Mislim da Njemačke firme ne sudjeluju ni sa 5% narudzbi u TT .Glavni dio ide u Francusku te nordijske zemlje dok je u jednom Fealu izvoz uglavnom orijentiran na njemačko trziste...
Inače tt kabeli privode kraju još jednu tvornicu u Makedoniji koja uskoro kreće s radom. Također u planu im je dodatno širenje kapaciteta u glavnoj tvornici dok se feal pomalo prebacuje na proizvodnju obnovljive energije te stanogradnju po Širokom.

Brutalno.

Imaš li možda informacije o tvrtki KS Tueren?

Ta kompanija bi trebala postati nova zvijezda širokobriješkog gospodarstva.

Jesu li završili upravnu zgradu i općenito jesu li gotovi s izgradnjom svih svojih ogromnih pogona u industrijskoj zoni Knešpolje?

KS Tueren je trenutno na svome vrhuncu gdje nekog ogromnog rasta više neće biti ili će isti bit ograničen na par postotaka. Radna mjesta su im popunjena a nove radnike ne traže. Trenutno imaju oko 150 zaposlenih...

Od ovih novijih firmi ,izdvojio bi Tera Techniks koji se bave montažom te instalacijom solarnih elektrana. Posao za 50-60 ljudi trenutno cvjeta a plaće su možda najveće u cijelom Širokom.

Žao mi je ali nema linka , dok za violetu nisam upućen. Ona je ipak u grudama gdje je potpuno druga ekipa...

Violeta ima tvornice u Grudama (BiH) i Sv. Ivanu Zelini (RH). Iz Gruda izvozi proizvode u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo i Albaniju, dok iz Sv. Ivana Zeline izvozi u Mađarsku, Sloveniju, Austriju i Slovačku.

Violeta plasira više od polovice svoje proizvodnje na tržišta Bosne i Hercegovine te Hrvatske.

Nije neka nužnost za ekspanzijom na daljnja tržišta Europske unije, s obzirom da regionalno tržište još uvijek pruža veliki prostor za rast.

Violeta samo treba nastaviti jačati svoju prisutnost na postojećim tržištima širenjem svoje distribucijske mreže.

Made in Herzeg Bosnia.

Lager International Ljubuški

TOP 20 ZHŽ kompanija 2023.

1. Violeta Grude: 401,83 mil. KM
2. TT Kabeli Široki: 337,04 mil. KM
3. Lager Posušje: 300 mil. KM ?
4. FEAL Široki: 242,57 mil. KM
5. MIVIKO Posušje: 188,80 mil. KM
6. MEPAS Široki: 183,90 mil. KM
7. Grafotisak Grude: 146,23 mil. KM
8. MCI Široki: 163,80 mil. KM
9. LUKAS TP NAKIĆ Široki: 148,42 mil. KM
10. PLANET Posušje: 139,61 mil. KM
11. MEGGLE Posušje: 130,46 mil. KM
12. NAMEKS Široki: 127,12 mil. KM
13. Vokel Posušje: 106,96 mil. KM
14. EMERUS Široki: 94,09 mil. KM
15. DŽAJIĆ Ljubuški: 91,96 mil. KM
16. Bernina Široki: 90,65 mil. KM
17. JUR PROM Ljubuški: 87,73 mil. KM
18. Bili Brig Grude: 83,01 mil. KM
19. BINVEST Posušje: 78,59 mil. KM
20. UNITRADE Ljubuški: 73,81 mil. KM

Neto dobit TOP 20 (bez Lagera) iznosi 267,4 mil. KM - per capita 3.325 KM
_____________________________________________________

Zašto mi je Lagerov prihod pod upitnikom?

Izvršni direktor Lagera Dragan Stipić je u ovom intervjuu https://poslovnenovine.ba/2023/10/31/dr ... oagregata/ najavljivao impresivan rast Lagerovog prihoda od čak 50%. Međutim, Lagerov prihod za 2023. još uvijek nije evidentiran kod poslovnih portala jer Lager vjerojatno nije predao financijski izvještaj agenciji FIA ba.

