Nacionalna energetska strategija Bosne i Hercegovine, usvojena u kolovozu 2018. godine, zacrtana je u Okvirnoj energetskoj strategiji do 2035. godine. Njena implementacija je u tijeku. Bosna i Hercegovina treba finalizirati i usvojiti nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) 2021-2030, koji će zamijeniti državnu energetsku strategiju i državni akcijski plan energetske učinkovitosti. Organizacije civilnog društva uključene su u proces izrade.
Mjere za poboljšanje sigurnosti opskrbe električnom energijom potrebno je preusmjeriti s ugljena na obnovljive izvore energije. Nastavljaju se pripreme za proširenje termoelektrane na ugalj Tuzla (Blok 7). To može povećati sigurnost opskrbe zemlje, ali u isto vrijeme može
značajno produljuje ovisnost o ugljenu i nije u skladu s obvezama zemlje za dekarbonizaciju. U studenom 2021. Ministarsko vijeće Energetske zajednice donijelo je odluku u vezi s neuspjehom Bosne i Hercegovine da ispuni svoje obveze prema Ugovoru (predmet ECS-10/18); Tajništvo je preliminarno zaključilo da odluka Vijeća za državne potpore nije u skladu s pravnom stečevinom o državnim potporama te da javno jamstvo dano u korist Export-Import Bank of China za zajam predstavlja državnu potporu. Vijeće za državnu potporu Bosne i Hercegovine je 29. lipnja 2022. godine, poništavajući odluku iz 2018. godine, također odlučilo da jamstvo predstavlja nedozvoljenu državnu potporu koju je Federalno ministarstvo financija dužno povratiti. Osim toga, važan dobavljač je istupio iz ugovora za tuzlanski blok 7. Parlament entiteta Federacija je u ožujku 2022. godine odlukom Ministarskog vijeća produžio rad dviju jedinica termoelektrana u Kaknju i Tuzli za koje se očekivalo da će biti zatvorene 2022. i 2023. godine, što predstavlja kršenje važećih zakona protiv onečišćenja (veliki direktiva o postrojenjima za izgaranje). Do kraja 2021. godine blok 4 u termoelektrani Tuzla i blok 5 u termoelektrani Kakanj iskoristili su do 90% od 20 000 radnih sati koliko je dozvoljeno do 2023. godine. Bosna i Hercegovina se također obvezala na postupno ukidanje subvencija za ugljen, usklađivanje s EU sustavom trgovanja emisijama (ETS) i uvođenje drugih instrumenata za određivanje cijena ugljika za promicanje dekarbonizacije. To će biti posebno teško za zemlju čija proizvodnja energije i industrija u velikoj mjeri ovise o fosilnim gorivima. Iako se još čeka imenovanje uprave Prijenosa, tvrtka posluje uredno.

Sekretarijat Energetske zajednice je jučer, 28. oktobra, protiv Bosne i Hercegovine pokrenuo postupak rješavanja spora zbog kršenja direktive o velikim ložištima, a u slučaju bloka 4 Termoelektrane Tuzla i bloka 5 Termoelektrane Kakanj.

Sve nagovještava da od Bloka 7 neće biti ništa, a to ništa bi nas moglo koštati 300 miliona KM


Blok 7 Termoelektrane Tuzla je trebao biti jedan od najvećih poslijeratnih projekata u bh. energetskom sektoru, ali je sve više nagovještaja da od ovog projekta neće biti ništa. To ništa bi moglo koštati 300 miliona KM.


Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) su jučer saopćili da su konzorciju kineskih kompanija China Gezhouba Group Compay i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Desing Institute uputili treću opomenu pred raskid ugovora za ovaj projekat.


Ova opomena je u prilog ranijeg saznanja Klix.ba da je vrlo izvjesno da Blok 7 neće biti realizovan. Pojedini političari i stručnjaci iz oblasti energetike su od početka sumnjali da će ovo energetsko postrojenje biti izgrađeno. Nekoliko je razloga za te sumnje.

I prije nego što se Federacija Bosne i Hercegovine 2014. upustila u ovaj projekat bilo je upozorenja da to ne čini. Energetska zajednica i Evropska unija su više puta kritikovale domaće vlasti zbog toga što su se odlučile za izgradnju ovog postrojenja.

Iz Energetske zajednice su poručili da državna garancija za kredit kineske državne banke Eximbank, čijim sredstvima se trebao graditi Blok 7, predstavlja nedozvoljenu državnu pomoć. Riječ je o kreditu za EP BiH u iznosu od 1,5 milijardi KM.

"Procjenom finansijske stabilnosti privrednog subjekta kojem Vlada FBiH osigurava kredit ne pokrivaju se svi relevantni kriteriji evropske pravne stečevine, odnosno zakona o sistemu državne pomoći", konstatovali su u Energetskoj zajednici prije pet godina, dok su bh. vlasti tvrdile da je sve po zakonu.


Evropskoj uniji je Blok 7 sporan i zbog toga što je u suprotnosti obavezi Bosne i Hercegovine za dekarbonizaciju. To znači i zatvaranje postojećih termoelektrana za koje se tvrdi da su među najvećim zagađivačima zraka u Evropi. Bosna i Hercegovina je u nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) navela da više neće graditi postrojenja na ugalj i plin.


S druge strane, postoje oni koji smatraju da je Uniji ovaj projekat sporan samo iz ekonomskih i geopolitičkih razloga s obzirom na to da je riječ o kineskom kreditoru za nešto što su trebale realizovati kineske kompanije.

Za realizaciju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla već je potrošeno čak 300 miliona KM, a ni kamen temeljac još nije položen. Samo je za avans dato 200 miliona KM. Ako ne bude izgrađen, pitanje je da li će se moći povratiti sav ili dio potrošenog novca. Također je pitanje ko će odgovarati za neuspjeh projekta.

Jedan od značajnijih problema desio se kada se američka kompanija General Electric (GE), čija je oprema (kotao, turbina i generator kao ključna oprema) trebala biti u Bloku 7, povukao iz ovog projekta. GE se povukao nakon što je 2020. odustao od učešća u projektima zasnovanima na uglju.

Konzorcij dvije kineske kompanije su ponudile izmjenu ugovora - da tu ključnu opremu isporuče kineski proizvođači s evropskom tehnologijom ili licencom. Međutim, EP BiH se tome usprotivio, tvrdeći da tako štiti svoje interese.