Nije to vlaško ime u smislu etnije ,već su to vlasi kao srednjovekovni stalež(stočari).

Ime je slovensko(hrvatsko i srpsko).

Ime Hrvoje ili Hrvatin naravno potice od hrvatskog etnonima, ali kao licno ime nije bio nuzno etnicko obiljezje. Nije ni covjek koji se zove Franjo porijeklom Franak. No licno ime Hrvoje/Hrvatin je u unutrasnjost Srbije moralo doci sa nekim Hrvatima. Tu mantru o Vlasima koji nose ovo ime, koje im je palo s neba, odvec poznajemo.

Već sam pre par godina raspravljao na ovu istu temu , i većina hrvatskih forumaša prosto zbog nacionalnih osećaja i uvrežljivosti imena Hrvoje i Hrvatin i njihovom etnosu danas nisu mogli prihvatiti da je to i srpsko ime koje prosto nema šanse da je došlo sa Hrvatima kao etnosomveć je oduvek bilo među Srbima , jer ako poredimo Franke i Hrvate svakako da su Franci imali kulturni,pisani i nadasve politički uticaj na veći deo Evrope , a da o sv.Franji i ne govorim zbog kojeg to ime i naviše i postoji danas.

Ali ako se ne slažeš sa mnom molim te objasni kako je to ime moglo doći među Srbe ako Hrvati nisu imali nikakav kulturno-politički uticaj na pre svega na srpsku državu i njeno stanovništvo pa da se zbog toga ta imena uvreže među Srbima , a posebno ne na niži stalež kao što su vlasi.

Krajem 13.veka na kosovskim katunima da postoji vlah Hrvatin jer eto tu među katunarima nedge lebdi pojam hrvatskog etnosa prosto ne pije vode.

Vladimir zvuči moćno i najraširenije je ime u Slovena. A ima plus desetine varijanti: Vlado, Vlade, Vlada, Vlatko, Vladislav, Vladica, Vladan, Vladoje, Vladiša, Vladrag..

naravno da pije, smao je to onaj dio povijesti koji vi ne volite.

Hrvatsko ime kao osobno i hrvatski toponimi su rašireni između ostalom i na prostoru Srbije jer je i tamo bilo doseljvanja Hrvata. Ranosrednjovijekovni Hrvati su naselili mnogo širi prostor od onog koji je postao Hrvatska. Narano ne jedino oni.

Poanta priče je da je ime Hrvat kao etnonim u Hrvatskoj postalo općeprihvaćeno, dok su se manje skupine Hrvata u ostalim sredinama utopile u druge ethnose, no ostavili su svoj etnonim u osobnim i geografskim imenima.

Ne znam zašto si tu povlačio Franke, oni su ostavili daleko veći trag nego Hrvati na mnogo većem prostoru. Ali u svakom slučaju ime Frank, Franco, Francis....ima korijen u franačkom etnonimu

Hrvati (posebno oni iz Dalmacije i Dubrovnika) imali su veliki utjecaj u Srbiji po pitanju graditeljstva, trgovine, gospodarstva (posebno rudarstvo). Rudari u Srbiji, katolici Sasi su primjerice svoje znanje prenieli na pridošle Hrvate katolike, jerbo je miešanje katolika i pravoslavaca u Srbiji bilo strogo zabranjeno i na službenoj razini. Vaša težkoća je da ste vi Srbi po pitanju poviesti otišli predaleko po pitanju nijekanja Hrvata i njihovog imena, ter ste od toga u pisanju svoje poviesti napravili aksiom i polaznu točku za sva pojašnjenja vezano za Hrvate.
Ali hajdemo vidjet neke činjenice o Hrvatima u Srbiji u srednjem vieku:
- Od 1186. kad su ugovorom s Raškom Dubrovčani dobili pravo trgovanja po Srbiji, počinje u Srbiju dolaziti dubrovački i dalmatinski trgovci, graditelji, rudari i šumari i tamo se naseljavati. (Valjda nisu Janjevci pali s marsa). O hrvatskim graditeljima u Srbiji piše i u ovom članku:
https://hrcak.srce.hr/file/232592

- Tatomir Vukanović: ,,Etnogeneza južnih Slovena'' piše da ,,Jedan broj nemačkih Sasa koji se nalazio u regiji makedonskih kratovskih rudnika, iselivši se u novobrdsku rudarsku zonu, asimilovao se u Hrvate.'' Smatra da su se ,,i brojni saski rudari novobrdske rudarske regije, a delom i kopaoničke'' asimilirali ,,u Hrvate, a u manjoj meri i arbanaške katolike.'' Tragovi tih Hrvata očuvali su se ,,do današnjih dana na Kosovu, i to u Janjevu i Letničkoj župi, a mestimično i u nekim kosovskim gradskim naseljima...'' (Vukanović 1974: 227).

