom dokumentacijom. / ohr.int

VII. Kratak pregled rezultata popisa

Ukupno 1000 jedinica državne imovine su utvrđene putem procesa popisa, od čega se
979 nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine a 21 u inostranstvu. Unutar granica BiH, 979
jedinica državne imovine nalaze se u 123 općine, od čega se 552 nalazi u Federaciji BiH,
404 u Republici Srpskoj i 23 u Brčko Distriktu. Općine u kojima je ustanovljen najveći
broj jedinica s državnom imovinom su Mostar sa (46) jedinica, Banja Luka sa (41) i
Prijedor sa (37). Sarajevo, kao grad s četiri općine u svom sastavu, ima ukupno 78
imovinskih jedinica. Nijedna jedinica s državnom imovinom nije ustanovljena u 20
općina,42 dok je bar jedna jedinica državne imovine ustanovljena u svim drugim
općinama.

21 jedinica državne imovine koja se nalazi u inostranstvu pronađena je u 7 država, sa 14
jedinica u Republici Hrvatskoj. Premda su utvrđene informacije o eventualnim
jedinicama državne imovine BiH koja se nalazi u Srbiji, Crnoj Gori, Bivšoj
Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Sloveniji, OHR nije dobio nikakvu
dokumentaciju koja bi potkrijepila ove informacije, pa iz tog razloga ove jedinice nisu
uvrštene u bazu podataka.

Sa stanovišta strukture, preko 30% predstavlja "vojnu imovinu" registriranu kao imovinu
bivše SSNO (bivše Jugoslovensko Ministarstvo odbrane), a 20% predstavlja imovinu
bivših "društveno-političkih organizacija", poput Saveza komunista, Saveza sindikata i
Socijalističkog saveza radnog naroda. Treća po redu najbrojnija kategorija prikupljenih
podataka odnosi se na imovinu bivšeg Sekretarijata, t.j. Ministarstva za unutrašnje
poslove SRBiH, koja iznosi otprilike 12%. Kratak pregled statističkih pokazatelja o svim
jedinicama na kojima se nalazi državna imovina i koje su obuhvaćene ovim popisom
priložen uz ovaj izvještaj kao Aneks A.

Da zaključimo, ovdje se mora istaći da popis državne imovine koji je izvršen pod
pokroviteljstvom OHR-a sadržava dokumenaciju koju su dostavili javni registri iz cijele
Bosne i Hercegovine, te da tačnost i kompletnost podataka odražava trud službenika koji
rade u ovim uredima, a koji su izvršili uvid u svoje evidencije i dostavili tražene podatke.
Izvšeni popis predstavlja pohvalan zajednički napor svih onih koji su bili uključeni u
aktivnosti s ciljem da se prikaže detaljna slika o stanju ovih javne imovine. Međutim, i
pored ovog zajedničkog napora, teret odgovornosti ostaje na organima vlasti Bosne i
Hercegovine kako bi identificirali svu državnu imovinu i riješili sva povezana pitanja
prava vlasništva nad tom imovinom. Ovaj popis treba koristiti na način koji će doprinjeti
uspjehu ovih napora. / ohr.int

U Švicarskoj, suverenitet nad korištenjem vode uglavnom pripada kantonima. U svakom kantonu, površinske vode, tj. jezera, rijeke i potoci, općenito su pod njegovom kontrolom.

izvor?

14.07.2023
Osmi konzultacijski sastanak stručnjaka za državnu imovinu: Diskusija o pitanjima koja se odnose na imovinu bivše SFRJ i SRBiH

04.07.2023
Sedmi konsultacijski sastanak stručnjaka za državnu imovinu: rasprava o imovinskim pitanjima u vezi s Aneksom 9 Daytonskoga mirovnog sporazuma

13.06.2023
Održan peti konzultacijski sastanak stručnjaka o državnoj imovini: Razmatranje vodnih resursa

16.05.2023
Održan treći konzultativni sastanak stručnjaka za državnu imovinu: Tema su bila šumska dobra

09.05.2023
Drugi konsultativni sastanak stručnjaka za pitanje državne imovine s fokusom na poljoprivredna dobra

ohr.int

Zanimljiva tema!

novem jel možeš ukratko reć šta ubiti znači ugovor o sucesiji ili kako se već to zove ??
Čitao sam negdje da Republika Srbija otplaćuje kredite koje je Kosovo dobilo za vrijeme Juge...

Je li poznato u kojih to 20 općina nije ustanovljena niti jedna jedinica državne imovine?

Kao zanimljivost bih naveo da je u općini Srebrenica kao državno evidentirano lovište Sušica, u kojem su lovili Emerik Blum, Branko Mikulić, Anto Sučić, Milanko Renovica, Nikola Stojanović itd.

Istovremeno, u općini Bugojno još slavnije lovište Koprivnica, u kojem su lovili Josip Broz i Branko Mikulić, nije evidentirano kao državno.

Možda i nije bilo, a možda i jest.

Je li poznato u kojih to 20 općina nije ustanovljena niti jedna jedinica državne imovine?

Ako mogu nagađati, to su vjerovatno ove poslijeratne mikro-općine: Istočni Drvar, Istočni Mostar, Kupres (RS), Petrovac (RS), Pale (FBiH) i slično.
Kakav bi to objekt u vlasništvu države mogao postojati u Istočnom Drvaru ili Istočnom Mostaru?

Hvala na prijedlogu.

U Petrovcu (RS) koji se zove Drinić ima vojne imovine kao i u Pale-Prača (FBiH).

https://www.ohr.int/stateproperty/index.htm

Ako je policija kantonalna, kako obični policijski objekti mogu biti državni? Nije to državna granična služba.