Migration costs the West billions of dollars every year:

Thanks to huge longitudinal studies conducted by the Danish government (2021), Amsterdam University (2023), and Migration Watch UK (2014), we now know the financial damage of importing and supporting non-Western migrants.

The Danish government found that Third World migrants collectively make a net-negative lifetime financial contribution.

All migrants who entered the Netherlands between 1995 and 2019 cost the country €400 billion, mainly due to "redistribution through the welfare state."

Only Israel, India, Singapore, Taiwan, South Korea, and Japan provided an "unequivocal" net-positive contribution via labor migration, but the net benefit of one labor migrant is outweighed by the cost of one family migrant.

Similarly, all migrants who entered the UK between 1995 and 2011 cost the country £148 billion, with migrants from outside the European Economic Area making a significant net-negative financial contribution.

Švicarska: Stranci počinili gotovo polovicu svih silovanja i ubojstava u 2022.


Strani državljani osuđeni su za gotovo polovicu svih silovanja i ubojstava prijavljenih u Švicarskoj prošle godine. Podaci savezne vlade otkrivaju drastičnu prezastupljenost migranata iz većinski muslimanskih zemalja u statistikama kriminala u zemlji.

Ukupno 93.693 osobe osuđene su za zločine u Švicarskoj prošle godine prema podacima koje je prošli mjesec objavio Savezni zavod za statistiku. To se odnosi na ukupno 103.156 kaznenih djela — s nekima koji su osuđeni za više kaznenih djela — što predstavlja porast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od osuđenih samo 39.798 bili su švicarski državljani, što znači da su 57,5 posto svih razriješenih kaznenih djela počinili strani državljani.

Podatke je analizirao Marc Vanguard, statističar s francuskog govornog područja s posebnim fokusom na imigraciju i sigurnost.

Njegova analiza pokazala je da su strani državljani osuđeni za 47 posto svih riješenih silovanja i 44 posto ubojstava u zemlji u 2022. Uz to, 45 posto napada i 41 posto teških krađa s poznatim osumnjičenikom počinili su stranci.

Brojke otkrivaju nerazmjeran broj migranata koji čine zločine u zemlji, s obzirom na to da se procjenjuje da je stanovništvo Švicarske rođeno u inozemstvu oko 26 posto.

Veća vjerojatnost kod migranata iz muslimanskih zemalja

Kada se zemljopisno kategorizira, pokazalo se da je veća vjerojatnost da će migranti iz većinski muslimanskih zemalja biti osuđeni za ova teška kaznena djela. Migranti iz Magreba — oni podrijetlom iz sjevernoafričkih arapskih naroda Tunisa, Maroka i Alžira — imali su sedam puta veću vjerojatnost da će počiniti ove zločine nego švicarski državljanin.

Migranti iz podsaharske Afrike imali su pet puta veću vjerojatnost, afganistanski i pakistanski državljani tri puta veću vjerojatnost, a rumunjski i bugarski državljani dva puta veću vjerojatnost da će biti osuđeni za teška kaznena djela.

Nije bilo razlike u vjerojatnosti da će te zločine počiniti švicarski državljani u usporedbi sa stranim državljanima iz ostatka Europske unije ili Rusije i Ukrajine, dok je za kineske državljane bila manja vjerojatnost da će počiniti ta kaznena djela od švicarskih državljana.

Prema Vanguardovoj analizi, afrički migranti također su imali tri puta veću vjerojatnost da će biti osuđeni za prekršaje vezane uz drogu, te dva i pol puta češće osuđeni za prometne prekršaje od Švicaraca.

Slično i u drugim zemljama

Švicarska ima neke od najjačih podataka o kriminalu u Europi. Vanguard je objasnio kako se stope osuda izračunavaju “dijeljenjem točnog broja osuda na točnu populaciju”, pri čemu se u obzir uzimaju samo stanovnici Švicarske koji posjeduju “obnovljivu dozvolu za dugotrajni boravak”.

To znači dvije stvari: Podaci su transparentni koliko je to moguće, ali dolaze s upozorenjem da su iz njih isključeni migranti koji nezakonito žive u zemlji, što neizbježno u određenoj mjeri iskrivljuje brojke o udjelu zločina koje su počinili strani državljani.

Statističar je otkrio da su iste nacionalnosti koje su prezastupljene u švicarskim podacima o kriminalu također na vrhu popisa u drugim europskim zemljama, navodeći Njemačku, Italiju, Austriju i Dansku kao primjere.

“Usporedba s njemačkim podacima pokazuje uznemirujuću sličnost”, primijetio je.

“Veza između imigracije i nesigurnosti je neporeciva. Vrijeme je da se ove brojke šire kako bi se doprinijelo kolektivnoj svijesti,” dodao je.

Drugu polovicu počine stranci koji su državljani.