Nevjerojatno, od svih kompanija u BiH, najviše sam isčekivao Lagerov poslovni rezultat i baš njihov službeni rezultat izostane, ali otprilike znam njihov minimalni prihod za 2023. Jedino je šteta što Lagerov prihod još neko vrijeme neće bit službeno objavljen i određeni poslovni portali će krojiti statističku gospodarsku sliku Županije Zapadnohercegovačke bez kompanije Lager koja spada u TOP 3 ZHŽ kompanije.
____________________________________________________

Ovo je preliminarni prihod kompanija za 2023. po ZHŽ općinama:

Široki: 2,440 mlrd KM - per capita 81.711 KM
Posušje: 1,502 mlrd. KM -per capita 99.509 KM
Grude: 1,110 mlrd. KM - per capita 81.051 KM
Ljubuški: 870 mil. KM - per capita 40.001 KM

Ukupno cca 5,922 mlrd. KM, (s Lagerovim minimalnim očekivanim prihodom). Ima još nekoliko nedefiniranih kompanija čije prihode u svom registru jedan poslovni portal prikazuje u HNŽ, a drugi u ZHŽ, ali za očekivati je u konačnici ZHŽ na 6 mlrd. KM gospodarske aktivnosti u 2023. što je rast od 12% u odnosu na 2022. Ljubuški prednjači s 14,3% rasta.

Uglavnom, još jedna impresivna godina za ZHŽ gospodarstvenike. I u 2023. su ostvarili najveće prihode, najveći izvoz i najveću dobit per capita u Federaciji i cijeloj BiH.

Velika ZHŽ gospodarska aktivnost koja iznosi 74.628 KM per capita zasigurno pridonosi pozitivnom prirodnom priraštaju, rastu stanogradnje te financijskoj sigurnosti i bezbrižnosti Hrvata u ZHŽ.

TOP 20 HNŽ kompanija 2023.

1. JP HZHB Mostar: 464 mil. KM
2. ATACO Mostar: 442 mil. KM
3. Aluminij Mostar: 330 mil. KM
4. Hercegovinalijek Mostar: 398 mil. KM
5. JP HT Mostar: 209 mil. KM
6. SKB Mostar: 168 mil. KM
7. JP Autoceste FBiH Mostar: 151 mil. KM
8. IGMAN Konjic: 133 mil. KM
9. LEDO Čitluk: 132 mil. KM
10. FERRO Keš Mostar: 112 mil. KM
11.PREMIER Čitluk: 96 mil. KM
12. UNION FOODS Čitluk: 95 mil. KM
13. GUMA M Mostar: 88 mil. KM
15. BHANSA Mostar: 85 mil. KM
16. Cemex BH Mostar: 69 mil. KM
17. Zinkteknik Mostar: 66 mil. KM
18. Bakalar-Komerc Čapljina: 65 mil. KM
19. TN Bosnia Konjic: 64 mil. KM
20. GRAEWE TADIV Konjic: 58 mil. KM

Neto dobit TOP 20 iznosi 221 mil. KM - per capita 1.227 KM

Iako je Aluminij snažno pao, ukupni prihod HNŽ poslovnih subjekata u 2023. iznosi cca 7,2 mlrd. KM, isto kao i 2022. što je per capita 39.808 KM
____________________________________________________
TOP 20 SBŽ kompanija 2023.

1. Boreas Kreševo: 735 mil. KM -vl. Hrvat
2. FIS Vitez: 356 mil. KM -vl. Hrvat
3. UTB Best Travnik: 148 mil. KM - vl. Hrvat
4. Bajra Travnik: 134 mil. KM - vl. Bošnjak
5. TIOIL Vitez: 132 mil. KM - vl. Hrvat
6. CM Vitez: 125 mil. KM - vl. Hrvat
7. Sarajevski Kiseljak: 113. mil. KM - vl. Hrvat
8. Alloy Wheels Jajce: 82 mil. KM - vl. Talijan
9. Crvena Jabuka Jajce: 80 mil. KM - vl. Srbin
10. Kim Tec Vitez: 74 mil. KM - vl. Hrvat
11. ECOS Vitez: 73 mil. KM - vl. Hrvat
12. GS Tvornica Mašina Travnik: 65 mil. KM - vl. Hrvat
13. EURO-IZGRADNJA Kiseljak: 57 mil. KM - vl. Hrvat
14. OVNAK Vitez: 50 mil. KM - vl. Hrvat
15. Srednjobosanske šume: 47 KM - vl. FBiH
16. Stanić Beverages Kreševo: 46 mil. KM - vl. Hrvat
17. Thermo Flux Jajce: 45 mil. KM - vl. Hrvat
18. TIBRA d.o.o. Kiseljak: 45 mil. KM - vl. Hrvat
19. MIX Company Kiseljak: 42 mil. KM - vl. Hrvat
20. "ADK" d.o.o. Novi Travnik: 42 mil. KM - vl. Slovenac

Neto dobit TOP 20 iznosi 124 mil. KM - per capita 613 KM

Ukupni prihod SBŽ poslovnih subjekata je u 2023. iznosio cca 5,2 mlrd. KM, što je per capita 25.661 KM.

