Uvijek mi je bilo fascinantno koliko su svi Hrvati BiH slični, a zapravo različiti
Jedna od tih točaka mi je svakako bila Božićna hrana

Fascinantna mi je oduvijek bila podjela janjetina/krmetina
Dok se u Hercegovini i HBŽ uvelike jede janjetina, svi iznad Kupreških vrata, Makljena i Ivana jedu krmetinu
Isto tako mi je bila fascinantno kako u Posavini u različitim općinama na različite dane peku krme. U nekim je gradovima običaj da se peče 23.12, dok ga u drugim peku 24.12

Isto tako za Badnjak se negdje čvrsto posti, drugdje se jedu krumpiruše, zeljanice itd
Zapravo samo u Hercegovini ne znam što se jede

Isto tako kolači itd

U Uskoplju i Rami je popularno božićno jelo pod nazivom "keške" koje se spravlja od mješavine pšenice, piletine i maslaca.

Odvratan naziv za ustvari potpuno ok stvar (piletina, psenica, maslac). Mislim da sam to ko klinac gledo na selu a meni je selo kao klincu s asfalta vazda bilo..suspektno. Ako se ne varam to se zaledi pa se tokom zime kidaju komadi koji se griju logicno.

I u Hercegovini je prevladao klempo za Božić.

Kuhana ili pečena plećka u tijestu plećka je često delicija na stolu.

Sarma i kiselimkupus, pečeni odojak, zagrebački odrezak, francuska...

Čestit Božić svim forumašima katolicima , nek ste živi i zdravi .

Za Badnjak nema mesa osim ribe za večeru. Post do Božića. Salata od graha, riba na razne načine, pita od kuhanog krompira. Naša tradicija.

Za Badnjak riba, bakalar, francuska salata i fritule
Za Božić pršut, sir, pečena purica s mlincima, francuska salata i kolač neki. I coca cola

To mora biti novija tradicija, po ruralnim dijelovima BiH se nije nešto kupovala i konzumirala riba pred 50 ili više godina.

Badnjak riba, Božić svinjetina/janjetina, francuska, vino u neumjerenim količinama itd. uglavnom nezdravo

U mom kraju se za Badnjak jede/jelo grahove kore s lukom (jelo koje se pravi od isječene pogače prelivene grahom).

Znači, čisto zbog nedostatka ribe nije zaživio običaj jedenja bakalara i slično, pa se za badnji post jelo što se imalo.

Nije istina na veliki petak se jela pastrmka ali na Badnjak nije. Dakle to nije povezano sa nedostatkom ribe vec sa tradicijom. U Bosni se tradicionalno jeo grah na vise nacina i maslenica, a na sam Bozic je jedno od specificnijih jela keske. Medjutim ta se tradicija aktivno odrzala koliko mi je poznato jedino u Uskoplju i Rami. Tamo jos uvjek za Bozic mozes pojest keske

Jedenje janjetine za bozic je novijeg datuma iz jednog jednostavnog razloga, a to je da se u proslosti nikad ovce nisu janjile prije bozica vec tek u proljece tako da janjetine zapravo nije ni bilo za bozic.

Danas se sve jede, janjetina, svinjetina, teletina, piletina, sarma, juha, francuska salata, krumpiri, i tona kolača. Tko preživi pričat će.

Baš to
Možda se još najviše poštuje riba na badnji dan (u zadnje vrijeme morska) dok na Bozic većinom ide pečeni mladi odojak (bar kod mene).

Pita Bujanec neku zenu iz Jajca koja se ukljucila u program: Je li imate sushi za Bozic?

Aludira na navodno Plenkovicevo unistavanje svinja, a Plenkovic sam navodno jede sushi...

Da bakalar nije običaj u bih, jedino znam ove krajeve hercegovine bližih granici da se jeo bakalar jer su ga donosili trgovci iz Imotskg, Vrgorca i delte neretve.

Svašta čovjek ovdje neće pročitati. Na tradicionalno tursko i perzijsko jelo keškek urbani musliman se gadi a Hrvat ga proglašava Božićnim jelom.

I sarma je isti slučaj.

..odakle ti purica u Bosni il Hercegovini..

Bit će ti fascinantno koliko su svi Hrvati slični, a različiti.

Više zajedničkog imaju ljudi iz Posušja, Gruda i Tomislavgrada s nekim iz Sinja, Imotskog i Vrgorca nego s nekim iz Bosne. Isti običaji s obe strane granice

Slično ti je kao i kod materica i očića.
Dalmatinska zagora,Hercegovina,Posavina,tj cijela BiH.
Tako da neke se stvari prenesu,a neke ovise o podneblju vezano eto za hranu.

Sarma nije tursko niti islamsko jelo, originalno je iz libanona.

Logicno je da u bosni vise jedu prasad, a u hercegovini janjad, stvar biologije i rasporeda stocarstva.

Uostalom, janje se jede i u Bosni, ali prase je tradicija.

Keske je tursko jelo koliko i europsko. To je stanradno jelo srednjovjekovne Europe. U BIH ono samo nosi turski naziv.
To da ga Hrvati prave vise nego muslimani i da ga stovise proglase Bozicnim jelom nije nista cudno. Bozicno jelo je prije 100 godina bilo sve u sta se stavi mesa. Inace je bilo bez mesa. A kako su za turskog vakta Hrvati bili siromasni logicno da mesa nisu okusili osim za Bozic i Uskrs, ako i tada