HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 06 stu 2024, 13:32.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Nastavlja se potraga za Trojom
PostPostano: 22 lis 2023, 12:27 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 17 kol 2023, 09:48
Postovi: 192
Nastavimo potragu za lokacijom Troje

slika

Nijedna lokacija drevnih naroda nije izazvala toliko kontroverzi, u znanstvenim krugovima, kao što je izazvala točna lokacija Troje. Isto tako, sa sigurnošću možemo kazati kako niti jedan drevni narod nije iza sebe ostavio, budućim naraštajima, toliko sačuvanih i pisanih detalja o geografskim opisima svoga područja; kao što je to u slučaju drevne Troje.

S pravom se treba zapitati; zar je moguće da je lokacija Troje pala u zaborav? - Činjenica je da su detaljno sačuvani geografski opisi; kako brežuljka na kojem s nalazio glavni grad Troje Ilij, kao i detaljni opisi područja oko tog brežuljka do najsitnijih toponima šireg područja sve do obale mora?


Zbunjuje činjenica koja svjedoči da Ilijada i Odiseja, kao jedini izvori, nikada, kroz 28 stoljeća svog postojanja nisu silazili sa najvišeg trona popularnosti. Znanstvenici se odavno slažu da se trojanski rat spominje u mitološkim pričama najmanje 4 stoljeća prije nastanka Ilijade i Odiseje. Ovakav stav dozvoljava nam zaključiti kako autor tih djela nije mogao sa sigurnošću poznavati pravu lokaciju, već ju je naknadno umetnuo u već poznate priče o sudbini Troje. Je li autor izmišljao geografske predjele ili je taj rat osmislio na samo njemu poznatom području? To pitanje, kao i mnoga druga, vječito stvaraju glavobolju mnogim stručnjacima.

Geografski opisi iz Ilijade u samom početku izazivali su velike polemike o samom autoru. Unatoč vrhunskom djelu, mnogi su autoru zamjerali uplitanje geografskih predjela u samu lokaciju Troje, i to; predjela koja nitko nikada prije nije spominjao. Izgleda da su se strasti u početku počele smirivati kad se došlo do zaključka kako je autor tih vrhunskih djela najvjerojatnije bio slijep. Nitko sa sigurnošću nije mogao zaključiti da je slijep, jer nitko nikada nije upoznao pravog autora Ilijade i Odiseje.

Dakle, vjerovalo se da je bio slijep i tajanstven, po tome i dobiva ime "Homer" što na Grčkom jeziku upućuje na slijepu i tajanstvenu osobu. Ako krenemo kronološki kroz antičku povijest uočavamo kako mnogi filozofi, povjesničari i pjesnici iz antičkog doba nikada ne zaobilaze Homera i njegova djela. Homer je za njih često čvrst oslonac i inspiracija. Tako primjerice Platonov učitelj Sokrat ne zaobilazi Homera niti one zadnje noći svoga života kada sa prijateljima čeka zoru i svoje pogubljenje. On u jednom dijalogu sa njima između ostalog kaže: „Svaka čast Homeru ali on ne može sebe stavljati iznad same istine!“. I doista je tako, u Ilijadi uočavamo tu autorovu snagu prisutnosti u svakom detalju radnje!

On uočava i opisuje najsitnije detalje područja po kojem se odvija radnja, zapaža svaki detalj na svojim likovima, niti jednu radnju ne ostavlja ne dovršenu i nikad ne zaboravlja spomenuti točnu lokaciju radnje. Homer se snažno nameće sa jasnim lokacijama blaga koje je ostalo iza razorene Troje. To blago je veliki razlog što se, s vremena na vrijeme, pojavljuju poznati i manje poznati tragači za blagom kralja Prijama.

