Smrt feminizma: Zovu na Noćni marš porukom da ‘trans žene’ ne otimaju ženskost?!


8. ožujka u svijetu se obilježava Međunarodni dan žena. U Zagrebu se njegovo obilježavanje već godinama svodi na feminističko-kriptokomunistički Noćni marš koji predvodi feministički kolektiv fAKTIV.

Ovogodišnji poziv na Noćni marš baziran je na dvije lijeve vrijednosti: trans ideologiji i imigraciji.

Organizatori pozivaju “sve žene, sa i bez maternice, bez i sa menstruacijom” da se dolaskom na marš usprotive izrabljivanju žena kod kuće i na poslu.

”Osmi mart ilitiga Međunarodni dan žena idealan je povod za postaviti ono popularno pitanje – a tko je uopće danas žena? Brani li netko ženama da se ženama zovu, rađa li se ženom ili postaje, može li svatko za sebe reći – žena sam! Ili možda – nisam žena? Postaju li majke roditelj 1, postaju li žene cis žene, tko spominje žensko ime uzalud, a tko ga zatire? Nije život jedna žena, ali život jedne žene, kao i njeno tijelo, bez i sa maternicom, bez i sa menstruacijom, oblikuje višak rada, onog kod kuće i onog na poslu, briga i njega za mlado i staro, strah na ulici i strah u kući, seksizam u medijima i seksizam na poslu…

Kako nam strane radnice ne otimaju posao, tako nam ni trans žene ne otimaju “ženskost”. Kako nam migrantkinje ne otimaju zemlju, tako nam ni trans žene ne otimaju feminističku borbu. Ponosne smo što Osmog marta marširamo i kao trans žene i sa trans ženama, jer feministička borba je jedna jedina, uključiva. I gotovo”.

Kako je izgledao prošlogodišnji marš?

Prošlogodišnji Noćni marš u Zagrebu okupio je pobornike ekstremne ljevice. U maršu je sudjelovala i zagrebačka gradska vlast predvođena Tomislavom Tomaševićem. Uoči ovog događaja Grad Zagreb je svojim službenim dopisom medijima sve pozivao na dolazak. Tomaševiću i njegovim zamjenicima očito nisu smetali uvredljivi transparenti koji su se odnosili na one koji svake prve subote u mjesecu mole na trgovima diljem Hrvatske.

“Kleči pred pi*dom”, “Ti za mene nećeš moliti”, “Molite se u svoja 4 zida”.

Kao i ranijih godina, i 2023. marš je bio pozornica borkinjama za pobačaj. Ono što je najgore, borba protiv diskriminacije žena isključuje žene koje su se posvetile obitelji. Dapače, po njima i njihovom izboru može se gaziti do mile volje.

To dokazuju neki od transparenata: “Feministkinja ne maternica”, “Demografi, od*ebite od žena”, “Ništa bebač, samo bembač”, “Doli brak”, “Kontra braku, kontra sili”.

Noćni marš svake godine svojom izvedbom i jezikom, uvelike podsjeća na komunističke parole u Jugoslaviji korištene u svrhu nametanja vlastite ideologije. Transparenti – “Kapitalizam ubija žene i “Ženi je mjesto u klasnoj borbi”, koji je popraćen i petokrakom, dobar su primjer toga.

Zlouporaba novinarstva: Kolumnistica Indexa osuđena zbog vrijeđanja dr. Markić


Danijela Batinić, kolumnistica Indexa, osuđena je zbog kaznenog djela uvrede dr. Željke Markić. Sud je zaključio kako je u ovom slučaju riječ o “zlouporabi novinarstva” i to “pod krinkom pisanja u svrhu javnog interesa”. Batinić kao autorica kolumne objavljene 2018., mora platiti Markić izrečenu kaznu od 1.582,32 eura zbog počinjenog kaznenog djela uvrede. Sudac je naložio i kako portal http://www.index.hr mora objaviti tekst presude. Ranije je već donesena pravomoćna presuda protiv Indexa zbog istog teksta.

...

Osuđena kolumnistica Indexa vrijeđala Markić zbog tužbe LGBT aktivistice

Batinić je svoj vulgaran tekst napisala kao komentar nepravomoćne presude koju je u sporu LGBT aktivistice Mime Simić protiv dr. Markić donijela sutkinja Sandra Kantolić. Simić je Željku Markić tužila za klevetu. I to zato što je u razgovoru za Jutarnji list 2016. iznijela mišljenje da je Simić u sukobu interesa jer je kao član Povjerenstva ministarstva kulture dodijelila novac mediju u kojem radi njezina partnerica.

