‘Mega projekt’ SNV-a: Koliko bi mogla stajati izgradnja ’40-ak’ kulturnih centara diljem Hrvatske?


Mega projekt je čini se adekvatan naziv za izgradnju 40-ak srpskih kulturnih centara diljem Hrvatske koju je najavio Milorad Pupovac.

Početak izgradnje Srpskog kulturnog centra u Rijeci te najava Milorada Pupovca, kako je riječ o jednom od 40-ak centara koji će biti izgrađeni diljem Hrvatske, prigoda je da se podsjetimo kako i kojim sredstvima se u Hrvatskoj izgrađuju slični centri za nacionalne manjine.

To će nam, također, omogućiti da projekt SNV-a stavimo u kontekst.

Podsjetimo, Milorad Pupovac je istakao kako se projekt centra u Rijeci u potpunosti financira iz proračuna RH, a težak je 5,2 milijuna eura. Koliko će stajati izgradnja 40-ak ostalih centara, ne možemo, naravno, unaprijed procijeniti, jer oni neće biti istih kapaciteta. Također, još uvijek ne znamo hoće li sve njih, kao onaj riječki, financirati isključivo RH.

No, možemo se za početak podsjetiti na to koliko stoji izgradnja sličnih centara drugih nacionalnih manjina i kakvi se modeli (su)financiranja pritom primjenjuju.

Kulturni centri nacionalnih manjina

Primjerice u romskom naselju Capraške Poljane pokraj Siska položen je 06. lipnja kamen temeljac prvoga društvenog doma iz programa Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, vrijednog 9,5 milijuna kuna (1,2 milijuna eura).

Dom površine 450 četvornih metara, u čijem će prostoru djelovati više romskih udruga Capraških Poljana, bit će središte društvenog i kulturnog života, te programa predškole, a trebao bi biti završen do travnja iduće godine. Sredstva su osigurana iz državnog proračuna i proračuna Sisačko-moslavačke županije.

Relativno recentni primjer je i izgradnja Ukrajinskog doma u Vukovaru, koji je svečano otvoren 31. svibnja 2023. U 13-godišnjem procesu izgradnje veliki je doprinos članova ukrajinskog društva „Ivan Franko“ Vukovar te članova Ukrajinske zajednice RH koji su izdvajali vrijeme i financijska sredstva kako za uklanjanje tada postojeće ruševne kuće, tako i za izgradnju nove zgrade.

Vrijednost projekta procjenjuje se na 200.000,00 eura, a izgradnju su potpomogli: Savjet za nacionalne manjine RH, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, ukrajinska dijaspora iz Australije i Svjetski kongres Ukrajinaca.

Češki dom u Rijeci, pored kojeg će biti izgrađen Srpski kulturni centar, otvoren je još 2016., a njegova izgradnja i opremanje stajali su 6 i pol milijuna kuna. Grad Rijeka projekt je sufinancirao s 2 milijuna kuna (265,445 eu) dok su preostali iznos osigurali Vlada Republike Hrvatske, Češka Republika, Primorsko goranska županija, članovi Češke besede i drugi mnogobrojni sponzori.

Ambiciozan projekt

Usporedi li se iznose, jasno postaje koliko je ambiciozan projekt Srpskog kulturnog centra u Rijeci. Doduše, izvorno je projekt bio zamišljen u još većim građevinskim gabaritima – bilo je planirano 2.400 kvadrata prostora, ali su smanjeni na 1.400. kvadrata neto površine, kako prenose Novosti. Također, izvorna ideja je bila da centar bude u strogom centru Rijeke, ali se nije moglo doći do adekvatnog objekta.

Srbi su najveća nacionalna manjina u Rijeci, odnosno čine 5.537 stanovnika (5,13%) grada, što donekle objašnjava ambicioznost ovog projekta, barem kad je u pitanju izgradnja Srpskog centra u Rijeci.

Međutim, Pupovčeva najava izgradnje 40-ak sličnih objekata diljem Hrvatske već donekle opravdava kvalifikaciju Jutarnjeg lista kako je riječ o “mega projektu”.

Kako još uvijek ne posjedujemo informacije o tome gdje će se točno i koliki će biti tih 40-ak objekata, kao ni na koji način će biti financirani, najbolje je usporediti projekt u Rijeci sa sličnim projektom u nekoj manjoj sredini. Na taj se način može barem donekle steći predodžbu o obuhvatnosti projekta SNV-a.

Koliko košta manji kulturni centar – primjer u Slatini

Jedan takav objekt je gotovo dovršeni Srpski kulturni centar u Slatini. Na početku izgradnje centra, koji se nalazi na zemljištu u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, cijela se investicija bila procijenila na oko 4,5 milijuna kuna (597,252 eu). Prva faza radova se sastojala od izrade projektne dokumentacije u vrijednosti od 100.000 kuna koje je osiguralo SNV. Novih 400.000 kuna SNV je doniralo za izgradnju temelja i ploče.