Najpoznatiji od njih je svakako njemački arheolog Henrich Schlimenn (Šliman). Dobro izučivši Homera Šliman se, prije 130 godina, sa Ilijadom u ruci, zaputio u Malu Aziju da pronađe Homerovu lokaciju Troje. Sad se nameće pitanje; ako je lokacija Troje bila nepoznata što je navelo Šlimana da se zaputi na prostore Male Azije?

Odgovor leži u činjenicama da je prije Homera tradicija sve mitološke priče o trojanskom ratu vezala upravo za taj dio svijeta. Priče o pojedinim ratnim sukobima jesu potjecale iz tih krajeva, ali, nitko nikada nije spominjao tako snažne geografske opise kao što ih spominje Homer. To je taj kamen spoticanja koji je jako smetao Sokratu samo što ga drugi često zanemaruju. Sokrat je svoju ljubav prema Homeru i znanje o njegovim djelima prenio na svog učenika Platona, Platon na Aristotela, a Aristotel na svog učenika Aleksandra Velikog. Ta je ljubav jako izražena kod Aleksandra Velikog, tako da je on u svom poznatom vojnom pohodu po Maloj Aziji, zaustavio svoje trupe negdje po predaji na mogućim brežuljcima tradicionalneTroje, kako bi prikazao žrtve paljenice, poistovjećujući se sa kraljem Agamemnnonom koji prinosi iste takve žrtve prije pohoda na Troju.

Jedno stoljeće prije Krista, veliki rimski pjesnik Vergilije zaputio se upravo na ta tradicionalna područja kako bi skupio još mogućih predaja o razaranju Troje. Vergilije je nastojao oponašati Homera , kako u pjesničkom smislu tako i u geografskim opisima, - dok je stvarao svoju ne dovršenu Eneidu. Upućeni lako uviđaju kako Vergilije ipak odstupa od Homerova reljefa, najvjerojatnije nije dovoljno vodio računa o Homerovu reljefu Troje koji je čvrst i povezan do najsitnijih elemenata. Vergilije odstupa od Homerova opisa u mnogim toponimima. Odstupanje je naročito izraženo onda kad Vergilije opisuje grad Ilij dok gori u plamenu. Po njegovom opisu sa zidina grada vide se ahejski brodovi na moru koji su obasjani odsjajem vatre gorućeg grada. To se nikako ne uklapa u Homerov opis, kod njega su ahejski brodovi daleko od grada, najmanje četiri sata normalnog hoda, a pored toga od grada ih dijeli nekakav brdski masiv. Sve su prilike da je Vergilije na povratku sa puta shvatio svoje pogreške. To bi mogao biti veliki razlog što je tražio nedovršene rukopise Eneide da ih spali. Na povratku u Rim obolio je od sunčanica što je još jedan razlog da je pokušavao svoje geografske opise usporediti sa Homerovim, i to; na samom terenu gdje ga je zadesila sunčanica.

Vergilije je bi uporan u svojoj odluci, morali su mu na samrtnu postelju donijeti rukopise Eneide i da on osobno vidi kako ih spaljuju. Ipak su mu napravili prevaru, donijeli su neke nevažne spise i spalili ih pred njegovim očima. Tako je Eneida ostala sačuvana ali i ne dovršena do dan danas. Nakon Vergilija ostala je još jedna dvojba: Je li Vergilije bio prvi koji je shvatio da se Homerovi geografski opisi Troje ne mogu uklopiti u tradicionalnu lokaciju Troje, i, da li tu lokaciju ipak treba tražiti na nekom drugom mjestu?

Šliman je slijepo vjerovao da se po Ilijadi, na tradicionalnim predjelima, može rekonstruirati Homerov opis, kao i točno locirati zakopano Prijamovo blago. Šliman je otišao tako daleko u svojim shvaćanjima da je čak iz Pariza ponio termometar kako bi se uvjerio u temperaturu vode dvaju izvora, toplog i hladnog, na istočnoj strani lokacije grada Ilija (Troje).

