Ako to dalje preračunamo, ceo Vučićev litijum vredi kao otprilike pola sezone Istarske županije ili jedna sezona Zadarske Županije.

I to da ga cijelog iskopaju. Ne svake godine, nego jednokratna vrijednost.

Njemačkoj Srbija treba samo za backup, da smanji rizik snabdijevanja.

Ako tipa u Boliviji i Čileu neki luđak preuzme vlast kao u Venezueli pa se međusobno gađaju sankcijama.

A slušajte, ni LNG Krk ne vrijedi koliko i turistička sezona pa smo opet dobili par dana nasamo, privatno, da se intimno družimo s Ustavom Federacije.

Znam, kopali bi ga bar 20 godina za 2,4 milijarde.
Za tih 20 godina od turizma 300 milijardi.

Godišnje od litija iznos kao 1% od hrvatskog turizma.

A pazi ovo: nema iskorištavanja litija u RS ako se državna imovina (uključujući to nalazište) ne dodijeli Srpskoj Republici.

Isto vrijedi i za srebro u Varešu, a možda i magnezij u Kupresu, mada u Kupresu već postoji rudnik dolomita.

Kažem, nije sve u novcu.

Neke stvari imaju stratešku vrijednost, kao i vrijednost smanjenja rizika prekida isporuke.

Rusija je najbolje pokazala što se dešava kada se bilo čime opskrbljavaš iz jednog izvora.

Vrijednost Srbije je u diverzifikaciji.

Njemačkoj ekonomiji nije dovoljno da nešto ima, nego da ima 2-3 backup plans i dosta redudancije da nikakvi potresi u svijetu ne mogu prekidati isporuke nijedne od stotina kritičnih sirovina.

2023 srpski konobari iz Hrvatske u Srbiju poslali 132 milijuna eura, više nego što bi bio godišnji prihod od litija.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-je-postala-obecana-zemlja-srbima-radnici-kuci-salju-desetke-milijuna-eura/2573069.aspx

Neka, to je dobro i za Hrvatsku i za Srbiju. Srpski konobari i općenito radnici su sjajni.

I za hrvatsku industriju električnih auta i bicikla je dobro da Srbija otvori taj rudnik.

Možda će kod nas bit tvornica baterija od tog velikosrpskog “litijuma”

Čudno mi nešto, zašto se toliko priča o litiju (ne u Srbiji, nego u svijetu) kad je toliko limitirana ukupna vrijednost svih depozita u svijetu?

Ali pazi.

Cijena je varljiva i promjenjiva stvar.

Moguće je da se radi o unaprijed pozicioniraju, za slučaj da to bude ključna tehnologija.
Baterije su tehnologija u razvoju, par je konkurentskih pravaca istraživanja.
Ako bude litij glavni, i ako se svi prebacimo na EV, vrijednost litija može skočit i 100 puta. Ko i bitcoin.

Ovaj graf što je MiB stavio pokazuje da je Litij prije par godina imao 3 puta veću cijenu nego danas, i to samo na osnovi špekulacija budućnosti odnosno oklada da će litij dominirati baterijskom tehnologijom (ni tada praktički uopće nitko nije vozio EV).

E sad zamisli ako se potvrdi da je optimalni dizajn baterija litijski, plus svi pređemo na EV i pozatvaraju se termoelektrane i netko pokuša možda čak i spremati energiju od VE i HE u baterije (danas nezamislivo, ali tko zna).

U tom slučaju litij može postati skuplji od srebra.

Vidiš da se ove obavještenije i pametnije nacije pozicioniraju daleko unaprijed, i uzimaju pod svoje šape sve moguće pravce tehnologije, i potrebne metale.

Lopare, Kupres, Jadar su povezani, a i Adriatic Metals u Varešu možda je više zainteresirana za ono što računovodski kriju pod “ostali minerali u tragovima” nego srebro.

Interesantno je Slijedeće:

Srbija ne mora otvoriti odmah sada taj rudnik.

Srbija da bi ubirala politički utjecaj od litija, dovoljno je da se zna da imaju depozite, da je litij kod njih, i sama mogućnost da možeš otvorit rudnik u budućnosti, već te stavlja u poziciju utjecaja i da te Njemačka drugačije gleda.

Ne mora im se ni žuriti to otvarati, kao ni nama rudnik magnezija.

Depoziti su depoziti.

Iako, jasno je da kad si supplier to je potpuno pojačana uloga.

Ne.

Prije svega litij nije tako rijedak kao srebro u zemljinoj kori. Ako bi postao "skuplji od srebra", litijske baterije bi bile potpuno neisplative i ne bi se koristile.

Kilogram litija je 11 $, kilogram srebra 940 $

Ako drugi otvore neka efikasna postrojenja na svojim ležištima litija. Srbija može doći u poziciju da dobije čistu nulu.

Kao s bošnjakistanskim rudnicima ugljena, ekonomski je isplativije dovesti brod ugljena s drugog kraja svijeta, nego nešto izvlačiti iz tih rupa.

Ne možeš tako gledati.

