HercegBosna.org

Bobovac

Tema o nazivim mjesta, rijeka, planina... u sadašnjoj BiH. Najraniji zabilježeni nazivi.

U nekim slučajevima postoji kontinuitet toponima - imamo neznatno izmijenjen oblik nekog naziva, negdje pak prijevod istog, a ponegdje nema veze sa starim nazivima.

Krenimo sa nazivima nekih planina

Planine

(One koje imaju kontinuitet sa starim nazivima)

Cleunius = Klekovača,

Dindarus = Dinara

Hormus = Orjen,

Leucinius = Bjelaštica - Leotar, (grč. leucos = bijel)

Masaeus = Manjača,

Megyretus = Maglić

Oserias = Kozara,

Vecenicus = Velež (da li?)

(Planine koje nemaju kontinuitet sa starim nazivima)

Albius (Bijela) = Plješevica

Daesitius = Romanija (zanimljivo, jer bi se naizgled reklo da ima veze sa Romanima)

Daversus = Prenj (Prenj je vjerojatno dobio ime po Perunu)

Delontius = Cincar

Destinius (sudbina)= Ozren

Domavius = Zvijezda

Lamatinus = Čemernica

Matrix = Vlašić (opa)

Melcumis = Zelengora

Pineus (Bor)= Čvrsnica

Sardaeus = Vranica

Sarutis = Grmeč

daramo

Gotovo svi nazivi rijeka u BiH imaju antičke hidronime.

Bobovac

daramo je napisao/la:

Gotovo svi nazivi rijeka u BiH imaju antičke hidronime.

Citat:

Od pismeno usporedivih 70 naziva, njih oko 2/5 u današnjoj BiH imaju vidljivu antičku podlogu. Ovo je nadasve očito u današnjim imenima bosanskih rijeka gdje među usporedivim antičkim hidronimima (vodeni toponimi), gotovo svi nazivi rijeka pa čak i manjih rječica u BiH potiču iz antičkih hidronima: tu je jedna od malobrojnih iznimaka Trebižat (antički Orontius).

Takav kontinuitet antičkih toponima u BiH sve do danas stvarno znači da su se tu obilno održali i autohtoni potomci antičkih starinaca koji su u živom govoru uz neznatne izmjene sačuvali sve takve drevne nazive (na slično upućuju i nova biogenetska istraživanja u BiH).

Ako su se takvi drevni toponimi najbolje sačuvali baš u današnjim imenima rijeka, to nadalje potvrđuje da su se starinci razmjerno najbolje održali kao seoski ratari u pripadnim rječnim dolinama, a manje u bosanskim planinama gdje je brojnost antičkih toponima znatno niža. To znači da su se, od seobe naroda u srednjem vijeku pa sve donedavno ovdašnji poljoprivrednici većinom održali na svojoj zemlji, dok su se vlaški stočari sezonski kretali duž bosanskih planina i tamo dijelom unosili nove drugačije toponime iz krajeva odakle su doseljeni, pa zato u nazivlju planina BiH većinom nema tog antičkog kontinuiteta.

Tako kaže struka.
Ja sam skromnoga mišljenja da je očuvanju antičkih hidronima posljedica još jednog čimbenika. Naime, tokovi rijeke su u pravilu površinski mnogo veći od planine. Zašto je to bitno? Jer u slučaju zamjene stanovništva mnogo je lakše to uraditi za manji teritorij nego veći.
Npr planina Vlašić. Dođu Slaveni i najure Ilire. Nije više Matrix nego Vlašić, jer nema koga da staro ime pamti i koristi.
Ali Neretva? Dođu Slaveni i otjeraju Ilire iz područja današnjih Konjica i Jablanice. Ali ostanu oni sa područja Mostara, Čapljine, Metkovića... Koji koriste staro ime i prenose na doseljenike. Slaveni kasnije mogu istrijebiti "lokalce" i sa ostatka toka Neretve, ali ime je sačuvano.
To objašnjava zašto imena manjih rijeka uglavnom nisu sačuvana.

Mada, imali smo u povijesti i svojevrsne višestoljetne "borbe" između antičkih i novih imena, gdje se nije znalo koje će ime prevladati.
Naprimjer rijeka Drina, dakako (pred)antički hidronim. U određenom periodu se javio i koristio i slavenski naziv Zelenika. Na koncu je pobijedio i ustalio se naziv Drina.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5589

"Drina" me asocira na ono šta dere. D(e)rina.
A Drina je prodrla kroz stinu.

daramo

Neretva je isto zanimljiv primjer gdje se antički hidronim prilagodio slavenskom jeziku.
Rijeka Neretva postoji u Ukrajini pa je očito da su Slaveni samo stari naziv prilagodili i zamijenili sa sličnim slavenskim nazivom.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10872

https://hr.wikipedia.org/wiki/Knin

Po hrvatskom wikiju hrvatski istoričari govore da je ime Knin slavenizirana verzija antičke Ninije(neka ilirska gradina) koju pominje Strabon pre 2000 godina.