U SBŽ samo jedan vlasnik Bosnjak u top 20 kompanija?!?
Zaista?!??

Nevjerojatno!

Svaka cast poduzetnickom duhu Hrvata Sredisnje Bosne.

Koliko god dobro ipak ima i jednu veliku negativnu stranu.
A to da je to u konačnici i održalo toliko muslimana na tom prostoru,pa i ovaj ADK sto drži Slovenac u Novom Travniku.
(Cca 600 radnika), tako i dobar dio i iz Zenice radi u Vitezu.

Kapitalizam je (trenutno) neprijatelj nacionalizma. Nema tu ništa dobrog.

Nije neprijatelj, kapitalizam nema moral, to je samo alat i to vrlo koristan alat , koji se može koristiti u dobre ili loše svrhe. Ne kriviš čekić ako netko nekom njime razbije glavu, to je i dalje vrlo dobar čekić. Problem nastaje kad su poremećeni priroriteti.

Mora se znati što je bitnije i što je prvo na listi, a što je drugo itd. Kad je Bog prvi, obitelj druga, novac treći, onda nacija razvaljuje sve pred sobom. Ako je prvi novac, i BDP kako nas Plenković uvjerava dok ignorira demografski pad hrvatskog naroda i masovnu imigraciju, onda dugoročno sve to ide đavlu. Nema ti koristi od firme ako nema tebe. Firma je sredstvo (alat) a ne cilj.

Mozes li ovdje napraviti klasifikaciju po etnickom kljucu?

Izvoli

Top 50 kompanija u HNŽ:

1. JP HZHB Mostar: 464 mil. KM - vl. FBiH
2. ATACO Mostar: 442 mil. KM -vl. Hrvat
3. Hercegovinalijek Mostar: 398 mil. KM -vl. Bošnjak
4. Aluminij Mostar: 330 mil. KM - vl. Izraelac
5. JP HT Mostar: 209 mil. KM - vl. FBiH
6. SKB Mostar: 168 mil. KM -vl. HNŽ/FBiH
7. JP Autoceste FBiH Mostar: 151 mil. KM - vl. FBiH
8. IGMAN Konjic: 133 mil. KM -vl. FBiH
9. LEDO Čitluk: 132 mil. KM - vl. Amerikanac
10. FERRO Keš Mostar: 112 mil. KM - vl. Hrvat
11.PREMIER Čitluk: 96 mil. KM -46,3 -vl. Hrvat
12. UNION FOODS Čitluk: 95 mil. KM - vl. Hrvat
13. GUMA M Mostar: 88 mil. KM - vl. Hrvat
14. BHANSA Mostar: 85 mil. KM vl. FBiH
15. Cemex BH Mostar: 69 mil. KM - vl. Meksikanac
16. Zinkteknik Mostar: 66 mil. KM - vl. Šveđanin
17. Bakalar-Komerc Čapljina: 65 mil. KM - vl. Hrvat
18. TN Bosnia Konjic: 64 mil. KM - vl. Japanac
19. GRAEWE TADIV Konjic: 58 mil. KM - vl. Nijemac
20. Andrea & Giovanni Čitluk: 49 mil. KM - vl Hrvat
21. Autocentar Tomić Mostar: 48 mil. KM - vl. Hrvat
22. HEP Energija: 43 mil. KM - vl. RH
23. OIL-AC Mostar: 39 mil. KM - vl. Hrvat
24. FE-AL Mostar: 39 mil. KM - vl. Hrvat
25. NSOFT Mostar: 37 mil. KM - vl. Amerikanac
26. HP INVESTING Mostar 36 mil. KM - vl. Bošnjak
27. Kantonalna bolnica Mostar: 34 mil. KM - vl. HNŽ/FBiH
28. HP Mostar: 33 mil. KM - vl. FBiH
29. HERCEGOVINAPROMET Mostar: 33 mil. KM -vl. Bošnjak
30. INEL-MED Mostar: 32 mil. KM - vl. Hrvat
31. Eurosjaj Konjic: 32 mil. KM - vl- Bošnjak
32. Medical Mostar: 31 mil. KM - vl. Bošnjak
33. MIK - company: 30 mil. KM - vl. Hrvat
34. SIK Mostar: 29 mil. KM -vl. Hrvat
35. Guma VP Mostar: 29 mil. KM - vl. Hrvat
36. HERCEGOVINAVINO Mostar: 28 mil. KM - vl. Hrvat
37. Alfa Therm Mostar: 28 mil. KM - vl. Hrvat
38. Eurovip Čitluk: 27 mil. KM - vl. Hrvat
39. Mališić Čitluk: 26 mil. KM - vl. Hrvat
40. LUPRIV PHARM Mostar: 25 mil. KM - vl. Hrvat
41. BB NEW LOOK Mostar: 23 mil. KM - vl. Hrvat
42. Dalekovod Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat
43. Europrofil Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat
44. AUTO NUIĆ Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat
45. DACA-COMMERCE Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat
46. MAJOP d.o.o. Mostar: 22 mil. KM - vl. Hrvat
47. DŽIDA d.o.o. Čitluk: 20 mil. KM - vl. Hrvat
48. MALIŠIC EXPORT IMPORT Čitluk 19 mil. KM - vl. Hrvat
49. EUROSAN Mostar: 19 mil. KM - vl. Bošnjak
50. Operator za OIEiEK Mostar: 18 mil. KM - vl. FBiH