Koliki je udjel u financiranju izgradnje objekta izravno imala RH nismo u vrijeme nastanka ovog teksta mogli doznati, ali možemo dobiti neku okvirnu predodžbu koliko bi budući objekti u okviru projekta SNV-a mogli stajati.

Grad Slatina ima, prema Popisu stanovništva iz 2021., 13.686 stanovnika, od čega 1.253 ili 9,16% čini srpska manjina. Usporedimo li to s Rijekom koja ima 107 964 stanovnika, a od toga 5.537 ili 5,13% čine Srbi, a imajući u vidu i to kako će Srpski kulturni centar imati regionalni značaj, dobiva grubi ocrt raspona financijskih sredstava koja će biti potrebna za izgradnju “40-ak” objekata iste ili slične namjene diljem Hrvatske.

Naravno, kako Milorad Pupovac nije otkrio gdje i koliki će biti srpski kulturni centri, niti koliki će udio u njihovoj izgradnji činiti financijska sredstva iz proračuna, nije moguće dati čak ni približnu projekciju brojki.

Međutim, jasno je kako je posrijedi kapitalni projekt, vjerojatno najveći i najambiciozniji do sad na polju izgradnje objekata za potrebe nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Ovo ustvari nije loša ideja i za svaku općinu u BiH van HB, u kojoj je bar 1000 Hrvata.

U Tuzli je napravljen Hrvatski kulturni centar



Objekt djeluje vrlo - “transparentno” i otvoreno. (očita ideja je i izdavati prostor za koncerte i zarađivati sa strane)

(11) Policentricnost srpske drzavne, crkvene, ekonomske i kulturne celine i instovremeno jedinstvo u duhu i identitetu. Zanimljiv fenomen.
U tom smuslu, moze se govoriti o Zagrebu kao centru drustvenog zivota Srba. Naravno, ne samo zagrebackih nego i Srba sa onih prostora kojima je Zagrab metropola.
- Sediste vazne Mitropolije SPC,
- Sediste Srpskog narodnog vijeca,
- Sediste Srpskog kulturnog drustva "Prosveta",
- Sediste Srpskog privrednog drustva "Privrednik",
- Mesto gde se izdaju novine na srpskom jeziku "Novosti".
- Mesto odrzavanja Bozicnog domjenka koji okuplja elitu drustva,
- Sediste srpskih partija kroz vekove, vekovna tradicija politickog uticaja na prilike u drustvu kojem je Zagreb metropola.

U tom smislu, postoji posebna kultura Srba u Hrvatskoj, koja ne moze biti progutana od strane hrvatske kulture. Ne svojatajte Granicarkovu kulturu.
Neko je spomenuo "barbarogenija" kao reci koju je uveo Srbin iz Hrvatske. Dakle, racunajmo to ju kulturu Srba iz Hrvatske, iako je sama rec prikladnija hrvatskom nego srpskom jeziku, ali Srbi iz Hrvatske naprosto tako govore.

Koliko sam povatao, taj covek je inicijator avangardnog pravca u knjizevnosti (zenitizam?), s druge imamo sumatraizam Milosa Crnjanskog, pa eto jos nekih srpskih specificnosti u knjzevnosti.

PS. Kako Srbi mogu da kazu da se sluze sa dva pisma, tako i Hrvati mogu da kazu da se sluze sa dva pravopisa. Korienski koristi dane-croatia, a standardni ostatak hrvatskog naroda.

VELIKI PLANOVI
U središtu Zagreba gradi se Srpski kulturni centar: U svemu prste imao i Milanović

Radovi u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici izazvali su mnoga pitanja građana. Evo o čemu se točno radi i što nas očekuje u strogom centru metropole.

Radovi u strogom centru Zagreba izazvali su pitanja mnogih Zagrepčana. Tijekom posljednjih nekoliko dana s parcele velike gotovo 5000 kvadrata između kućnih brojeva 21 i 23 uklonjene su manje kuće.

Riječ je o terenu koji će se preurediti u golemo parkiralište. Da bude stvar zanimljivija, novac od parkinga ubirat će Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", vlasnik parcele, a za nekih godinu dana na tom će se terenu navodno graditi Srpski kulturni centar.

"Još nismo definirali što će biti na tom prostoru, privremeno, dok se čeka gradnja centra. Postoji mogućnost da bude parkiralište, ali to još nije definirano”, rekao je za Jutarnji Slobodan Živković, generalni tajnik SKD "Prosvjeta'", koji je dodao kako ga ljudi svakodnevno zovu.

Prostor dodijelio Milanović dok je bio premijer

Inače, na ovoj je adresi prije Drugog svjetskog rata bio ženski srpski internat, a "Prosvjeta" se smatra njegovim nasljednikom. Srpskom kulturnom društvu ovaj je prostor dodijelio Zoran Milanović dok je bio premijer.

Navodno "Prosvjeta" ovdje planira gradnju centra te će se uskoro raspisati međunarodni javni arhitektonsko urbanistički natječaj za kulturni centar s trgovačkim sadržajem u prizemlju i vanjskim javnim prostorom. Natječaj se treba organizirati preko Udruženja hrvatskih arhitekata

Plenković gradi ali je Milanović kriv.