Ovu presudu sutkinje Kantolić srušio je drugostupanjski sud i vratio drugom sucu na ponavljanje postupka. Nakon nekoliko odgađanja ročišta zbog nepojavljivanja na sudu, Simić povukla svoju tužbu za klevetu. Uz obvezu plaćanja sudskih i odvjetničkih troškova Željke Markić. U svibnju 2022. Općinski kazneni sud u Zagrebu odredio je da Ana Marija Simić mora platiti Markić 11.537,50 HRK sudskih troškova.

Optuženu je zastupala kćer Sanje Modrić s Telegrama

Batinić, koja se na sudu pravdala da nije mislila nikoga uvrijediti i da je riječ o satiri, zastupala je odvjetnica portala Index.hr Vanja Jurić. Odvjetnica Jurić, osim što često zastupa lijeve novinare u tužbama na sudovima, zastupala je i Mirelu Čavajdu o čemu više možete pročitati ovdje.

Jurić je, kako što smo to i ranije pisali, kći Telegramove novinarke Sanje Modrić, koja se također u svojim kolumnama obračunava s dr. Markić iznoseći neistine. Tako je npr. iznosila neistine kako dr. Markić “…obožava dizati tužbe, ali stalno gubi…“ sudske sporove.

https://www.vecernji.hr/vijesti/plenkovic-o-prosvjedu-skup-radikalne-ljevice-poruke-su-ocito-bile-opet-vulgarne-1747143

Plenković o prosvjedu: Skup radikalne ljevice, a ekipa s Iwo Jime ne zna riješiti ni gospodarenje otpadom

ekipa s Iwo Jime

Može biti da Benčić smeta hrvatski jezik: Prije sedam godina potpisala je bizarnu deklaraciju


Osim što je na udaru kritika da ne voli "hrvatsko", a kako je to HDZ-ov Andro Krstulović Opara lijepo upakirao u izjavi za portal Direktno da "on čak u svojoj izjavi nije u stanju reći 'hrvatski jezik', nego 'naš jezik", SDP-ovac u svojoj kritici nije u stanju izdići se iznad populističkih metoda, a najbolji primjer smo mogli vidjeti kada je umirovljenicima poručio da im je bolje staviti štrik oko vrata nego živjeti u ovakvoj Hrvatskoj.

O tome da se koristi pogrešnim terminima prilikom seciranja društveno-političke realnosti, neki drugi put.

Ono što je oporbeni napad na Zakon o hrvatskom jeziku nedvojbeno oživio je sjećanje na u ožujku 2017. potpisanu Deklaraciju o zajedničkom jeziku. "Pedja je toliko nebitan da ga nisu ni pozvali potpisati tu jugoslovensku Deklaraciji o njihovome jeziku. Onome jeziku koji se govori u Kragujevcu gde je drugarica Grbin kupila sebi diplomu", kazao je nedavno Krstulović Opara.

I zbilja, Grbin nije potpisnik ove Deklaracije, koja je tada predstavljena kao izjava o zajedničkom standarnom jeziku policentričnog tipa", koji se koristi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Tada je jedna od inicijatorica Deklaracije, hrvatska spisateljica Ivana Simić Bodrožić, odmah požurila istaknuti kako se ne radi o stvaranju jugoslavenskog ili balkanskog jezika.

Književnica Simić Bodrožić ujedno je odbacila navode da se nasilno pokušava osporiti postojanje hrvatskog jezika. "Mi ne želimo rušiti Ustav ili nešto represivno uvoditi, ne želimo bilo koga primoravati na nešto. Mi ne tražimo zajedničko ime jeziku, ne želimo ga nazvati jugoslavenskim, balkanskim, već zagovaramo da svaki narod imenuje svoju varijantu jezika onako kako želi", kazala je Bodrožić iako nije jasno što narodima prijeti da svoj jezik svatko nazove kako želi, osim upravo same Deklaracije.

"Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika. Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih 'prevođenja' u administrativnoj upotrebi ili medijima", naveli su potpisnici u dvojoj izjavi.

Tu nisu stali: "Izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti". Znakovit je i popis supotpisnika Deklaracije, među kojima su i brojni lingvisti, književnici, umjetnici, znanstvenici, političari i aktivisti.

Tu su se našli Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Željko Komšić, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina (koji je, usput rečeno, donošenje Zakona o hrvatskom jeziku nazvao jezičnim totalitarizmom), Dritan Abazović, Toni Gabrić, Viktor Ivančić, Dejan Jović, Snježana Kordić, Jurica Pavičić, Drago Pilsel, Vedrana Rudan, Sanja Sarnavka, Ante Tomić i mnogi drugi. Među njima je i kandidatkinja za predsjednicu Vlade na predstojećim parlamentarnim izborima ispred platforme Možemo.

Riječ je o jednoj od suorganizatorica prosvjeda oporbe u subotu, Sandri Bančić, koja je prošla daleki put od te 2017. godine, kada je predstavljena kao mirovna i ljudskopravaška aktivistkinja Centra za mirovne studije u Zagrebu, do ulaska u političke vode postavši saborska zastupnica 2020. godine. Inače, Hrvatski sabor izglasao je u siječnju Zakon o hrvatskom jeziku, kojim se prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.

Za zakon je glasalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih, a 17 protiv. Predstavnici Možemo nisu se udostojili doći u Sabor na glasanje, a Benčić je u svojim rijetkim istupima o donošenju Zakona lamentirala o nesposobnosti vladajućih da donesu kvalitetan Zakon te im je predbacivala da isti nisu htjeli donijeti 2010. godine. Svoj potpis na Deklaraciju nije ni dan danas obrazložila.

IDEOLOGIJA I PROFIT KOMUNIZMA
Tko se krije iza Antifašističkog vjesnika? Nadležne institucije nemaju pojma






U hrvatskom medijskom prostoru često se mogu naći manji specijalizirani portali. Jedan od njih je i "Antifašistički vjesnik".

BRANI KOMUNISTIČKI ZLOČIN
Zbog kontroverznog romana Dragana Markovine reagirali franjevci: 'Ispisano je toliko mržnje'


Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš oglasio se priopćenjem za javnost u kojem je reagirao na blaćenje lika i djela fra Lea Petrovića u romanu "14. februar 1945." autora Dragana Markovine. Istaknimo, kako radnja diskutabilnog romana "14.februara 1945.", autora Dragana Markovine, prati tridesetak povijesnih ličnosti koji se tog dana susreću u Mostaru i čije su se priče ispreplele u predratnim i ratnim godinama.

Provincijal Grbeš na početku priopćenja piše da je fra Leo Petrović bio častan i pravedan čovjek. "Ponosan sam zvati ga mojim predšasnikom. Ubili su ga partizani iz mržnje prema vjeri kao što su ubili više od 600 hrvatskih svećenika, a po svršetku rata stotine nevinih osudili na dugogodišnje zatvorske kazne, na čelu s pravednim i blaženim Alojzijem Stepincem. Časni su to ljudi. Živjeli su u teškim vremenima rata 1940-ih godina", istaknuto je u reakciji provincijala Grbeša.

Grbeš podsjeća da je veljača puna sjećanja na ubijenu braću franjevce. "Čak ih je 45 ubijeno u veljači 1945. godine. Veljača je naš mučenički mjesec, a ta godina annus martyrum", piše Grbeš. Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije piše i da smo ovih tjedana, upravo u veljači, svjedoci "novog zla iskazana u riječima".

"U romanu Dragana Markovine 14. februar 1945. ispisano je toliko mržnje prema našem dragom provincijalu fra Leu Petroviću da je teško vjerovati da ovaj čovjek živi u 2024. godini. Markovina napada jednu ideologiju (ustašku), a brani drugu ideologiju (komunističku) i to preko imena naše braće. One dijaboličke riječi koje Markovina stavlja u usta provincijala dr. fra Lea Petrovića u potpunoj su suprotnosti sa svim onim što je on živio i za što se zalagao, i dakako u potpunom raskoraku sa svim povijesnim dokumentima koje posjedujemo", napisao je provincijal Grbeš.



'Žao mi ga jer širi mržnju u gradu iz kojeg je otišao'

Grbeš ističe i da mu je žao gospodina Markovine jer je, kako pojašnjava, puno tame u njegovu pisanju. "Žao mi ga jer je očito vođen nasljednom komunističkom ideologijom iz koje ne može izići. Žao mi ga jer širi mržnju u gradu iz kojeg je otišao. Krug zla utemeljen na Markovininu romanu nastavio se u planiranoj predstavi 'Oslobođeni Mostar' redatelja Zlatka Pakovića. Mržnja uvijek rađa mržnjom, a laž ratovima. Gospodin Markovina se ograđuje od Pakovića jer Paković 'iskrivljuje' njegov roman, a ne vidi da on sam, Dragan Markovina, gazi istinu i stvara temelje za još veće laži i dublje mržnje", napisao je Grbeš te dodao:

"Papir podnosi svašta, a posebice puno laži, bez obzira je li to ona pisca Dragana Markovine ili ona novinara Dalibora Milasa u Večernjem listu ili nekih ideoloških portala, poskoka ili pismonoša. Žao mi je ljudi kad im se zbog laži više ne može vjerova", istaknuo je Grbeš. Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije piše da mu je žao takvih ljudi. "Stalno su u napadačkom modusu bez obzira na teme. Žao mi svih ovih i onih koji misle da se rušenjem gradi i da se napadima stvara. 'To stalno laganje i nema za cilj da narod povjeruje u laži već je cilj da ni u što ne vjeruje…' (Hannah Arendt). Tako se stvara intelektualni i moralni kaos, istaknuo je Grbeš. Provincijal se založio za promicanje istine.

"Mi, franjevci biramo mir i dobro, živeći mir i čineći dobro kako bi ljubav rađala ljubavlju. Tako se jedino može graditi budućnost, razumjeti druge, biti blizak patnicima, donijeti ljubav, govoriti istinu i uspravno kročiti ovom zemljom. Molimo da svjetlo istine uvijek nađe put. Ta bolje je govoriti istinu nego laž. Bolje je činiti dobro nego zlo. Bolje je praštati nego suditi. Bolje je biti slobodan nego sužanj", zaključuje se u priopćenju za javnost provincijalna Hercegovačke franjevačke provincije fra Lea Petrovića.

Autogol ‘kulturne ljevice’: Tribina o Predragu Luciću bez žena, feministice prigovaraju


Zanimljiv je ideološki autogol koji je ovih dana sama sebi zabila ‘kulturna ljevica’. Naime, u Dubrovniku je najavljen festival pod nazivom „Kupi mi, mama, jedan mali rat“, u sjećanje na Predraga Lucića.

Organizator festivala je Pero Mrnarević, a sudionici tribina su između ostalih Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Drago Bojić, Nebojša Zelić, Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Feđa Štukan i drugi – muškarci.

Nije stoga trebalo dugo da se oko izostanka žena oglase i feministice iz, eto, istog ideološkog kruga.

Autogol ‘lijevo orijentiranih intelektualaca’

Dubrovačka sociologinja Nikolina Hazdovac Bajić pohvalila je „lijevo orijentirane intelektualce“ koji se susreću u Dubrovniku.

Primijetila je, međutim, da se susret ovaj put „događa tijekom Dana žena, a nema nijedne žene“.

Nazvala je to „simptomatičnim“.

Dodala je da se “time šalje poruka da su žene još uvijek u ‘slijepoj točki‘ “.

“Ako ih se već ne zove spontano na ovakve skupove onda mislim da bi ih se trebalo zvati s namjerom”, rekla je među ostalim.

“Ne mogu vjerovati da u Dubrovniku, ali i šire, ne postoji dovoljan broj kompetentnih žena koje ne bi bile sposobne govoriti na ovu ili na bilo koju temu“, kazala je Hazdovac Bajić.

Mrnarević je naknadno pozvao Sanju Sarnavku, no ona je odbila sudjelovanje.

Lana Bobić propituje progresivnost ljevice?

I Lani Bobić je takvo što „simptomatično“.

“Poprilično simptomatično za pitanje položaja žena i rodne ravnopravnosti i to na navodno progresivnoj ljevici. Čak sam i sklona vjerovati da nije namjerno, ali i to je simptomatično, da ti ne padne na pamet da postoje žene kompetentne govoriti na ove teme”, kazala je Bobić.

Dodala je da ozbiljan problem nastane “kada se na to ukaže, a krene tvrdoglava i loše, ako uopće, argumentirana ofenziva namjesto priznavanje propusta”.

“Mogu samo parafrazirati pitanje kojim se još 1978. problematizirao seksizam u dominantno muškim zajednicama lijevih pokreta: ‘Drugovi, tko vam pere čarape?‘”, poručila je.

Kad ljevičari ‘svoje’ redove zovu ‘navodno progresivnima’, nemamo što za dodati.

Čudno je u biti da među novinarima i nadobudnim piscima od 30-50 godina nema nijednog hrvatskoga nacionalista.

Sve samo jugo smeće.

Itekako ima pravih Hrvata u jezikoslovlju, historiografiji,... ali među nazovi književnicima- ništa, nula.

Što to Vas smeta?
Pa niste ni Vi hrvatski nacionalista, nego jugo antifa koji pljuca po NDH.