Ja lično mislim da je to totalna glupost jer se hrvatski stariji istoričari očito nisu referisali na slavenski komšiluk kako bi utvrdili poreklo imena Knin već potrčali za nečim misterioznim ilirskim.

Po srpskim srednjovekovnim vladarskim životopisima na Kosovu , ja sam prebrojao "3 Knina".
Prvi je trg Kninac , drugi reka Knina(danas se zove Klina) i selo Knina.

Etimologija imena Knin mi je neznana ali svakako je slavenska a ne ilirska , ali da ne grešim dušu postoji mogućnost i da su kosovski Knini etimološki poreklom "ilrski".

daramo

Pa postoji i Nin koji je bio kraljevski grad i koji se u antička vremena zvao Enona.
Niti Nin niti Knin meni ne zvuče kao nazivi slavenskog porijekla, u oba slučaja vjerojatno slavenizacija rimskih naziva

Bobovac

Rijeke

Autarias = Tara
Bassanias* i Bassanius = rijeka Bosna
Bathinus ? = u historiji pripisan rijeci Bosni: ali u izvorniku je na rimskom Interamniju (međurječje) što je bliže Bosutu u Slavoniji.
Bona = Buna
Corona = Korana
Drinus = Drina
Limus = Lim
Losua = Lašva
Martarita = Ugrovača
Naro = Neretva
Oeneus = Una (kasniji oblik poznat od srednjeg vijeka)
Orontius = Trebižat
Preva = Pliva
Rama = Rama
Sana = Sana
Saus* i Savus = Sava
Tribessa = Trebišnjica
Urpanus = Vrbas

Kako vidimo, velika većina navedenih rijeka je zadržala stare nazive, prilagođene novogovoru.

Vidimo i da je i sam naziv zemlje Bosna izveden iz antičkog, tj predantičkog hidronima.

daramo

Postoji li ijedan zapis rijeke Bosne ili su to samo nagađanja?
Bassania je bio rimski grad u današnjoj Albaniji.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10872

daramo je napisao/la:

Pa postoji i Nin koji je bio kraljevski grad i koji se u antička vremena zvao Enona.
Niti Nin niti Knin meni ne zvuče kao nazivi slavenskog porijekla, u oba slučaja vjerojatno slavenizacija rimskih naziva

Kakve sad veze ima Nin kad ga nemaš sa čime porediti?
Ja sam lepo dao 3 primera(trg,selo i reka) sa Kosova da je najverovatnije Knin slovenskog porekla jer verovatnoća je vrlo mala da svi ti nazivi kod slovenskog stanovništa budu neke latinske ili pak ilirske iskrivljenice.

Citat:

...Bih udostojen da mu budem, s njim, ktitor i služitelj. I obnovih ga molitvama njegovim,(26) i dadoh sela manastiru: Đurđević, Petrović, Kruševo, Knina, Rubač, Potok, Drstnik, Grebnik, Govan, Zaljug, i planinu Dobre Dole, a vinograda dva i trg Kninac; a u Zeti polovinu Kameništa, i sa ljudima. I potom dodadoh Viden i Beličišta s gornjim Vranićima do Gradišta...

https://www.rastko.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_02.html

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10872

Bobovac je napisao/la:

Rijeke

Autarias = Tara
Bassanias* i Bassanius = rijeka Bosna
Bathinus ? = u historiji pripisan rijeci Bosni: ali u izvorniku je na rimskom Interamniju (međurječje) što je bliže Bosutu u Slavoniji.
Bona = Buna
Corona = Korana
Drinus = Drina
Limus = Lim
Losua = Lašva
Martarita = Ugrovača
Naro = Neretva
Oeneus = Una (kasniji oblik poznat od srednjeg vijeka)
Orontius = Trebižat
Preva = Pliva
Rama = Rama
Sana = Sana
Saus* i Savus = Sava
Tribessa = Trebišnjica
Urpanus = Vrbas

Kako vidimo, velika većina navedenih rijeka je zadržala stare nazive, prilagođene novogovoru.

Vidimo i da je i sam naziv zemlje Bosna izveden iz antičkog, tj predantičkog hidronima.