Mada je Šliman sa svojim arheološkim nalazima zadivio cijeli tadašnji svijet, danas se zna da su ti nalazi krivotvoreni, on ipak nije bio zadovoljan sam sa sobom: Često se ponovo vraćao na lokalitet Hisarlika i sa stotinjak radnika iznova nešto prekopavao i tražio. Za čime je Šliman ponovno tragao to je ostala tajna! Ipak malo upućeniji u opis Prijamova blaga mogu lako zaključiti da mu je bio veliki cilj dokopati se Hektorova groba i zlatnog kovčega u kojem su Trojanci sahranili Hektora:

Ilijada, XXIV. stihovi 795-799

I kosti, pošto ih skupe, u kovčeg metnuše zlatni,

Porfirnim pokrovcima i tankim pokriše kovčeg:

U jamu iskopanu položiše njega i ozgo

Kamenje veliko gusto naslagaše. Zatim Trojanci

Grobni nasuše hum i metnuše svuda stražare,

Hektorov je grob zasigurno najveći mamac svim tragačima koji vjeruju da se po Ilijadi može pronaći Prijamovo blago. Sličan zlatni kovčeg nitko nikada nije pronašao, prema tome; potraga za lokacijom Homerova opisa još se nastavlja!

Jedan od značajnijih tragača za Homerovim opisom je svakako Meksikanac Roberto Salinas Price. On je prije četrdesetak godina postavio tezu da se po Homerovu opisu Troja mora nalaziti u blizini dalmatinske obale, točnije u Gabeli. Price je ponudio niz opisa iz Ilijade koji se ne podudaraju sa područjem Male Azije, a savršeno se poklapa sa njegovom lokacijom.

On je zasigurno otkrio jedan detalj u Ilijadi koji iz prostora Male Azije mora pomaknuti Homerovu lokaciju Troje dosta sjevernije po pitanju zemljine geografske širine.

Razlog je što Homer u jednom dijelu Ilijade kaže da se sazviježđe Velikog Medvjeda (Velika Kola) stalno nalazi vidljivo na nebeskom svodi i da nikada ne zalazi iza horizonta.

Taj dio citata kaže ovako:

Ilijada, stihovi 486-489

Medvjeda, kog još zovu Kola, koji se vrti

Na mjestu sveđ, Oriona neprestano motri,

Od svih se zvijezda on u Oceanu ne kupa nikad.


Homer na lijep pjesnički način objašnjava da se sa njegovog područja sazviježđe Velikog Medvjeda vidi stalno na nebu i da se nikada ne kupa u moru, što će reći da ne zalazi iza horizonta.

Ako dozvolimo mogućnost da nas autor Ilijade stvarno želi detaljno uputiti u svoju geografsku lokaciju moramo poštovati sve njegove precizne opise pa tako i ovaj.

Jesu li te opise primjećivali i u kolikoj su mjeri poštovali mnogi tragači po Homeru ili su samo pokazivali javnosti pojedine sitne detalje svog mozaika, a one druge ljubomorno prešućivali?

U nastavku ću opisati brojne Homerove geografske elemente, koji se moraju naći u svakoj ponuđenoj lokaciji Troje, a koje nitko nije uspio u prošlosti pravilno posložiti, a kamoli da ih ugradi u neki mogući lokalitet….(nastavlja se)

_________________
Zaboravljeni Branitelj br.690:

"Samo oni koji su iskusili rat znaju poštovati mir!"


