|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 6 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
novem
|
Naslov: Federalizam u Kanadi - značajke Postano: 24 vel 2024, 01:55 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29742
|
Citat: Kanadska savezna vlada, parlamentarna demokracija s britanskim kraljem na čelu države, sastoji se od deset pokrajina i tri savezna teritorija. Kanadske pokrajine imaju veliku autonomiju od središnje vlade, ali zauzvrat imaju relativno mali utjecaj na federalnu politiku.
“ Zakon o Britanskoj Sjevernoj Americi” (1867.) nije bio samo kamen temeljac kanadske autonomije od Britanskog Kraljevstva, već je također uspostavio ustavna načela kao što su federalna struktura i podjela vlasti. Citat: Zakon o Britanskoj Sjevernoj Americi
Zakoni Britanske Sjeverne Amerike (francuski: Actes de l'Amérique du Nord britannique ), poznati u Kanadi kao Ustavni akti , zakoni su koje je usvojio britanski parlament između 1867. i 1982. kako bi regulirali kanadski sustav vlasti. Oni čine najvažniji dio kanadskog ustava .
Prvi i najvažniji zakon je Ustavni akt iz 1867. , koji je stvorio samoupravni Dominion Kanade od pojedinačnih britanskih provincija. Westminsterskim statutom iz 1931. Kanada i drugi dominioni dobili su puni zakonodavni suverenitet. Izuzetak su, međutim, ostale izmjene zakona o Britanskoj Sjevernoj Americi, koje je još uvijek mogao usvojiti samo britanski parlament.
Zbog problema u Kanadi s dogovorom o procesu promjena koji je zadovoljio sve provincije, uključujući Quebec, ova je ovlast ostala u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tek je 1982. proces formiranja mišljenja u Kanadi dovršen do te mjere da je, na zahtjev Kanade, britanski parlament mogao usvojiti Ustavni akt iz 1982 .: on također sadrži postupak za izmjene ustava.
Britanski parlament donio je Zakone o britanskoj Sjevernoj Americi 1867., 1871., 1886., 1907., 1915., 1916., 1930., 1940., 1943., 1946., 1949., 1949. (br. 2), 1951., 1960., 1964., 1974., 1975. i 1982. godine. Važni zakoni su:
Zakon iz 1867 .: čini osnovu kanadskog ustava. Definira Vladu Kanade , Dom naroda Kanade , Senat , pravosuđe, porezni sustav i raspodjelu zakonodavnih odgovornosti između savezne i pokrajinske vlade. Akt iz 1871.: Kanadi je dodijeljen suverenitet za stvaranje novih pokrajina i teritorija te za promjenu granica postojećih pokrajina. Zakon iz 1886.: Teritori su dobili predstavnike u donjem domu i Senatu. Zakon iz 1907.: Zahtijeva saveznu vladu da pruži financijsku potporu manjim i ekonomski slabijim pokrajinama. Zakon iz 1915.: Proširio je Senat dajući Zapadnoj Kanadi 24 vlastita senatora; Također je predviđao šest senatora za Newfoundland ako postane kanadska pokrajina. Zakon iz 1940.: Dopušteno uvođenje osiguranja za slučaj nezaposlenosti u cijeloj zemlji. Zakon iz 1949. (Newfoundland Act): Dodan je tadašnji britanski dominion Newfoundland kao deseta pokrajina Kanade. Zakon iz 1965.: Postavi maksimalnu dob kanadskih senatora na 75 godina. Akt iz 1982 .: Ovaj posljednji zakon koji je usvojio britanski parlament za Kanadu ima drugačiji naziv, jer je preimenovao sve prethodne akte Britanske Sjeverne Amerike koji su još uvijek na snazi u kanadske akte , mijenjajući neke i ukidajući druge koji su prethodno ostali u ustavu Britanskog parlamenta. prava prenesena u Kanadu i uključena u aneks Ustavnog zakona iz 1982. / Wikipedija
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Federalizam u Kanadi Postano: 24 vel 2024, 01:57 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29742
|
Citat: Kanadski savezni parlament sastoji se od monarha i dva doma, demokratski izabranog Donjeg doma engleski : Chambre des communes ) i imenovanog Senata Kanade (Senate of Canada, Sénat de Canada) .
Svaki član Donjeg doma bira se relativnom većinom glasova u jednoj od 338 izbornih jedinica. Opće izbore raspisuje generalni guverner ako to predloži premijer ili ako izglasano nepovjerenje vladi postigne potrebnu većinu. Prema zakonu donesenom 2006. godine, zakonsko razdoblje traje četiri godine. Do sada je premijer mogao odrediti datum izbora po želji, no novi izbori morali su se održati najkasnije nakon pet godina. Liberalna stranka trenutno je u vladi , dok Konzervativna stranka igra ulogu "službene oporbe". Ostale stranke zastupljene u parlamentu nazivaju se “treće strane”. To su Nova demokratska stranka , Bloc Québécois i Zelena stranka .
