HercegBosna.org

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23350

A kopiranti bez svoje povijesti i bez imalo poštenja, to je sve...

Studeni · **Pridružen/a:** 26 stu 2022, 13:05 **Postovi:** 126

https://www.klix.ba/biznis/investicije/ ... /231104044

Citat:

Investitori u Gornjem Vakufu ulažu milione i žele zaposliti 200 radnika, ali sve koči pravna nesigurnost

U Gornjem Vakufu-Uskoplju bosansko-njemačka firma IAB Engineering kupila proizvodne pogone nekadašnje firme Tom d.d. koja je stala sa proizvodnjom 2019. i potom završila u stečaju.

Na prethodnoj stranici imate što je stvarno bilo. Na klixu, u maniri pravog SDA glasila, čitav roman o jadnim investitorima.

Flamel

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23350

Hrvatsko Uskoplje :herceg_bosna

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 430

Davor Marijan je napisao/la:

Početak rata između Armije BiH i HVO-a smještam u siječanj 1993. u dolinu Vrbasa, a inicirala ga je Komanda 3. korpusa Armije BiH šaljući glavninu 305. brdske brigade, sastavljene od prognanika iz Jajca, iz središnje Bosne u Uskoplje, odnosno Gornji Vakuf.

Davor Marijan je napisao/la:

Uskoplje, odnosno Gornji Vakuf bilo je tijekom rata specifično mjesto u kojem je do siječnja 1993. bilo stalnoga trvenja i sukoba između Armije BiH i HVO-a i nesumnjivo točka s najlošijim međusobnim odnosima u BiH. Potkraj 1992. stanje je bilo doslovno eksplozivno i mala iskra mogla je izazvati sukob širih razmjera. Upravo je to napravila Komanda 3. korpusa kad je u prosincu 1992. naredila slanje glavnine 305. brdske brigade u osnivanju u Bugojno, odnosno na područje Gornjeg Vakufa. Jedan bataljun poslan je u selo Voljevac, smješteno istočno od prometnice Prozor - Uskoplje, prijevoja Makljen i planine Crni vrh, s koje je po potrebi mogao lako ugroziti Makljen. S druge strane prometnice već je bilo muslimansko uporište u selu Voljice, što se može vidjeti iz zemljovida na str. 212 moje knjige, koji je napravljen na temelju muslimanskoga izvornika korištenom na Haškom sudu. Šadinlija je u pravu kad spominje neborbeni manevar, ali ne objašnjava da je njegova svrha ovladati prostorom bez borbe. Naredba kojom je 305. brdska brigada poslana u dolinu Vrbasa ustvari je akt kojim je počeo rat između Hrvata i Muslimana, a njezin "nadnevak i djelovodni broj za sada su nepoznati" iz jednostavnoga razloga što arhivski fond 3. korpusa nije dostupan, a istražitelje Haškoga suda takva vrsta dokaza nije zanimala jer dovodi u pitanje njihovu konstrukciju muslimansko-hrvatskoga rata. Osoba koja je radila u arhivu to bi morala znati, a ne mudrovati o apsurdnoj tvrdnji o naredbi kojoj se ne zna nadnevak ni broj, ili želi reći da je u Armiji BiH bila uobičajena praksa da brigade "šeću" po ratištu po svojoj volji, u konkretnom slučaju mimo znanja komandanta 3. korpusa Envera Hadžihasanovića. U HVO-u su brzo shvatili što Armija BiH namjerava i pokušali su na miran način dogovoriti povlačenje dovedenih snaga. To nisu uspjeli i nakon što je i HVO doveo ojačanja 11. siječnja 1993. izbio je sukob, koji je uz prekide i posredovanja UNPROFOR-a završio 25. siječnja, a HVO je stao na korak od potpune vojne pobjede jer general Slobodan Praljak nije htio ući u Gornji Vakuf zbog mogućih civilnih žrtava, što bi dovelo u pitanje kredibilitet HVO-a. Sukob se proširio i na dolinu Lašve, u kojoj su muslimanske snage kod sela Kaćuni izazvale sukob i u višednevnim borbama odsjekle Kiseljak od Busovače. Iz dostupnih i, naglašavam, fragmentarnih dokumenata stječe se dojam da je Armija BiH pokušala izbjeći sukob u Gornjem Vakufu, ali bez saniranja povoda, a to je bilo povlačenje dovedenih pojačanja u općinu Kakanj. Sukob je izbio zbog pogrešne procjene Armije BiH da HVO neće reagirati na njihovo ojačavanje snaga u dolini Vrbasa jer su manji potezi snaga 3. korpusa Armije BiH, poput nasilnoga zaposjedanja objekata u središnjoj Bosni krajem 1992., bili uspješni i nisu izazvali oružane sukobe. Dopis kojim je Komanda 3. korpusa Armije BiH 20. siječnja infromirala podređene snage u Bugojnu da još nije vrijeme za "sukob u svim gradovima HZ Herceg-Bosna" te da je i "ta opcija predviđena" navodi na zaključak da Armija BiH još nije bila spremna za opći rat s HVO-om. Navedena se rečenica može dvojako tumačiti, kao postojanje ratnoga plana ili odluke - što je nedvojbeno, ali i naputak da se u sukobe s HVO-om ide postupno. Pitanje rata s HVO-om nije bilo u nadležnosti komandanta korpusa, nego muslimanskoga političkog vrha i Glavnoga štaba, a kad je odluka donesena, još ne znamo, no znamo da je to odlučeno prije te obavijesti. Da je predviđen rat s HVO-om - Šadinlija prešućuje jer je iz njegove programirane perspektive s nacionalističkim bošnjačkim ciljevima i politikom A. Izetbegovića koju dosljedno brani nebitno. To naime dovodi u pitanje tendenciozni opis sukoba u dolini Vrbasa koji se veže za Vance-Owenov plan i zapovijed HVO-a od 15. siječnja 1993. izvedenu iz odluke o međusobnom podređivanju snaga Armije BiH u provincijama 3, 8 i 10 Glavnom stožeru HVO-a, a postrojbi HVO-a u provincijama 1, 5 i 9 Glavnom štabu Armije BiH. Tu Šadinlija samo nastavlja praksu tumača koji su to tvrdili prije njega, a koji na taj način prikrivaju svoj stvarni povod, plan da ovladaju prostorom bez borbe i kada dođe vrijeme za "sukob u svim gradovima HZ Herceg-Bosna", odsijeku središnju Bosnu i zauzmu dolinu Vrbasa.

https://hrcak.srce.hr/246367

Str. 990-992

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 430

Citat:

“Nema dvojbi da je 3. korpus muslimanske vojske osnovan za rat s HVO i da mu je svrha bila postizanje punog nadzora nad Središnjom Bosnom. Brzo po osnutku, glavnina 305. brdske brigade sastavljena od prognanika iz Jajca poslana je u dolinu Vrbasa i to je bio okidač za sukob u siječnju 1993. u Uskoplju. Tu je već očita namjera zauzimanja prostora dolina Vrbasa i Lašve i stvaranja teritorija čije bi političko i vojno središte bilo u Zenici”, smatra Marijan.

https://kamenjar.com/davor-marijan-armi ... rovincije/

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 430

Citat:

“Primjerice, u siječnju 1993. HVO je bio na korak od potpune vojne pobjede u Gornjem Vakufu ili Uskoplju i zaustavljen je iz Zagreba. Koliki je značaj Uskoplja za Središnju Bosnu ne treba ni isticati. Vrlo brzo ABiH je iskoristila brojčanu premoć i razdvojila HVO na nekoliko enklava”, rekao je Marijan.

https://www.jabuka.tv/davor-marijan-hrv ... skog-rata/

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 430

Davor Marijan je napisao/la:

Premda nisam vidio naredbu o slanju 305. brdske brigade u osnivanju, i dalje tvrdim da je s njom počeo rat Hrvata i Muslimana, a sve do tada bili su u pitanju sukobi dviju izmiješanih vojski na istom teritoriju. To je suština koja je dovela do sukoba, a ne zapovijed Jadranka Prlića od 15. siječnja 1993. No, kao što sam već rekao, u bošnjačkim interpretacijama (bilo od političara tipa Alije Izetbegovića ili historičara Šadinlije) moguće je da povod izazove uzrok. Kad mi već u ovom segmentu docira o pristupu pravoga i ozbiljnoga profesionalnog povjesničara, zainteresiranom čitatelju skrećem pozornost na to da pročita njegovu interpretaciju siječanjskoga sukoba u Uskoplju - Gornjem Vakufu. U skladu s ustaljenim bošnjačkim pogledom (i ne samo njihovim), interpretira ga kao sukob koji je počeo zbog zapovijedi HVO-a od 15. siječnja 1993., što je otrcana propagandna podvala, ili jednostavno rečeno laž. Zahvaljujući dobrim dijelom internetu primijenio sam svoj "revolucionarni" pristup i temelju analize hrvatskih i muslimanskih dokumenata dokazao da je sukob počeo navečer 11. siječnja 1993., znači četiri dana prije no što to tvrde pristaše "tradicionalnoga" pristupa. Nema tu ničega "revolucionarnog", uobičajen metodološki pristup analize izvora, svih dostupnih bez ikakva selektivnoga probiranja. Samo sam tako dokazao da je sukob počeo prije 15. siječnja 1993. Moj je pristup "revolucionaran" jedino iz perspektive onih koji svoj rad prilagođavaju željama vladajuće politike u sredini u kojoj žive i rade. U pitanju je samo još jedno podmetanje koje je lako osporiti.

https://hrcak.srce.hr/260455

Str. 713-714

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 23350

Hrvatskoj u to vrijeme nije odgovarao rat, jer je bila posvećena Srbima u Maslenici.

Zato su ovi i napali, bez obzira što im je većina napada propala, no etnički su očistili hrvatska sela oko Kaćuna.
S time su prekinuli hrvatsku komunikaciju između Lepenice i Lašve.

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 430

Sukob u Uskoplju - Gornjem Vakufu

Davor Marijan: Haaški sud je dokazao da zapovijed napisana 15. 1. 1993. može izazvati sukob četiri dana ranije.

34:55 - 36:50

Superstarr · **Pridružen/a:** 20 ožu 2024, 16:12 **Postovi:** 430

Borbe za Uskoplje - Gornji Vakuf
rat-bih-hrvatskoj/borbe-za-uskoplje-gornji-vakuf-t25516.html

Flamel

Uskoplje je najveća propuštena razvojna prilika za Hrvate u BiH.

Da se tamo odmah nakon rata koloniziralo Bugojance, Kakanjce i Varešake- samo 2 do 3 tisuće novih ljudi uz solidnu ekonomsku injekciju je moglo napraviti značajnu razliku u hrvatsku korist. Dio ljudi bi možda kasnije produžio dalje, ali nabildano Uskoplje bi zabetoniralo hrvatstvo u Srednjoj Bosni.

Umjesto toga, petljalo se s kojekakvim Grahovom, Drvarom, Glamočem...

Prošla baba s kolačima zahvaljujući gluposti hrvatskih "stratega".

Noname01 · **Pridružen/a:** 21 lip 2023, 14:22 **Postovi:** 3001

Flamel je napisao/la:

Uskoplje je najveća propuštena razvojna prilika za Hrvate u BiH.

Da se tamo odmah nakon rata koloniziralo Bugojance, Kakanjce i Varešake- samo 2 do 3 tisuće novih ljudi uz solidnu ekonomsku injekciju je moglo napraviti značajnu razliku u hrvatsku korist. Dio ljudi bi možda kasnije produžio dalje, ali nabildano Uskoplje bi zabetoniralo hrvatstvo u Srednjoj Bosni.