Koje latinske nazive koristiš? , tj.iz kojeg doba?

daramo

joe enter je napisao/la:

daramo je napisao/la:

Pa postoji i Nin koji je bio kraljevski grad i koji se u antička vremena zvao Enona.
Niti Nin niti Knin meni ne zvuče kao nazivi slavenskog porijekla, u oba slučaja vjerojatno slavenizacija rimskih naziva

Kakve sad veze ima Nin kad ga nemaš sa čime porediti?
Ja sam lepo dao 3 primera(trg,selo i reka) sa Kosova da je najverovatnije Knin slovenskog porekla jer verovatnoća je vrlo mala da svi ti nazivi kod slovenskog stanovništa budu neke latinske ili pak ilirske iskrivljenice.

Čuj kakve veze imaju nazivi mjesta Nin i Knin =))

Veza je i što Nin bila prva prijestolnica Hrvata a kasnije se premješta u Knin, odatle vjerojatno i sam naziv Knin, KNin (Kao Nin)
Ja sam ti dao sličan naziv nedalekog grada i antički naziv grada a ne nekog sela na Kosovu koje je tko zna kad tako nazvano.

Ostaci Aenona

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10872

daramo je napisao/la:

joe enter je napisao/la:

Kakve sad veze ima Nin kad ga nemaš sa čime porediti?
Ja sam lepo dao 3 primera(trg,selo i reka) sa Kosova da je najverovatnije Knin slovenskog porekla jer verovatnoća je vrlo mala da svi ti nazivi kod slovenskog stanovništa budu neke latinske ili pak ilirske iskrivljenice.

Čuj kakve veze imaju nazivi mjesta Nin i Knin =))

Veza je i što Nin bila prva prijestolnica Hrvata a kasnije se premješta u Knin, odatle vjerojatno i sam naziv Knin, KNin (Kao Nin)
Ja sam ti dao sličan naziv nedalekog grada i antički naziv grada a ne nekog sela na Kosovu koje je tko zna kad tako nazvano.

Da , sasvim je logično da se osnivanjem biskupije u unutrašnosti mesto nazove tamo gde je ranije šatro hrvatski vladar imao prestonicu , i onda mu dodaju K. =))

Ne postoje slavenski zapisi iz toga doba kako su Sloveni nazivali i Nin i Knin već samo neke blesave latinske verzije , pa je tebi danas logično da je to zapravo isto ime.

Trg Kninac i selo Knina su na ćirilici iz 1202 godine.

daramo

Ne seri, Aenona i Nin je lako povezivo i svima očito osim srpskim mitomanima, isti naziv slaveniziran za isto mjesto.
Nin-Aenona
Salona-Solin
Spalatum-Split

Slaveni su jednostavno prilagođavali romanske nazive svom izgovoru.
Knin – Tininum s tim da se Knin prije bio Tnin

U pisanim izvorima prvi put se slavenska inačica ilirskog imena Ninia javlja u domaćim izvorima u ispravi kralja Krešimira I. iz 950. godine kao Tignino.
U stranim izvorima srednjovjekovni oblik naziva grada javlja se prvi put u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta “De administrando imperio” (O upravljanju carstvom) iz 950. godine gdje se u 30. poglavlju navodi županija Tnena. Među carevim popisom devet “naseljenih” gradova “Krštene Hrvatske” nalazi se i Tenen.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10872

daramo je napisao/la:

Ne seri, Aenona i Nin je lako povezivo i svima očito osim srpskim mitomanima, isti naziv slaveniziran za isto mjesto.
Nin-Aenona
Salona-Solin
Spalatum-Split

Slaveni su jednostavno prilagođavali romanske nazive svom izgovoru.
Knin – Tininum s tim da se Knin prije bio Tnin

U pisanim izvorima prvi put se slavenska inačica ilirskog imena Ninia javlja u domaćim izvorima u ispravi kralja Krešimira I. iz 950. godine kao Tignino.
U stranim izvorima srednjovjekovni oblik naziva grada javlja se prvi put u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta “De administrando imperio” (O upravljanju carstvom) iz 950. godine gdje se u 30. poglavlju navodi županija Tnena. Među carevim popisom devet “naseljenih” gradova “Krštene Hrvatske” nalazi se i Tenen.

Ja ne bi prigovarao o tome da su Sloveni prilagođavali svome jeziku latinske toponime(jer jesu) da ne postoji poredbeni primer iz slavenskog susedstva gde se jasno vide oblici od imena Knin iz 12.veka tipa trg Kninac i selo Knina uz reku Kninu(danas Klina).