Senat Kanade , poznat i kao "gornji dom" (engleski upper house , francuski chambre haute ), ima 105 članova koje imenuje generalni guverner na preporuku premijera. Mjesta su podijeljena po regijama, iako nisu usklađivana od 1867. godine, pa su stoga velike nesrazmjere u zastupljenosti u odnosu na broj stanovnika. Senatori nemaju fiksni mandat, ali mogu obnašati dužnost do 75. godine života. / Wikipedija
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Federalizam u Kanadi Postano: 24 vel 2024, 02:01 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29742
|
Citat: Senat Kanade
Zakonodavni poslovi
Teoretski, dva doma parlamenta imaju gotovo identična zakonodavna prava: za stupanje zakona na snagu potrebna je suglasnost oba doma. Iznimke uključuju porezne zakone i ustavne izmjene. Slijedeći britansku tradiciju, pravo inicijative za porezne zakone pripada Donjem domu. Dok u Ujedinjenom Kraljevstvu to proizlazi isključivo iz običajnog prava , kanadski ustavni oci slijedili su SAD po ovom pitanju : članak 53. Ustavnog zakona iz 1867. izričito propisuje povlasticu Donjeg doma. Ima li Senat pravo utjecati na porezno zakonodavstvo ne može se izrijekom reći u ustavnom tekstu. I sam Senat smatra da svakako ima pravo intervenirati sve dok se tim intervencijama ne povećava porezno opterećenje uzrokovano zakonom. Predstavnički dom nikada nije osporio tumačenje Senata.
Prema članku 47. stavku 1. Ustavnog zakona iz 1982., Donji dom može nadglasati Senat prilikom donošenja ustavnih amandmana. Međutim, mora proći 180 dana nakon neuspjelog glasovanja prije nego što se može održati novo glasovanje. U svim drugim područjima prava, Senat teoretski ima ovlasti zaustaviti zakone, ali rijetko koristi tu ovlast protiv izravno demokratski legitimiranog donjeg doma. Iako se prijedlog zakona može predstaviti u oba doma Parlamenta, većina prijedloga zakona dolazi iz Donjeg doma. Međutim, budući da je raspored Senata fleksibilniji i dopušta detaljnije rasprave, vlada može Senatu prvo poslati posebno složen prijedlog zakona. / Wikipedija
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Federalizam u Kanadi Postano: 24 vel 2024, 02:03 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29742
|
Citat: Kanada je savezna država podijeljena na deset provincija i tri teritorija . Ove subnacionalne jedinice mogu se podijeliti na geografske regije. Zapadnu Kanadu čine Britanska Kolumbija i tri prerijske pokrajine Alberta , Saskatchewan i Manitoba . Središnja Kanada uključuje dvije najnaseljenije pokrajine, Ontario i Quebec. Pomorske pokrajine su New Brunswick , Otok princa Edwarda i Nova Škotska ; zajedno s Newfoundlandom i Labradorom čine Atlantske provincije . Tri teritorija Yukon , Sjeverozapadni teritoriji i Nunavut uključuju sva područja sjeverno od 60. paralele i zapadno od Hudson Baya.
Pokrajine imaju visok stupanj autonomije, dok u teritorijima savezna vlada sama preuzima brojne administrativne poslove. Sve pokrajine i teritoriji imaju jednodomni parlament i premijera kao šefa vlade. Kanadskog monarha u svim provincijama predstavlja zamjenik guvernera [98] , koji je jednakog ranga kao generalni guverner i koji primarno obavlja ceremonijalne zadaće. U teritorijima, povjerenik kojeg je imenovala savezna vlada preuzima dužnosti doguvernera.
Dok su u većini saveznih ustava saveznih država izričito navedene samo zakonodavne ovlasti savezne vlade, Ustavni zakon iz 1867. (engleski Constitution Act, 1867 , francuski Loi constitutionnelle de 1867 ) navodi isključive ovlasti savezne vlade ne samo u čl. 91, ali iu člancima 92, 92A i 93 također ograničavaju isključive ovlasti pokrajina. Prema tome, pokrajine imaju, između ostalog, pravo zakonodavstva. u područjima izravnih poreza, plaća državnih službenika, javnih ustanova, općinskih službi, obrazovanja, ugostiteljstva i drugih lokalnih poduzeća, imovinskog i građanskog prava, sudskog ustavnog prava, građanskog procesnog prava, rudarstva, šumarstva i energetike. / Wikipedija
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Federalizam u Kanadi Postano: 24 vel 2024, 02:06 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29742
|
Citat: Kanadski ustav
Kanadski ustav je vrhovni zakon u Kanadi, iako je formalno na istoj razini kao zakonski zakon. Sastoji se od kodificiranih zakona i nekodificiranih tradicija i konvencija . Kamen temeljac položen je Ustavnim aktom iz 1867. godine , koji se u početku zvao Zakon o Britanskoj Sjevernoj Americi , a usvojio ga je britanski parlament. Tim je zakonom, između ostalog, utvrđen državni sustav i podijeljena razna prava zemaljskim vladama. Kodificirani dio Ustava opisan je u Ustavnom aktu iz 1982. i također uključuje Kanadsku povelju o pravima i slobodama . Time su temeljna prava također postala dijelom kanadskog ustava.