Umjesto toga, petljalo se s kojekakvim Grahovom, Drvarom, Glamočem...

Prošla baba s kolačima zahvaljujući gluposti hrvatskih "stratega".

Pa nije bezveze bilo petljanje sa Stocem, Grahovom. Drvarom, Glamočem.
Stvar je da su ova 3-4 mjesta daleko važnija za Hr prostore i Hrvatsku kao i naseljavanja Hrvata u prostore odakle su Srbi iseljeni.
Time se zabetonirala RH i zaleđe RH.
S gledišta RH bitniji je Glamoč gdje je Hrvata bilo za izbrojati na prste jedne ruke nego jedne od jačih Hr utvrda iz 2.svj rata Plehan i Derventa, a tako su vjerojatno i gledali kad je u pitanju Uskoplje koje je već bilo podijeljeno na dva dijela i znali su da muslimani neće u tom dijelu živjeti.
Stvar je da je to trebalo podijeliti na 2 općine kao i još neke tipa Novi Travnik i Travnik urediti kao Mostar, ali šta je tu je sada.
Previše je muslimana u srednjoj Bosni i oko nje same s jakim centrima Sarajevo i Zenica i tu po brojnosti nikad ne bi mogli parirati.

Evo primjeri Viteza i Jajca I to bi se s vremenom dogodilo i u Uskoplju.
Jajce muslimani većina, a budu i u Vitezu, a evo i u Kiseljaku imaju dobro brojku i to sve zahvaljujući baš zbog tih "ekonomskih injekcija".

Flamel

Noname01 je napisao/la:

Pa nije bezveze bilo petljanje sa Stocem, Grahovom. Drvarom, Glamočem.
Stvar je da su ova 3-4 mjesta daleko važnija za Hr prostore i Hrvatsku kao i naseljavanja Hrvata u prostore odakle su Srbi iseljeni.
Time se zabetonirala RH i zaleđe RH.
S gledišta RH bitniji je Glamoč gdje je Hrvata bilo za izbrojati na prste jedne ruke nego jedne od jačih Hr utvrda iz 2.svj rata Plehan i Derventa, a tako su vjerojatno i gledali kad je u pitanju Uskoplje koje je već bilo podijeljeno na dva dijela i znali su da muslimani neće u tom dijelu živjeti.
Stvar je da je to trebalo podijeliti na 2 općine kao i još neke tipa Novi Travnik i Travnik urediti kao Mostar, ali šta je tu je sada.
Previše je muslimana u srednjoj Bosni i oko nje same s jakim centrima Sarajevo i Zenica i tu po brojnosti nikad ne bi mogli parirati.

Evo primjeri Viteza i Jajca I to bi se s vremenom dogodilo i u Uskoplju.
Jajce muslimani većina, a budu i u Vitezu, a evo i u Kiseljaku imaju dobro brojku i to sve zahvaljujući baš zbog tih "ekonomskih injekcija".

Stolac sam izostavio iz priče baš zbog toga što ima raniju hrvatsku prisutnost nevezano uz položaj, i taj faktor je ključ uspjeha naseljavanja za razliku u DGG gdje se moralo počinjati ni od čega.

Za Glamoč mi je jasna namjera da se podeblja zaleđe Livna, ali za Grahovo i Drvar je nebitno tko se tamo nalazi dok god je HV u Kninu a sjedište županijskog MUP-a u Livnu.
Čak i da nije bilo one epizode s protjerivanjem Hrvata iz Drvara od strane SFOR-a, opet bi ti ljudi s vremenom iscurili drugdje. I nakon toga su pretežno završili po Hrvatskoj i drugdje, po tom pitanju su naši glavešine ispali totalni tudumi, moglo ih se tad barem premjestiti negdje u Lašvansku dolinu ako već ne mogu biti u svom kraju.

