Tomislav Sokol: „Pokaže li se da srpska vlast stoji iza napada na Kosovu, Srbiju treba najstrože sankcionirati“


U svjetlu nedavnog napada na pripadnike kosovske policije kojeg su izveli srpski teroristi, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o stanju na Kosovu. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol. Govoreći na plenarnoj sjednici Sokol je istaknuo da puno indicija upućuje na to da je ovaj teroristički napad izveden uz pokroviteljstvo Beograda te je pozvao Europsku uniju da najstrože sankcionira Srbiju ako se pokaže da je iza napada stajala srpska vlast.

„Četvorica mrtvih - to je epilog pohoda srpske terorističke skupine koja je na Kosovu napala pripadnike policijskih snaga. Srpske metode napada koje uključuju blokade i oružane napade na policiju neodoljivo podsjećaju na krvave pohode koje su četničke skupine izvodile na početku srpske agresije na Hrvatsku. Nažalost, puno indicija upućuje na to da je ovaj teroristički napad izveden uz pokroviteljstvo Beograda, a da su srpski napadači na teritoriju Srbije ciljano i sustavno obučavani za izvršenje terorističkog čina. Govoreći nedavno o izvješću o Kosovu rekao sam da se nadam da je Europska unija nešto naučila iz promašenih politika prošlosti i da će zaustaviti srpski hegemonizam prije nego što se potpuno otme kontroli. Nažalost Unija je previše puta bila popustljiva prema Srbiji i sada ponovno svjedočimo tome da politika srpskog hegemonizma destabilizira ne samo Kosovo, nego i susjedne zemlje poput Crne Gore. Stoga, ako se utvrdi da je srpska vlast stajala iza ovog napada, Europska unija mora Srbiju najstrože sankcionirati i na taj način spriječiti destabilizaciju jugoistočne Europe za koju je odgovoran Aleksandar Vučić'' - zaključio je Sokol.

OVO ĆE ODJEKNUTI
Komšić će čupati kosu kad vidi ove fotografije: Pogledajte tko se družio s Grlićem Radmanom u Zagrebu




U četvrtak je održana Konferencija Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, Zaklade Konrad Adenauer i Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola, na temu ''Proširenje EU - Može li BiH biti nova uspješnica''.

Međutim, ono što se zasigurno neće svidjeti Miloradu Dodiku i prosrpskim političarima u BiH je sudjelovanje Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

Naime, Schmidt, koji je već mjesecima u svađi s Dodikom, na konferenciju je stigao na poziv Sokola.

Dodik u potpunosti izgubio kompas: Spominjao ustaše, Pavelića i Miloševića, a Schmidta nazvao smećem

Visoki povjerenik od početka mandata zalaže se za ulazak BiH u EU te geopolitičkom usmjerenju BiH na Zapad, čime bi ''istrgnuo'' zemlju iz političke sfere Rusije i donio stabilnost države.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, pak s druge strane, prošli tjedan je Schmidta nazvao "fašističkim smećem", za sve probleme koje ima optužio je Zapad, a istočne sile je hvalio kao jedine poželjne partnere.

A kad Komšić sazna?

Međutim, čak nezadovoljniji vjerojatno će biti, nažalost, predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić. Podsjetimo, Komšić (izabran glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata, op.a) već godinama radi kao produžena ruka nehrvatskih interesa, što je rezultiralo slabljenjem položaja Hrvata u BiH.

Komšić na sjednici UN-a napadao koga je stigao: Plenkovića usporedio s trenutno najomraženijim državnikom

Posljednji u nizu bilo je njegovo skandalozni govor pred Općom skupštinom UN-a, na kojoj je optužio Hrvatsku za miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje i pokušaje da se ona podijeli po etničkim crtama, dok je visokog predstavnika Schmidta optužio za udar na ustavni poredak BiH jer je u listopadu 2022. godine nametnuo izmjene izbornog zakona koje Komšić smatra diskriminatorskim.

Istaknuti diplomati u društvu Schmidta

Iz tog razloga Schmidtov posjet Zagrebu zasigurno će odjeknuti u BiH, prvenstveno kod ''hrvatskog'' člana Predsjedništva, a zatim i u Republici Srpskoj, čiji lideri na sve načine pokušavaju destabilizirati BiH.

Tek se treba vidjeti na koji način će Dodik reagirati na činjenicu da se Schmidt u Zagrebu družio i s ministrom vanjskih i europskih poslova RH, Gordanom Grlićem Radmanom, bivšim ministrom turizma Gari Cappellijem, bivšim ministrom vanjskih i istaknutim diplomatom Matom Granićem te zamjenikom ministra vanjskih poslova BiH Josipom Brkićem.