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nastavlja se potraga za Trojom
PostPostano: 22 lis 2023, 15:43 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 17 kol 2023, 09:48
Postovi: 192
Nastavimo potragu za Trojom ( I I dio)

Ako krenemo u potragu za lokacijom trojanskog rata, koju nam autor Ilijade čvrsto nameće u svom dijelu; moramo, prije svega, poštovati svaki opis geografskih predjela koji se nikako ne mogu zaobići. Ilijadu je u cijelosti potrebno imati pred zatvorenim očima, kako bi naizgled razbacane toponime mogli pravilno posložiti u jedan jedinstven i osebujan Homerov reljef. Ili još bolje rečeno; Ilijadu je potrebno doživljavati kao Homerov slijepi film, tako dok je čitamo da ujedno oživljavamo i slike njegova opisa, - opisa koji se odnosi na pokretne slike, odnosno, kretanje vojske i pojedinaca tijekom cijele Ilijade. Teško je kazati zašto je Homer u cijeli trojanski rat upleo tako jasne i nepoznate lokacije radnje. Pored toga, sve je te geografske predjele precizno izmjerio na svoj jedinstven način, te im je na kraju uspio odrediti i strane svijeta.

Sada ću vas provesti kroz dijelove Ilijade i uz put ću dotaknuti najosnovnije elemente koji se moraju uklopiti u svaku moguću lokaciju Troje:

Evo nas na samom početku Ilijade, radnja započinje na morskoj obali i ahejskom taboru. Ahejska vojska se oruža i vrši prvo kretanje od morske obale prema Troji. Autor na slikovit način želi pokazati kako on vidi i doživljava silnu vojsku u svojim metalnim i svjetlucavim odorama:

Pjvanje II. Stihovi 456 - 467
Kao pustošni oganj kad po šumi gori golemoj

Po svim vrhuncima brdskim, te plamen sja iz daljine

Tako je upravo njima, kad kretahu, s oružja silnog

Svuda sijevao sjaj i kroz ter dopirao k nebu.

Dakle, da bi smo Homera doslovno shvatili, potrebno je njegove opise stalno pretvarati u žive pokretne slike i tako ga slijediti. Iz prethodnih stihova jasno izranja mogućnost koja kaže da pjesnik svu tu silnu ahejsku vojsku, dok se kretala od mora prema Troji, u sjajnim metalnim oklopima koji blistaju na svijetlosti; - upravo vidi i uspoređuje sa vatrenom stihijom koja zahvaća brdske vrhunce. Slijedimo Homera dalje, stihovi koji se nadovezuju na prethodne; opisuju spuštanje vojske nakon uspinjanja, a on to opet dočarava na zanimljiv način:

Pjevanje II. stihovi 468 – 476

Kao na Asiskom polju Kaistriju okol voda

Krilatih ptica mnoga lijetati jata kad stanu,

Guske il labudovi – dugovrate ptice – il ždrai

Ovud lete i onud i krilima se gizdaju svojim

Te se spuštaju cikćuć, sve stoji ih po polju jeka,

Tako se mnoge čete od brodova i od čadora

Saspu ispred Skamandra po ravni, a zemlja zatutnji

Strašno od topota konjskih i ljudskih nogu – i sviju

Bude ih ispred Skamandra na cvjetnom polju množina.


Rijeka Skamander i cvjetno polje nalaze se neposredno ispred samih zidina zapadnog dijela Troje (grada Ilija). To je očito, jer se na tom dijelu grada nalazi i znamenita Pergamska kula sa koje kralj Prijam promatra neprijateljsku vojsku, te se javno divi kralju Agamemnonu:

Pjevanje III. stihovi 182 – 183

Blaženi Atrijev sine, obilni srećom!

Doista ahejskih mnogo sinova pod sobom imaš!


Još će kralj Prijam, u nastavku Ilijade, pozvati lijepu Helenu da mu poimenice pokazuje ahejske čelovođe. Iz ovoga se može zaključiti jasan odnos između promatrača i predjela u polju oko rijeke Skamander, - s obzirom na raspoznavanje vojnika.

Kad smo već naslutili konfiguraciju terena između mora i Troje, idemo dalje kroz Ilijadu do mjesta koji govori o predjelima oko zidina grada, kao i o veličini samog bedemom obzidanog grada. Evo nas skroz na kraju Ilijade ali na istom mjestu radnje. Opet se kralj Prijam nalazi na Pergamskoj kuli, a Homer sva zbivanja promatra upravo kroz njegovo oko.