Ako ideš seliti ljude, neka barem budu tamo gdje već žive sunarodnjaci.

A i ta cijela priča o nekoj strateškoj važnosti DGG je obična napuhana bajka, jedan Kupres je neizmjerno važniji od te tri selendre koje su i prije rata bile crna rupa BiH, čim njega držiš osigurao si i Dalmaciju i sve između Banja Luke i Mostara.

Nije netko bezveze nazvao Kuprešku visoravan "pupkom Balkana". DGG su bili bitni jedino zbog okruživanja Knina s leđa, a ni to ne bi bilo moguće da HVO prvo nije vratio Kupres.

To što smo u Uskoplju ostali u egalu je irelevantno, radi se o kraju koji je presudna veza između Lašve i jugozapadnog pojasa Završje-Hercegovina, stoga je trebalo tamo usmjeriti sve raspoložive resurse, ako treba i dodatnom "kolonizacijom".

U Jajcu je ipak bila drukčija situacija zbog srpske okupacije, pa nije bilo ni H-M sukoba, ali da su tamo došli Kakanjci i Varešani, ne bi sigurno nastupali labavo prema tamošnjim Muslimanima

A Vitežani su se pak polakomili za novcima pa su se brzo nakon rata otvorili, sad neka kusaju ono što su zakuhali.

Uskopaljski Hrvati su na prijelazu stoljeća čak tražili izdvajanje u zasebnu općinu (zajednička H-M uprava je uspostavljena tek 2001.), no Muslimani su odbili uz potporu MZ jer bi predložena hrvatska općina razbila njihov teritorij na tri dijela.

U lokalnoj ekonomiji su dominirali Hrvati, ali i Muslimani imaju par svojih tvrtki plus rudnik ugljena na sjeveru općine gdje su primanja dobra za BiH uvjete tako da nije bilo "miješanja" radne snage kao što je to bio slučaj u Vitezu. Sve tamo do 2015./16. si Muslimane u hrvatskim tvrtkama Uskoplja mogao izbrojati na prste, uključujući i pokojni "TOM".

Koliko je Muslimana u SB i okolo me nimalo ne zanima, što se mene tiče mogu oni u pozadini imati New York, London i Pariz, važno je da samo radimo svoj posao, i Izrael ima 15 puta brojnije Arape za vratom, pa se ne osvrću i samo tjeraju svoje ciljeve.

Ključ svake hrvatske politike u BiH je opstanak Hrvata u dolinama Vrbasa i Lašve, i zbog geopolitke, i zbog kulturno-identitetskih razloga, tako da se tamo moglo i moralo napraviti puno više. Sve ostalo su puste priče.
I da sad Muslimani poklope totalno SB, ne bi se zaustavili samo na tome.

dreamteam · **Pridružen/a:** 26 ožu 2024, 23:43 **Postovi:** 169

Kakanjci i Varešani su završili većinom u Stocu i Čapljini, gdje su bili najpotrebniji i ne znam koliko ih ima u novim naseljima južno od Mostara (Ortiješ, Buna, Žitomislići), Konjičani, zna se, Mostar i okolica, s Konjičanima i Klišanima se i napravila većina u Mostaru kakva takva ( mada ulogu je igrao i povratak Muslimana u Stolac i Čapljinu iz Mostara). Najlošije su iskorišteni Bugojanci, al oni nisu ni imali interesa biti korišteni odmah su išli ili u Hrvatsku ili u treće zemlje. Njih se možda moglo naseliti u Uskoplje ali pitanje je gdje točno, mi smo u Uskoplju držali dio gradića koji je već naseljen, par sela istočno (Ždrimci , Dobrošin, Seoci) i onaj jedan džep prema Bugojnu (Trnovača,Vilić Polje), možda je tu bilo nekog prostora za nova naselja, ostalo su sve brda, brdska sela i planine prema Rami, tu ne možeš nikog naseliti.

HercegBosna.org

Uskoplje

Online