Tomislav Sokol: Treba onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH


U organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislava Sokola, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu je održana konferencija „Proširenje EU – može li BiH biti nova uspješnica?“ na kojoj su uz zastupnika Sokola sudjelovali: visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH Mate Granić i zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić. U uvodnom govoru zastupnik Sokol istaknuo je da samo istinska ravnopravnost sva tri naroda može biti jamac dugoročnog opstanka BiH.

'U situaciji u kojoj veliki dio političke elite jednog konstitutivnog naroda gleda prema Ankari, a drugog prema Moskvi, Hrvati su kao najmalobrojniji upravo ono proeuropsko i prozapadno sidro bez kojeg nema opstanka BiH. Priča o Hrvatima u Bosni i Hercegovini priča je o višestoljetnoj borbi za jednakost i kontinuiranim nastojanjima da se međunarodnoj zajednici objasni zašto je samo istinska ravnopravnost sva tri naroda jamac dugoročnog opstanka BiH. Nažalost, velik dio međunarodne zajednice nije uvijek blagonaklono gledao na rješavanje hrvatskog pitanja, dijelom zahvaljujući i političkom diskursu koji je dolazio iz same Hrvatske, naročito početkom dvije tisućitih. Međutim, danas je situacija u bitnom drukčija. Ova hrvatska Vlada, kao niti jedna do sada, angažirana je na pitanju uspostave istinske ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kao nužnom preduvjetu stabilizacije cijelog ovog područja' - kazao je Sokol te istaknuo pozitivan značaj nedavnih odluka visokog predstavnika Schmidta.

'Odluke Visokog predstavnika, kojima su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH te su uklonjene blokade formiranju vlasti zacementirale su sudjelovanje legitimnih predstavnika Hrvata u izvršnoj vlasti na razini Federacije i na državnoj razini te omogućile formiranje vlasti od strane onih aktera koji su dobili povjerenje birača i, prema mnogim pokazateljima, žele europski put Bosne i Hercegovine.'

U govoru, Sokol se osvrnuo i na problem nelegitimnih predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH.

'Posebno je važno da se pronađe trajno rješenje, u skladu s najboljim europskim praksama, koje će onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu države. To će biti najteži test na kojem će se vidjeti koji politički akteri žele dugoročan opstanak i prosperitet Bosne i Hercegovine u zajednici europskih naroda' - zaključio je Sokol.

FOKUS PREDSJEDNIŠTVO BIH
U Hrvatskoj se i danas pričalo o BiH: Treba spriječiti da uzurpatori bez legitimiteta predstavljaju Hrvate


U organizaciji Ureda zastupnika u Evropskom parlamentu Tomislava Sokola, Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu je održana konferencija "Proširenje EU – može li BiH biti nova uspješnica"?

Uz hrvatskog zastupnika u EU Tomislava Sokola u debati su učestvovali i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Mate Granić i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.

Sokol je poručio da treba onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH.

Istakao je da samo istinska ravnopravnost sva tri naroda može biti jamac dugoročnog opstanka BiH.

Ovaj europarlamentarac je u svom izlaganju, govoreći o evropskoj perspektivi BiH naglasio da su Hrvati ti koji su na neki način jedini proevropski orijentirani. Kazao je da dio političke elite jednog naroda gleda prema Moskvi, vjerovatno misleći na Srbe, a političke elite Bošnjaka gledaju prema Ankari.

Ovakve ocjene su više nego paušalne i površne. Sokol ničim nije potkrijepio tvrdnju na osnovu koje zasniva stajalište da politički predstavnici Bošnjaka gledaju prema Ankari kao političkom svjetioniku.

Stanje u BiH pokazuje da politika Milorada Dodika uistinu gleda prema Moskvi, ali isti taj Dodik jednako gleda i prema Ankari ili približno jednako tražeći svoje interese. A, s obzirom da je Sokol evidentno bliskost porodice Izetbegović sa čelnikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom želio preslikati na cijeli politički establišment Bošnjaka i generalizirati paušalne ocjene, onda su ovakve tvrdnje i više nego problematične.

"U situaciji u kojoj veliki dio političke elite jednog konstitutivnog naroda gleda prema Ankari, a drugog prema Moskvi, Hrvati su kao najmalobrojniji upravo ono proeuropsko i prozapadno sidro bez kojeg nema opstanka BiH. Priča o Hrvatima u Bosni i Hercegovini priča je o višestoljetnoj borbi za jednakost i kontinuiranim nastojanjima da se međunarodnoj zajednici objasni zašto je samo istinska ravnopravnost sva tri naroda jamac dugoročnog opstanka BiH. Nažalost, velik dio međunarodne zajednice nije uvijek blagonaklono gledao na rješavanje hrvatskog pitanja, dijelom zahvaljujući i političkom diskursu koji je dolazio iz same Hrvatske, naročito početkom dvije tisućitih", kazao je Sokol.

Ipak, ovaj europarlamentarac kaže da je danas situacija bitno drukčija te da vlast Hrvatske aktivno radi i aktivno je uključena u politička zbivanja u BiH.

"Ova hrvatska vlada, kao niti jedna do sada, angažirana je na pitanju uspostave istinske ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kao nužnom preduvjetu stabilizacije cijelog ovog područja", kazao je Sokol te istaknuo pozitivan značaj nedavnih odluka visokog predstavnika Schmidta.

"Odluke Visokog predstavnika, kojima su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH te su uklonjene blokade formiranju vlasti zacementirale su sudjelovanje legitimnih predstavnika Hrvata u izvršnoj vlasti na razini Federacije i na državnoj razini te omogućile formiranje vlasti od strane onih aktera koji su dobili povjerenje birača i, prema mnogim pokazateljima, žele europski put Bosne i Hercegovine", istakao je Sokol.

U govoru, Sokol se osvrnuo i na problem, kako kaže nelegitimnih predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. Tu je nesumnjvo mislio na izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, što je naredni politički cilj kojim se evidentno Hrvatska namjerava pozabaviti.

"Posebno je važno da se pronađe trajno rješenje, u skladu s najboljim europskim praksama, koje će onemogućiti da uzurpatori bez stvarnog izbornog legitimiteta ikada više budu izabrani kao lažni predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvu države. To će biti najteži test na kojem će se vidjeti koji politički akteri žele dugoročan opstanak i prosperitet Bosne i Hercegovine u zajednici europskih naroda", zaključio je Sokol.

Grlić Radman: Stjecanje kandidatskog statusa BiH je zasluga hrvatske vlade


Bosna i Hercegovina (BiH) bi trebala do kraja ove godine početi pregovore s EU-om jer bi to pomoglo sprečavanju "malignih utjecaja trećih zemalja", rekao je u četvrtak u Zagreb na konferenciji šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, ističući hrvatske zasluge za kandidatski status naše zemlje.

Hrvatska, koja je od samih početaka bila iskreni zagovornik europskog puta BiH želi da BiH "do kraja ove godine otvori pristupne pregovore. Mislim da je to izrazito važno sigurnosno i političko pitanje, ali i važno upravo zbog sprečavanja malignih utjecaja trećih zemalja", rekao je hrvatski ministar, misleći prije svega na Rusiju, Tursku, Kinu.

"Stjecanje kandidatskog statusa BiH je zasluga hrvatske vlade i zemalja kojima smo pristupili i koje su nas podržale. BiH zaslužuje ove pregovore što prije", naglasio je.

Bosna i Hercegovina predala je zahtjev za članstvo u EU 2016., a kandidatski status dobila je u prosincu 2022.

BiH je pritom dobila 14 prioriteta koje treba ispuniti za otvaranje pregovora, oko kojih je, kako je rekao Grlić Radman, "jako angažirano" novo bosanskohercegovačko Vijeće ministara, a u kolovozu je usvojeno i pet zakona koji se odnose na put BiH u EU.

Europska komisija trebala bi u listopadu objaviti izvješće o zapadnom Balkanu, prenosi Hina.

Grlić Radman govorio je na konferenciji "Proširenje EU - Može li BiH biti nova uspješnica", na kojoj su među ostalima sudjelovali i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, posebni savjetnik predsjednika hrvatske vlade, bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić i zastupnik u EU Tomislav Sokol čiji je ured zajedno sa Zakladom Konrad Adenauer za RH i Zakladom hrvatskog državnog zavjeta organizator skupa.

Schmidt je kazao da "postoji politička nužnost" integracije BiH u EU i da se ne smije izgubiti momentum, pogotovo jer nije poznato hoće li biti političkog efekta rata u Ukrajini i ruske agresije na zapadni Balkan".

"To je moguće i stoga moramo biti svjesni da je potrebna otpornost, a to uključuje i otvaranje pregovora ove godine s BiH", kazao je.

"Mora postojati razumijevanje da je zapadni Balkan dio Europe. Riječ je o području koje se mora pozvati u europsku obitelj i valja im pomoći u tome", kazao je.

I šef hrvatske diplomacije naglasio je i da je zapadni Balkan postao izrazito geopolitički važan nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i prostor za geostrateško natjecanje trećih zemalja.

Važno je, naglasio je, "zaustaviti bilo kakav utjecaj Rusije ili prelijevanja sukoba i nestabilnosti. Zato EU mora biti snažno prisutna na zapadnom Balkanu", naglasio je, dodajući da ta regija zaslužuje europsku perspektivu, ali temeljem vlastitih postignuća "bez prečaca i političkih skraćivanja", naglasio je.

Tomislav Sokol također je naglasio da je za činjenicu da je BiH dobila kandidatski status zaslužna najviše Hrvatska kao i visoki predstavnik Schmidt.