Zakonodavstvo
Zakoni koje je donio kanadski parlament i pokrajinsko zakonodavstvo primarni su izvori kanadskog zakona. Ustavni akt iz 1867. ovlastio je parlament da donosi "zakone [...] za mir, red i dobro upravljanje Kanadom [...]" sve dok se parlament ne miješa u zakonodavne ovlasti pokrajina. "Kanadski pravni sustav određen je njezinom federalnom strukturom. Međutim, za razliku od Njemačke, nadnacionalna komponenta nedostaje. Iako Kanada sa SAD-om i Meksikom čini područje slobodne trgovine NAFTA (Sjevernoamerički prostor za slobodnu trgovinu), ta veza nije zaseban entitet kao što je EU, ali samo rezultat multilateralnih ugovora. Inače postoji savezni zakon, pokrajinski zakon i općinski zakon. Velika razlika u odnosu na Njemačku: pravna autonomija pokrajina znatno je veća od autonomije njemačkih saveznih država . Dakle, srž građanskog prava je pokrajinski zakon, dok je "u Njemačkoj to savezni zakon. U području korporativnog prava, zakonodavstvo se natječe: postoje korporacije prema saveznom zakonu i korporacije prema pokrajinskom pravu. Glavne zakonodavne nadležnosti federacije nalaze se u sljedećim područjima: stečajno pravo, patentno i autorsko pravo, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, kazneno pravo." [4]
Zakoni koje donosi savezna vlada unaprijed se objavljuju u Canada Gazetteu, službenom glasilu savezne vlade. Zatim se objavljuju u Godišnjem statutu Kanade. S vremena na vrijeme vlada konsolidira sve zakone koji su u to vrijeme na snazi. Ovaj se događaj u Kanadi naziva Revidirani statuti Kanade ("Revidirani statuti Kanade"). Posljednja komasacija obavljena je 1985. godine.
Zakoni doneseni u pokrajinama slijede isti postupak. Oni se objavljuju u pokrajinskim službenim novinama, objavljuju se jednom godišnje, a zatim se s vremena na vrijeme objedinjuju. / Wikipedija
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
novem
|
Naslov: Re: Federalizam u Kanadi Postano: 24 vel 2024, 02:10 |
|
Pridružen/a: 27 lis 2010, 16:06 Postovi: 29742
|
Citat: Organizacija suda
Kanadski sudski sustav
Vrhovni sud Kanade je najviši sud i konačno tijelo u kanadskom pravosuđu. Prije 1949., slučajevi su se mogli podnijeti i Sudskom odboru Tajnog vijeća u Ujedinjenom Kraljevstvu , pa su neki slučajevi u potpunosti zaobišli Vrhovni sud Kanade.
Kazneni sudovi i žalbeni sudovi poznati su i kao sudovi iz odjeljka 96. To se temelji na Ustavnom zakonu iz 1867. , budući da "odjeljak 96" dopušta saveznoj vladi da imenuje suce za te sudove. Suce koji rade u pokrajinskim sudovima također imenuju dotične pokrajine. Uobičajeno, pravni proces teče od pokrajinskih sudova do viših kaznenih i žalbenih sudova pokrajina, odatle do nadpokrajinskih žalbenih sudova i, u rijetkim slučajevima, do Vrhovnog suda Kanade. Shodno tome, u svakoj pokrajini i teritoriji postoji žalbeni sud. Iako suce takozvanih sudova iz odjeljka 96 imenuje savezna vlada, pokrajine moraju plaćati te suce i upravljati sudovima.
Savezni sud Kanade i Savezni prizivni sud, za razliku od drugih viših sudova, osnovani su statutom. Njegovo područje stručnosti pokriva samo mali broj federalnih ustavnih područja, uključujući pitanja koja se odnose na imigraciju , pomorsko pravo i pitanja patenata i autorskih prava. Velik dio njihovog rada uključuje pravosudna ispitivanja saveznih sudova, povjerenstava i odbora. U nekim slučajevima savezni sudovi provode pravdu isključivo u obliku statuta. U drugim područjima bi moglo postojati suprotstavljena sudska praksa između viših sudova o uglavnom istim stvarima. U nekim slučajevima to bi značilo prednosti ili nedostatke za stranku, ovisno o tome koji sud se saslušava. /Wikipedija
_________________ - Sarajevo drugi u svijetu po broju izdanih radnih viza za Njemačku 2022. - Luka Mišetić: Haag nigdje i nikad nije tvrdio da je Herceg-Bosna UZP. - Reis: Država nam curi kroz prste poput pijeska.
|
|
Vrh |
|
|
|
Stranica: 1/1.
|
[ 6 post(ov)a ] |
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: kily i 96 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|