To je i meni palo na pamet. Osim toga čemu sada kme-kme zvali su većinu tih imigranata u Europu te glumeći nojeve će se problemi valjda sami rješiti.
Kako sada misle mirnim putem rješiti taj problem?
Uostalom kako i kamo deportirati npr. francuskog državljanina koji je tu rodjen? Ima ista prava kao i Gerard Depardieu, ako ne i veća od njega

Čak ih ne moraš deportirati, samo je potrebno ukinuti socijalnu pomoć, uvesti džiziju i danak u krvi za sve mohamedance, pa ćeš vidit kako će se Europa izprazniti. Na taj način odmah pokazujemo našim garavim glavosječofilnim sugrađanima, kako cijenimo islamsku tradiciju.

Vlada objavila veliko izvješće o migrantima: Pogledajte koliki rast bilježimo i odakle ih najviše dolazi


Na dnevnom redu saborske sjednice u četvrtak je i izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u Schengen 1. siječnja ove godine. Izvješće koje je sastavila Vlada 6. studenog ogoljuje ogromne razmjere rasta ilegalnih prelazaka hrvatske granice. Donosimo vam naglaske iz izvješća o ilegalnim migrantima.

Hrvatska policija je od početka godine za prvih 10 mjeseci evidentirala 62.452 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice u Republici Hrvatskoj. Ta brojka je za 73,2 % veća od istog razdoblja prošle godine kada je evidentirano 36.059 postupanja.

Najzastupljeniji su državljani Afganistana (21.195), Turske (10.512), Maroka (5.970), Pakistana (5.100), Iraka (3.706) i Bangladeša (2.645).

Promatrajući ovu godinu na mjesečnoj razini, vidljivo je da je pritisak rastao iz mjeseca u mjesec do kraja ljeta, međutim posljednjih mjeseci vidljiv je ukupan pad broja nezakonitih prelazaka (u kolovozu ove godine bilježi se najveći porast od 175 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a s danom 1. studenoga 2023. ova razlika je 72 %).

Najveći pritisak je i nadalje na područje PU karlovačke. Od ukupne brojke postupanja vezano za nezakonite prelaske, njih 21.448 je evidentirano na području PU karlovačke. Ovo povećanje posebno se odnosi na PGP Cetingrad koja je evidentirala 9.412 postupanja i PP Slunj 7.444 postupanja.

Taj pritisak je rezultat promjene rute kretanja migranata. U prva četiri mjeseca najizraženiji pritisak je bio preko rijeke Save na području PU brodsko-posavske koja ima 175 riječna kilometra duljinu granice. Sve rute unutar Bosne i Hercegovine pa čak i ruta koja je vodila prema prihvatnim centrima na području Velike sa Kladuše i Bihaća su se premjestile na zapadni dio PU brodsko-posavske.

Ovakvo kretanje je bilo rezultat instrumentalizacije migracijama od strane Srbije i Bosne i Hercegovine.

60.440 traženja azila; 97 posto ipak pokušava napustiti RH

Posljedično povećanju nezakonitih migracija povećan je i broj izraženih namjera za međunarodnom zaštitom. Republika Hrvatska je u deset mjeseci 2023. evidentirala 60.440 izraženih namjera za traženje međunarodne zaštite što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini (2022. – 12.872).

Gotovo sve osobe (oko 97 %) koje iskažu namjeru ili čak i podnesu zahtjev za međunarodnom zaštitom se ne zadržavaju na području Republike Hrvatske već pokušavaju nezakonito napustiti Republiku Hrvatsku prema nekoj od zemalja zapadne Europe čime zloupotrebljavaju sustav azila.

47% ih se nikada ne prijavi u prihvatilište za azilante

Nadalje, čak 47% osoba s izraženim namjerama ne postupa po uputama policijskih službenika za nezakonite migracije koji zaprimaju izražene namjere i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu ili Kutini.

Kaznena djela krijumčarenja migranata

Od početka godine do 31. listopada 2023. Republika Hrvatska je evidentirala 1.016 kaznenih djela (članak 326. Kaznenog zakona, Protuzakonito ulaženje, kretnja i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma) što predstavlja porast od 32,12% u odnosu na isto razdoblje 2022. (769 kaznenih djela).

Vidljiv je i značajan porast od 64,14 % u broju otkrivenih krijumčara kojih je u promatranom razdoblju 2023. evidentirano 1.103 dok ih je 2022. bilo 672.

Od početka godine do 31. listopada 2023. Republika Hrvatska je evidentirala 198 prekršaja pomaganja u nezakonitom ulasku u Republiku Hrvatsku, što predstavlja porast od 49 % u odnosu na isto razdoblje 2022. (133 prekršaja).

Raste broj stranaca krijumčara

Tijekom 2023. povećao se udio stranaca, počinitelja kaznenog djela krijumčarenja, dok je smanjen broj hrvatskih državljana počinitelja ovog kaznenog djela te se radi o omjeru 70 % stranaca i 30% hrvatskih državljana.

Gospodo Hrvati koji ste protiv imigranata, da imate dovoljno djece i da vas nije iselilo 400 tisuća nebi niti jednog bilo u Hrvatskoj. Prvo nebi bilo potrebe, a drugo nebi bilo ni mjesta za njih, ilegalni bi ionako produžili put zapada i produžit će ovako ili onako.

Treba vojsku na granice i metak u čelo na svakog tko pokušava ilegalno uć

Prvo treba da izadjete iz Evropske unije, Sengena i ostalog.