U trenutku rađanja jutarnjeg sunca kralj Prijam ulazi na tu kulu te u daljini u polju promatra Ahileja koji se sa metalnim štitom u trku primiče gradu:

Pjevanje XXII. stihovi 25 – 28

Njega očima prvi starina ugleda Prijam,

Gdje se vinuo poljem i sjaji se kakono zvijezda,

Koja se u jesen rađa, i svojim zrakama jarkim

Duge nadsjajuje zvijezde u noći u gluho doba;

Već je kazano da se radi o prizoru u trenutku rađanja jutarnjeg sunca! Homer sve i dalje promatra kroz Prijamovo oko, a sam se nalazi između rađajućeg sunca i svjetlucavog vojnika.

Doduše, Ahilej se u daljini sjaji kao zvijezda, što neće biti isti slučaj kad se primakne skroz blizu grada, a tada ga Prijam vidi ovako;

Pjevanje XXII. stihovi 134 – 135

Mjed je na njemu sva odsjajivala jednakim sjajem

Kao što kad oganj gori il` sunce kada se rađa.

Homer nas neumorno podsjeća da njegovo pripovijedanje moramo stalno pretvarati u žive slike prizora, kako bi smo shvatili što nam na kraju želi poručiti. Tako i ovaj put traži od nas da logično zaključimo kako je velika razlika u odbljesku svjetlosti s obzirom na udaljenost promatrača. Odsjaj svjetlosti je u prvom primjeru bio mali, kao odsjaj sjajne zvijezde na noćnom nebu, dok se u drugom primjeru sa Ahilejeva štita, zbog blizine promatrača sve sjaji kao oganji ili rađajuće sunce.

Kad smo već tu na mjestu Ilijade u kojoj se opisuje dvoboj između Ahileja i Hektora, iskoristit ćemo priliku da nas Homer provede oko samih zidina grada Ilija (Troje). Ako se prisjetimo drugih izvora Grčke mitologije; tamo nailazimo samo na hladne informacije koje govore kako je Ahilej u jednom dvoboju ispred grada ubio Hektora. Ali, sad ćemo pratiti kako Homer te hladne informacije koristi da bi nam dočarao geografske predjele, i naravno, Homer će te predjele izmjeriti i tako zaokružiti cijelu sliku grada. Dakle, Ahilej se u trku primiče zapadnim vratima grada, Hektor ga ne želi čekati već se daje u bijeg oko gradskih bedema, a Homer to sve opet slikovito i u detalje opisuje:

Pjevanje XXII. stihovi 143 – 146

Jednako željno poleti Ahilej, al` pobjegne Hektor

Uza zid trojskog grada, a micaše koljena brza.

Pokraj stražare kule i pokraj vjetrovite smokve

Kolnim se gonjahu putem držeći se jednako zida.


Sad je potrebno prizore ovih opisa doslovno i slikovito postaviti pred vlastite oči. Možda bi to moglo izgledati ovako: Junaci trče jedan za drugim pokraj kamenih zidina grada. Protrčavaju neku visoku kulu čije je podnožje obraslo divljim izdancima smokvinog stabla, a te se grane naginju na uski kolni put i stalno se ljuljuškaju na vjetru. Smokvino stablo nas već asocira na južnu stranu grada, a ako se uzmu u obzir i drugi opisi kroz Ilijadu to je sasvim ispravno tumačenje i ne može doći do nikakve zabune. Slijedimo daljnji rasplet dvoboja i Homer nas dovodi na istočnu stranu Troje. Ta istočna strana svojim je zahtjevnim geografskim opisom zadavala glavobolje svim tragačima za lokacijom Troje. Koliko je komplicirana i zahtjevna, o tome nam najbolje svjedoče slijedeći stihovi iz Ilijade:

Pjevanje XXII. stihovi 147 – 156


Tako obojica tad do ljepotekih izvora dođu,

Gdje dva izviru vrela virovite rijeke Skamandar.