- Već je 1281. godine dubrovački graditelj Desina de
Riza sa sinom Blažom otišao u Brodarevo na Limu da
zida crkvu s kupolama županu Dimitriju Vukanovu sinu,
a unuku Nemanjinu, po čijem se kaluđerskom imenu
David crkva i prozvala Davidovica

- Blaž Zadranin (14. stoljeće, hrvatski graditelj iz Zadra)
1313. godine odlazi s dubrovačkim graditeljima u Srbiju graditi zadužbine.

- Franjevac Vid iz Kotora:
Vid je urezao svoje ime na nadvratniku južnih vrata
priprate dečanske crkve, označivši da je iz Kotora i
otkrivši značajan podatak, koji rijetko pružaju natpisi
na zgradama, da je crkvu sazidao u toku osam godina,
što znači od 1327. do 1335. godine

- Bizantski ljetopisci iz 11./12.st. Ivan Skilica (Ivan Skilices), Ivan Zonara, Nikefor Brijenije Mlađi, Niketa Honijat (1062.-1137.) - Oni poprilično jasno govore o utjecaju i postojanju Hrvata u Duklji ali i u Raškoj.

- Mustafa Ali Hrvatom (koji nije imao veze s Hrvatskom) izriekom zove velikog vezira Mahmud-pašu (Abogovića, Angelinovića) (1420.-1474.) (Bašagić 1912: 11) koji je podrietlom bio slavenizirani Grk kojega su Osmanlije kano dječaka u svoje redove priveli u Novom Brdu na Kosovu. Tu se ne može raditi o nekoj zabuni jer se u knjigama o Mahmud-paši obćenito polazi od toga da je on sam u podpisu jednoga pisma napisao da je ,,Hrvat'' (Stavrides 2001: 73) i jer ga (prema Bašagiću) ,,Svi turski historici zovu [...] Hrvat.'' (Bašagić 1994: 40). Ćiro Truhelka zove ga ,,Abagović Hrvat'' (Truhelka 1911: 26).

- (OD KUD HRVATI NA SANDŽAKU/RAŠKOJ???) Iz popisa spahijske vojske Bosanskog sandžaka koji je izrađen oko 1526. (Aličić 1976.) :
U selu Srđani za koje se kaže da pripada Rasu (danas Stari Ras na Sandžaku). Tamošnji Aferidun-beg imao je 30 merdova (podanika):...dvojicu Mađara, dvojicu Ungurusa (?), šestoricu s oznakom ,,Bosna'' i trojicu s oznakom ,,Hrvat''.
U selu Viduhovo koje pripada Rasu, Sinan-beg je imao osam merdova od kojih jedan ima oznaku ,,Hrvat'', a ostali ,,Bosna''.
U selu Šare koje pripada Rasu, beg Mehmed je imao deset merdova: dvojicu ,,Hrvata'', a ostale s oznakom ,,Bosna''.
U selu Slavogošte koje pripada Sjenici, dva su merda: jedan s oznakom ,,Bosna'', a drugi s oznakom ,,Hrvat''.
U selu Vidobrenićima koje pripada Zvečanu, tamošnji beg Mustafa imao je devet merdova: trojicu ,,Hrvata'', trojicu s oznakom ,,Bosna'', jednoga Albanca (Arnaut), i jednoga Ungurusa.

- Pavlović spominje pravoslavnu obitelj koja se preziva ,,Hrvati'' u selu ,,Krtinska'' (okolica Obrenovca) uz napomenu: ,,uljezi u Šindriće Hrvati po narodnosti i danas'' (1912: 608) Izpada da je 1912. u Srbiji još uviek bilo pravoslavaca koji su se držali Hrvatima.

Moguće je i to da nakon što je kralj Tomislav spasio Srbe od Bugara, ovi odlučili u znak zahvalnosti davati svojoj djeci imena s hrvatskim nazivom

Moguće koliko da su Hrvati počeli davati imena Petar i Aleksandar kao znak zahvalnosti nakon što su ih Srbi spasili od Italijana.