Nije ni uranij rijedak, u svakom kamenu ga ima, ali je većina ruda nekoncentrirana, pa sav uranij trenutno dolazi iz Kazahstana, Rusije, Kanade, Namibije , Australije.

Titanija ima više od ugljika pa je titanij skup ko đavo, jer je kemijski proces izdvajanja skup za većinu ruda.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Abundan ... %27s_crust

Ali da, da cijena skoči 10-20 puta, nove rude bi postale isplative.

Istina.

Isto i s Kosovom.

Nekad se pričalo o “najvećim zalihama lignita u Europi”, danas je to sve bezvrijedno.

I ti rudnici EP vrijede 0, ako vječno posluju s gubitkom.

Meni su Srbijanci u godinama iza bombardovanja govorili da je Kosovo oteto zbog ugljena.

Mene fascinira koliko ove zemlje, iz kojih se crpe materijali, malo znaju o mehanizmu formiranja cijena nečega. Nemaju pojma tko im je konkurencija u svijetu, koje su alternative… znaju samo “došo stranac navodno je spreman dobro platit za ovo treba mu za nešta!”

Valjda zato jer nemaju tradiciju visokih financija i globalnog biznisa.

Jedino su arapske zemlje to naučile, pa s naftom upravljaju koristeći trikove ko centralne banke s monetarnom politikom.

Litij nije rijedak, niti je dobivanje nešto posebno skupo i komplicirano. Uz sav taj hype oko litija, nećemo doći u situaciju da će se globalno zaboraviti napraviti kapaciteti na dobivanje litija. Treba samo osigurati da ne bude prevelik udio kapaciteta u nezgodnima zemljama tipa Kina.

Prva je Australija, OK.
Čile i Argentina, OK pod uvjetom da ne dođu nekakvi pacijenti na vlast.
Kina, SAD itd.

https://en.wikipedia.org/wiki/Lithium_Triangle

Što se nas (Europljana) tiče, strateški bi bilo korisno imati dio proizvodnje litija na domaćem terenu: Portugal, Češka, Srbija, Švedska itd.

Da.

Zelena agenda se jače gura 5-10 g...

Rat je završio pre 25 g.

Panta rei, sve teče, sve se menja....pa uskoro i litijum.

Bitno je biti bitan, važan, za stolom, s ne ispod i plen.

Šipci se ukenjali.

Nemci ih spasili od podele. Oteravši Tačija u Hag.

Njemačka i Češka imaju najveće zalihe u Europi, zanimljivo bi bilo saznati što oni planiraju s tom rudom, a ujedno su dvije vodeće zemlje u autoindustriji.

Po sadašnjim cenama, godišnja vrednost proizvodnje litijuma bila bi 615 miliona evra. Važnije od toga je da bi Srbija od rudne rente dobila skromnih, da ne kažem bednih, 31 milion evra. To svakako nije vredno ni najmanjeg rizika koji bi proizvodnja litijuma donela Srbiji

https://radar.nova.rs/ekonomija/litijum ... -efektima/

Ovo se tiče samo rude, uvjetovati da nema izvoza rude bez proizvodnje baterije u Srbiji je ipak neki industrijski zamah koji može proizaći iz toga, sutra dovesti i nekog proizvođača automobila.

Međutim, jasno je da je to prenapuhana priča, nije to ništa veći potencijal nego da doneseš nekoliko investicija u zemlju.

To je SNS pamet koja se prosipa ovih dana, ni čim potkrepljena, wishful thinking jer trenutno nema ništa. Priča za prodati projekt srpskoj javnosti, točno me blam ovog spominjanja Španjolske.

Imaćemo koristi od litijuma tačno onoliko koliko i Irak od svoje nafre pre110 godina .
Pšet smo pokusni kunići nemačke ekspanzionističke politike

Ako je Nemcima bitan litijum , zašto ga ne iskopavaju kod seba , ipak ga imaju više .

Dug je put do tog cilja. Par godina za srediti imovinsko-pravne odnose za sam rudnik. Zatim projektiranje rudnika, na kraju treba vremena da se dodje do rude. U međuvremenu cijene će još dodatno pasti jer unatoč guranju električnih automobila od strane EU, vlasnici istih sve su više frustrirani i nezadovoljni. S obzirom na planiranu godišnju proizvodnju u Srbiji po trenutnoj cijeni ta količina se može prodati za 750 milijuna eura. Ne znam gdje nalaze te silne milijarde, osim ako i dalje ne računaju po cijenama od prije godinu i pol kada je cijena bila na povijesnom vrhuncu, višestruko veća od trenutne.

Čak i uz tvornicu baterija nemoguće je dostići povećanje BDP kakvom se u Srbiji nadaju.

Informacije radi, Hrvatska će ove turističke sezone zaraditi više od deset milijardi eura, vjerojatno preko 15 mld.

Bitan je, no njihovoj auto i elektro industriji bitniji je pad cijena baterija, a to se može postići masovnim rudarenjem na više mjesta i posljedično sniženjem cijena.