Dakle postoji problem , a to je da 2 susedna slovenska naroda jezički gotovo ista dođu do reči koje su ISTE ali jedni kažu da je to slavenska iskrivljena latinština starog zabeleženog latinskog naziva , dok drugima je to prosta reč iz domaćeg jezika jer nemaju tzv.latinsko poreklo toponima kao u Hrvatskoj.

Znači latinske brljotine tipa Tnena,Tignio,....su osnova za reč Knin , dok primer iz 12.veka trg Kninac,selo Knina , reka Knina iz istočnog slavenskog susedstva nisu relevantne za diskusiju o etimologiji naziva toponima. :001_rolleyes

[url]https://en.wikipedia.org/wiki/Knić[/url]

daramo

Kako su Ukrajinci došli do rijeke Neretve a Hrvati i Srbi u Hercegovini do tog istog naziva u Hercegovini iz romanskog naziva Narenta?

Za to moraš prvo dati pisani zapis tog sela iz 12. st. a ne prosipati mitomaniju.
Daj taj spis iz 12. st. u kojem se spominje to selo i kojim povodom.

Knin se vidimo spominje i u carskim spisima, samo sada na grčkom iskrovljenim slavenskim nazivom.
Onda se opet kasnije taj slavenizirani naziv zapisuje talijanskim.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10872

daramo je napisao/la:

Kako su Ukrajinci došli do rijeke Neretve a Hrvati i Srbi u Hercegovini do tog istog naziva u Hercegovini iz romanskog naziva Narenta?

Za to moraš prvo dati pisani zapis tog sela iz 12. st. a ne prosipati mitomaniju.
Daj taj spis iz 12. st. u kojem se spominje to selo i kojim povodom.

Knin se vidimo spominje i u carskim spisima, samo sada na grčkom iskrovljenim slavenskim nazivom.
Onda se opet kasnije taj slavenizirani naziv zapisuje talijanskim.

Već sam ti dao ali tebe libo racku.

https://www.rastko.rs/knjizevnost/liturgicka/stefan-sabrana/stefan-sabrana_02.html

Kraljevska povelja na "našem" jeziku.

Već sam rekao u predhodim nekim postovima da postoji mogućnost da su i kosovski Kninac i Knina iz 12.veka zapravo takođe latinštine iskrivljene od strane Slovena kao u Hrvatskoj , ali meni logika nalaže da je to malo verovatno , jer su to slovenski toponimi 1/1.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23901

Nemaš jezike do 12. stoljeća.
Iako razlika između srpskog i hrvatskog postoji od 8. stoljeća, kada Srbi pod utjecajem Bugara gube šćakavsku izoglosu (ako su je ikad i imali).
U 9. stoljeću se odvajaju Slovenci, tada je slom Ljudevitovog ustanka.

Do 10. stoljeća je to sve općeslavenski (iako se zapadni i istočni južnoslavenski, ili zapadna i istočna grana jugozapadnoslavenskih razlikuju barem od 8. stoljeća).

Bobovac

Naseljena mjesta

Ad Fines = Banja Luka

Addrinum = Zvornik

Admatrice = Travnik

Arduba = Vranduk

Argentaria = Srebrenica (lat. argentatus = srebren)

Azizium = Gacko

Baloie = Ključ

Bariduo = Glamoč

Bassante = Šamac

Bistue = Zenica

Cleuna = Kulen Vakuf

Cypris = Kupres

Dalluntum = Neum

Daorson* = Ošanjići (Stolac)

Delminium = Duvno / Tomislavgrad

Emporium* = Gabela

Fusciana = Ljubuški

Leusaba = Jajce

Marsonia = Bos. Brod

Martar = Mostar

Pelva = Livno

Praetorium = Bos. Dubica

Raetinium = Bihać

Salinae = Tuzla (lat. salinae = solana)

Salviae = Podhum

Saranda = Bos. Petrovac

Servitium = Bos. Gradiška

Tribunia = Trebinje

Vidimo da su neka naseljena mjesta zadržala sličan oblik imena kao u antičko vrijeme (Trebinje, Kupres, Kulen Vakuf, Mostar??...) Neka su prijevod sa latinskog (Tuzla, Srebrenica...) Neki toponimi označavaju povezanoist sa prirodnim obolježjima (Zvornik - Addrinum/uz Drinu, Travnik - Admatice/uz Vlašić...).

Neki stari nazivi su zanimljivi kada se prevedu sa latinskog.

Npr, Banjalula - Ad fines - na engleski nešto kao The End iliti granica
Vranduk - Arduba - Strmina
Gabela -Emporium - Trgovište
B. Dubica - Praetorium - Zapovjedništvo
Podhum - Salviae - Kadulja

HercegBosna.org

(Pred)Antički toponimi u BiH

Online