Hrvati + nešto malo stranci drže između 70 i 80% SBŽ ekonomije, ali nažalost ta poduzetnost SBŽ Hrvata se ne reflektira na demografsku stabilnost Hrvata u SBŽ jer milijunski potrošački bošnjački bazen u okruženju hrani SBŽ kompanije hr. predznaka te su Bošnjaci i najveći dio radne snage u tim kompanijama.

Što se HNŽ-a tiče, Bošnjaci drže poslovne subjekte s cca 1,5 mlrd. KM prihoda što je na cca 70k Bošnjaka u Hercegovini per capita 21.428 KM.

Bošnjaci su u Hercegovini 3 x manje ekonomski produktivni od Hrvata u Hercegovini.

Čapljina samo 1 firma u top50, propala općina koja paratizira na Čitluku, Mostaru i Dalmaciji.

Svakako treba radnika u Međugorju i Grudama.

Da, ne mora svaka opcina biti poduzetnicki motor.

Ništa čudno za Čapljinu. Komunisti su taj grad podigli, izgradili dogovornu industriju, dovukli ljude različitih nacionalnosti u Čapljinu te širili bratstvo i jedinstvo dok balon nije pukao.

Nakon propasti Jugoslavije, dogovorna industrija u Čapljini je propala, višenacionalno stanovništvo se raspršilo na sve strane, a oni koji su ostali u Čapljini nisu se mogli pokrenuti zbog naslijeđenog ovisničkog socijalističkog mentalnog sklopa s kojim se u kapitalizmu ne može napredovati.

Jedina pozitivna stvar od jugokomunista je planska urbaniziranost Čapljine, koja se nastavlja do današnjeg dana.

Međutim, urbaniziranost dokazano ne doprinosi poduzetnosti. Poslovne ideje se najčešće "rađaju" u ruralnim krajevima među zdravim obiteljskim ljudima željnim uspjeha.

U ovakvom krajoliku Zapadne Hercegovine su odrasli najmoćniji poslovni ljudi ZHŽ-a, koji danas iz ovakvih svojih obnovljenih rodnih obiteljskih kuća šire svoja poslovna carstva u regiji.

Čapljina je bila ratna zona, nije dobila uvozna predstavništva kao ni poticaj jugodianra.
Naslijedila je staro nefunkcionalno gospodarstvo, a nije dobila osnove za novo.

Zaba uvijek pun razumijevanja.

Ok, neću biti uvik kontra, samo me zanima koliko još ćemo se izvlačiti na rat?

Skrećem pozornost kako je rat završio prije skoro 30 godina. Eto zamisli njemačku 1974, sve ok bio rat u prošlom stoljeću, samo do kad više?

Inače, 29. ožujka 1974. u Njemačkoj je predstavljen bestseller golf.

Pa koliko sam već puta rekao da moji postovi govore isključivo činjenice koje služe tome da čitatelji bolje razumiju temu o kojoj govore.
Ne treba se izvlačiti, činjenice, odnosno okolnosti, odnosno ekonomske pretpostavke nisu iste na svakom kutku svijeta.

Ma sve ok, jugodinar, nesretno djetinjstvo i tak to, samo ja pitam do kada? Do kad moj Zaba?