Za 200 godina imat ćete neoborive dokaze o Srbima po cieloj Hrvatskoj

Petar je bio Isusov apostol i prvi rimski biskup.

Aleksandar je grčko ime koje je među Hrvatima riejtko.

Srbi nas nisu pasili od Talijana. Pašić s rdošću Talijanima predao Istru, Rijeku i Zadar uz slavodobitni poklič "šokac manje, problem manje"

Ime Aleksandar je često među zapadnim narodima (Alexander, Alexandre, Alessandro, Alejandro), ali nije se baš učvrstilo kod Hrvata.

Petar Kresimir kralj Hrvatske iz 11st se ne slaze s tim. Losa provokacija.

Zato ćeš ti svojem sinu dati ime Muhamed?

Ime Zdenko i Zdenko je rašireno kod Zapadnih Slavena.

Imena među Hrvatima, moderna katolička arhitektura i moderni kipovi tri horora u Hrvatskoj.

Mrzim zajednička imena. Iskreno patim što nemamo više hrvatskih imena.

Imena sa sufikson "van" tipa Radovan,Milovan,Dragonav,...su tipična za Srbe i Hrvate , i zato muslim da je sufiks "van" relikt starosedelačkog stanovništva , e sad koliko je taj sufiks romanski kao što su "ul i an" to zaista ne zznam , ali svakako su naša imena specifična u strukturi u slovenskom svetu.

Ime Nemanja je takođe ekskluzivno srpsko i hrvatsko , danas ima pun milokliz Nemanja kod Srba ali prezime Nemanjić ne postoji , dok je kod Hrvata obrnuto, kod njih postoji prezime Nemanić(bez j) ali imena Nemanja nema.
Međutim pre 70-ih godina na prste jedne ruke smo mogli izbrojati ime Nemanja kod Srba.

"Van" nije ni od kakvog starosedelačkog stanovništva, slovenski je sufiks, Negovan kao negovana bašta, a i nije tačno da takvih imena ima samo među Srbima i Hrvatima, Radovana ima puno i u Češkoj i u Slovačkoj.

Šlogira se kada sretoh jednog hrvata spasoja...

Ne bi se složio da je to slovenski glagolski sufiks jer kako onda objasniti Dragovana,Mladovana,Bjelovana,Perovana,..??

Radovan je u Češku došao kad i Dušan,Miloš,... u tzv.razmeni slovenskih imena u panslovenskom zanosu 19.veka , kao kod nas ruska imena.

Nego šta ćemo sa sufiksom "ša" Jakša,Dakša,Mikša,..., ili sufiksom "ta" Blagota,Vučeta,Mileta,...?
Po meni oni su autentično srpskohrvatska imena , i "ta" mi takođe vuče na starosedeoce.

Ono što ima smisla u slovenskim jezicima je slovensko, a ono što nema, tj. -ša, -ul i -ta nije. Vrlo je moguće da je i -oš od starosedeoca, Uroš recimo, moguće povezano sa -ša.

Uroš je mađarskog porekla tj.Ur na arhaičnom mađarskom jeziku znači gospodin , i nemoj zaboraviti da su svi Nemanjići bili Uroši što znači da je to titularno ime , i još plus Janoš Mesaroš,muzikaš,biroš,....sve mađarštine.
Dakle OŠ je eto mađarski sufiks a možda je i naš kojeg su Mađari prihvatili.

Za "ša" mi je još uvek misterija jer ne mogu naći latinsku vezu , a pošto sam Vojvođanin ne uklapa mi se baš ni u mađarski.

Skuzio sad da Vladislav postoji stvarno u svim slavenskim narodima.

Mirko pazi metak! hvala Slavko

Vuk je zivotinja, Slovenci nemaju ime Vuk ali imaju prezime Volk, sto je jedno te isto.

https://story.hr/Celebrity/a270586/Ovi- ... e-ime.html

Postojali su stari narodni oblici iz srednjeg veka imena Aleksandar ali više kao nadimci , i danas postoje u prezimenima Hrvata i Srba , a prezimena su :"Leko,Leka,Lekić,Lečić,Leković,..onda Lješević,Lešić,...i naravno morbidno hrvatsko prezime Leš koje naravno nema veze sa mrtvim čovekom.