"Perspektiva BiH je danas sigurno bolja nego prije godinu dana", rekao je. "To je rezultat rada i Hrvatske koja motor i zamašnjak koji gura BiH prema EU, a tu je i visoki predstavnik koji igra važnu ulogu. Upravo se zahvaljujući radu Hrvatske stav zapada prema BiH jako promijenio. Mislim da su shvatili da su upravo Hrvati faktor stabilnosti", naglasio je.

Sokol oštro prozvao Željka Komšića: Ponaša se kao islamistički fundamentalist!

Europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ) gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao sukob na Bliskom istoku te napad u Bruxellesu.

Siguran sam da izraelska vojska čini sve da zaštiti civile, kaže Sokol. Jedini odgovoran za civilne žrtve je Hamas.

Na pitanje ima li to "sve" granicu, a to je poštivanje međunarodnog prava kaže da Izrael to poštuje.

Brine ga, kaže podrška islamistima u susjednoj BIH od Željka Komšića za kojeg drži da se ponaša kao islamistički fundamentalist.

Upozorava i na pitanje migracija: "Treba se znati tko i zašto boravi u EU, a sve one koji nisu legalno tu, treba deportirati", smatra Sokol.

Tomislav Sokol: Migracije se sve više pokazuju kao potencijalni izvor terorizma povezanog s islamizmom

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu, zastupnici su raspravljali o reformi zajedničkog sustava viza u schengenskom prostoru. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol koji je upozorio da Europska unija mora bolje kontrolirati tko ulazi na njezin teritorij. Govoreći o reformi sustava viza, Sokol je naglasio da se migracije sve više pokazuju kao potencijalni izvor terorizma povezanog s islamizmom te je pozvao na konačan dogovor o paktu o migracijama i azilu.

'Europskoj uniji potreban je jedinstveni pristup kad je u pitanju podnošenje zahtjeva i uvođenje digitalne vize. Time će se povećati sigurnost schengenskog područja jer će se smanjiti rizik od prijevare i krivotvorenja viza te olakšati postupak njihove provjere na granicama. S obzirom na sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava, snažno podržavam modernizaciju i daljnju digitalizaciju postupka izdavanja viza kako bismo bolje kontrolirali tko ulazi na teritorij Europske unije.

Koliko je važno znati koga puštamo na područje EU, vidimo nažalost svakog dana. Broj zabilježenih nezakonitih pokušaja ulaska u Europsku uniju na rekordnoj je razini, migranti u kampu u Grčkoj kliču Hamasu, a migracije se sve više pokazuju kao potencijalni izvor terorizma. Samo u posljednjih nekoliko dana bili smo svjedoci dva teroristička napada u Belgiji i Francuskoj povezanih s islamizmom.

Zato nam je potreban sveobuhvatan europski odgovor na migracije kroz konačan dogovor o paktu o migracijama i azilu koji će sadržavati instrumente sprječavanja nekontroliranih i masovnih ulazaka u Europsku uniju kao i mehanizam ubrzane deportacije onih koji nezakonito borave na teritoriju Europske unije. Samo ćemo tako moći zaštititi europski način života' - kazao je Sokol.

https://www.eppgroup.eu/hr/kako-radimo/ ... -terorizma

Snivam deportacije.

Sokol: Hrvatska je bez fige u džepu na strani Izraela


Situacija u Gazi

Hrvatska je glasala protiv rezulucije UN-a o Gazi. Sokol kaže kako ovakva situacija odgovara Hamasu i “naravno da sada kada Izrael nema izbora nego krenuti da uništi Hamas, naravno da primirje odgovara Hamasu”.

BiH je glasala za rezoluciju, Sokol kaže da je to logično kad se “fundamentalist Komšić predstavlja kao hrvatski predstavnik”.

“Hrvatska je bez fige u džepu na strani Izraela”, kaže Sokol dodajući da bi se dio političke elite u BiH trebao zamisliti kome daje povjerenje.

Što se tiče Srbije koja je bila suzdržana, Sokol kaže kako je Vučić naučio sjediti na dvije stolice te da se nada da je došao kraj toleranciji takve politike.

Sokol također kaže kako u Gazi sigurno nema više od dva milijuna civila, nego prije milijun i pol te da je Gaza premrežena Hamasom, koji smatra isključivim krivcem za civilne žrtve jer ih koristi kao štit.

“Doveli su to toga da u napadima Izraela pogibaju civili”, kaže.

Da pitam, što forumaši Bošnjaci misle o ovom što Sokol govori, a govori da je Izrael Palestincima nudio državu 99. na cijelom prostoru Gaze i Zapadne obale i zajedničku upravu nad Jeruzalemom, oni su odbili.
Što onda žele, potpuno uništenje Izraela? I je li, u tom svjetlu, riječ o sukobu civilizacija ili isključivo oko teritorija?

Milo već jest bio saveznik sa Bošnjama.