Mlaka izvire voda iz jednoga, te se iz njega

Okolo izvija dim ko iz ognja, kada gdje gori;

A drugo i ljeti teče studenom vodom ko tuča

Ili ko studeni snijeg il` voda kada se sledi.

A tu uz izvore blizu široka perala stoje,

Obzidana i lijepa, gdje perahu blistavo ruho

Krasne trojanske žene i prekrasne njihove kćeri,

Dok još bješe mir, dok ne dođoše ahjski sini.


Nema sumnje, Homer je ovim gotovo nemogućim geografskim elementima zadao glavobolje svim tragačima za Trojom. Ne samo tim, već i čvrstim opisom veličine grada. Njegov grad mora biti toliko velik da ga ova dva spomenuta junaka mogu optrčati tri puta u toku jednoga dana. Nije se glasilo da je bilo tko, do današnjeg dana, uspio i približno poštovati Homerov reljef sa svim strogim mjerama njegove neraskidive i šifrirane mape. Pored svega toga; svi su dosadašnji tragači na skroz krivom tragu. Jer ne primjećuju da je Homer u svoju Ilijadu upleo reljef Troje koji se mora nalaziti dalje od morske obale i koju od mora dijeli brdski masiv. Da bi se dokazalo postojanje tog brdskog masiva u Ilijadi nije se dovoljno osloniti na one stihove na početku, koji samo asociraju na njegovo postojanje. Homer u Ilijadi ne ostavlja niti jedan geografski element ne dovršen, pa, tako nas neće ostaviti niti u ovoj dilemi.

Ako smo pažljivo slijedili radnju kroz Ilijadu, autor nas u jednom njenom dijelu opet vodi istim putem od mora prema Troji, - doduše, ne izravno prema njoj već do brda Ide koja se nalazi u istom polju kao i trojanski grad Ilij.

Evo tih stihova:

Pjevanje XXIII. Stihovi 114 – 117


Sjekire noseć u ruci drvosjekle pođoše oni

Noseć i pletena uža, a pred njima iđahu mazge;

Uz brdo iđoše mnogo i niz brdo, koso, postrance

A kad izvorljivoj Idi u dolove stigoše veće

Ovi stihovi se odnose na obred Ahilejeve lomače koju priprema na morskoj obali gdje im je tabor i brodovi. Za potrebu lomače šalje ljude po drva, i to, pod brdo Idu koja se po opisu mora nalaziti u samoj blizini grada i u istom polju. Da bi smo dobili još čvršću potvrdu, evo stihova koji to neosporno dokazuju:

Pjevanje XXi. stihovi 557 – 561


………….pa ako li pobjegnem drukud

Od grada put polja trojskog dok ne stignem do idske gore

Mogao bi se večeras, u potoku se okupav

I osušit znoj, u Ilij povratiti natrag.

Ovo su razmišljanja jednog trojanskog vojnika koji se nalazi u ratnoj vrevi ispred samih zapadnih vrata grada. Kroz njegova razmišljanja Homer učvršćuje svoje geografske elemente u jasan mozaik. Iz priloženih stihova lako izvlačimo zaključak da grad i brdo Ida nisu u velikoj razdaljini, te da se nalaze u istom polju. Dakle, ako su vojnici na početku Ilijade koristili brdski prijevoj idući prema gradu Iliju, isto tako; ovi su drugi također savladavali isti brdski masiv idući po drva.

Ovo su samo najosnovniji elementi geografske lokacije Troje, koji se do dana današnjeg ne mogu uklopiti niti u jednu poznatu ponuđenu lokaciju. Prema tom; lokacija Homerove Troje još nije pronađena, a potraga za njom se i dalje nastavlja…..

_________________
Zaboravljeni Branitelj br.690:

"Samo oni koji su iskusili rat znaju poštovati mir!"


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 4 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO