Ovako:

Čuo sam je i boljih glasina.
Na fronti, krajem 1991. čuli smo priču (ne iz prve ruke) o našim ljudima, koji su u Austriji vidjeli aerodrom i na njemu stotine borbenih aviona, sa naslikanom hrvatskim grbom, koji samo čekaju priznanje pa da prelete k nama.
Ili kod nas doma su bili izbjeglice i među njima moj rođak, koji je imao vrelo "informacija" iz Karlovca, o topovima koji su nam stigli (1992.) i raspoređuju se oko Karlovca. Uglavnom, kalibri su išli od 300 mm na više...

Vama srbima se svašta pričinjavalo.

Srbin Vam je tata. Buzinska ljigo.

Ljudi moji 10 aviona HRZ u zajedničkom letu, je li ovo moguće





2x2 HRZ RAFALE https://www.facebook.com/groups/5674384 ... 0002348730

JARUN, ZAGREB.

Da, proletili 50 m povise mog balkona… 2.5km zracne linije od Jaruna

Odlična fotogalerija sa Jaruna

https://www.facebook.com/groups/5674384 ... 372345993/


Dron?

Vanka izašao novi OOB.

Nice.

Koja je tocna namjena ovakvog broda, koje ce mu biti zadace?

Trimarium bez Balta i Austrije.

.

https://www.morh.hr/konferencija-naceln ... -u-splitu/

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/h ... e_vecernji

Kao i sve ostalo naoružanje koje su nam odlifrali, dok je kod nas - nije dobro, rusko, zastarjelo, neperspektivno, a kada ode badava amerikancima, sirijskim đihadistima, Ukrajincima..., e onda je to funkcionalno i sasvim OK.
Što daš bez toga si ostao.

Znoj štedi krv

Naši su uvijek najglasniji i najvidljiviji.

https://www.vecernji.hr/vijesti/velika- ... os-1789572

Kako je Večernji već prvi pisao, prema planovima koji još uvijek nisu objavljeni, jer se dorađuju (DPR – Dugoročni plan razvoja OSRH), već 2028. HV bi trebao biti “neprepoznatljiv”, ali u pozitivnom smislu. Puno moderniji i napredniji. Naprotiv, da nije rata u Ukrajini, vjerojatno bi već bile objavljene velike nove nabave, o kojima MORH već intenzivno pregovara s mogućim dobavljačima. Sve kasni zbog toga što oružje za koje je zainteresirana i Hrvatska, a proizvodi se u Europi ili SAD-u, primarno odlazi Ukrajincima

Do 2026. u pogonima slavonskobrodskog Đure Đakovića, uz suradnju s englesko-američkom tvrtkom Bae Systems, bit će obnovljeno i modernizirano svih 62 oklopnih borbenih vozila Bradley M2A2 ODS. To će biti dovoljno za prvu ruku, a u vojnim krugovima smatraju da Hrvatskoj treba još stotinjak takvih Bradlya. MORH u ovoj godini naručuje proizvodnju 30 novih Patrija, koje će po finskoj licenciji izgledno proizvesti također Đuro Đaković. Time će se ukupan broj Patrija u HV-u približiti brojci od 200 vozila. Sve nove bit će naoružane DUOS kupolom, koja sadrži top od 30 mm i protuoklopne rakete također izraelske proizvodnje SPIKE, i to najnovije generacije sa znatno povećanim dometom. To će biti dovoljno da u mirovinu naše motorizirane postrojbe pošalju sve preostale oklopnjake ruskog ili jugoslavenskog porijekla, koji će, moguće je, završiti u Ukrajini. U planu je i pojačavanje postrojbi samohodnim artiljerijskim oružjem. Uz postojećih 14 njemačkih Panzer Haubica PzH 2000, kalibra 155 mm, planira se nabava dodatnih. Vojni stručnjaci smatraju da će Hrvatska nabaviti i mobilnu artiljeriju na kotačima uz samohodnu artiljeriju na gusjenicama, a tu dolaze u obzir švedski Archer od 155 mm ili francuski Caesar od 155 mm.

Ono što kopnenoj vojsci treba jest i nova raketna artiljerija koja će zamijeniti sadašnje višecijevne raketne bacače kalibra 122 i 128 mm, koji su uglavnom istočne proizvodnje ili proizvedeni u SFRJ. Premda je još sve obavijeno tajnom, jasno je koje oružje ovdje dolazi primarno u obzir, a dokazano na ukrajinskom bojištu. Riječ je, naravno, o višecijevnom raketnom bacaču na kotačima M142 Himars koji može ispaljivati nekoliko vrsta raketa dometa od 70 pa do 300 kilometara. Istodobno bi se realizirala i nabava tog sustava s dvostruko većim paljbenim kapacitetom, smještenim na gusjeničaru, M270 MLRS. Nabava takvog oružja znatno će uvećati vatrenu moć hrvatske kopnene vojske i predstavljat će jako sredstvo odvraćanja.

Uz ovu opremu treba nabaviti i relevantnu PZO zaštitu za ove postrojbe, najbolje u kombinaciji protuavionskog topa i spregnutih protuavionskih raketa kraćeg dometa. Za te svrhe bila bi primjerena nabavka npr. njemačkog vozila Skyranger 30, kojeg proizvodi Rheinmetall Air Defence AG. To se vozilo u oba kalibra, 30 i 35 mm, pokazalo izuzetno uspješno u Ukrajini prilikom obaranja svih vrsta letjelica i dronova, te krstarećih projektila. U dugoročni plan nabavke če biti zacrtana i nabavka vjerojatno novih tenkova. Postoje tri mogućnosti – njemački Leopard A7+ ili čak ‘osmica’, koju nabavlja primjerice Mađarska, zatim američki Abrams, te francuski Leclerc. Računa se da bi Hrvatskoj za prvu ruku trebalo barem 50-ak do 60-ak tenkova.

U svakom slučaju, budu li realizirane ovakve nabavke u kopnenoj vojsci, jasno je da će se trebati ići i na formiranje dodatne, treće gardijske brigade. Pri tome je manje bitno hoće li ona biti na kotačima ili gusjenicama. I time bi onda kopnena vojska bila zaokružena, s velikom vojnom moći i tehnološki najmodernijim topničkim i raketnim, te PZO sustavima.

U krugovima HRZ-a smatraju da će kompletirati eskadrilu Black Hawkova do 2028., možda i prije, te da postoji mogućnost i za nabavku još neke vrste helikoptera kojih se rješavaju Amerikanci. U vojnim krugovima smatraju da HRZ treba nabaviti i “pravi” borbeni helikopter, teško da će to biti američki Apache, koji je izuzetno skup, ali bi trebalo krenuti stopama češkog ratnog zrakoplovstva koje je nabavilo malo rabljene američke Bell AH-1Z Viper.

Radi se i na hitnoj nabavci PZO sustava srednjeg ili čak velikog dometa. Vojni krugovi potvrđuju da je ugovaranje nabavke takvog sustava vrlo blizu. Ne zna se, naravno, o kojem sustavu je riječ, niti koliko će biti nabavljeno bitnica, no, pretpostavlja se da je riječ o nabavci koja će stajati najmanje 500 milijuna eura. Isti europski, odnosno francuski proizvođač MBDA, s kojim Hrvatska već ima potpisan ugovor oko nabavki naoružanja za Rafale, proizvodi takve sustave. Riječ je o raketnoj obitelji ASTER SAMP/T. Taj sustav najviše uspoređuju s američkim Patriotom, s time da u inačici s novom vrstom projektila NG taj je sustav i moćniji od Patriota, a riječ je o dvostupanjskoj raketi s dometom daleko preko 100 km. Smatra se da bi Hrvatska trebala nabaviti te rakete i srednjeg i velikog dometa s obzirom da se ispaljuju s istog lansera. Te rakete “skidaju” i balističke rakete. Navodno u Ukrajini još nisu zabilježili promašaj s tim raketama. Još jedan podatak za usporedbu, ovaj sustav gađa ciljeve u krugu od 360 stupnjeva za razliku od američkog Patriota, koji to radi u krugu od 320 stupnjeva. Izborom ove vrste rakete Hrvatska bi riješila i pitanje koju vrst raketa treba postaviti na naše buduće korvete, jer iste idu i na francuske i talijanske korvete.

Hrvatska vlada uskoro će donijeti odluku o još jednoj velikoj vojnoj nabavci. Tiče se to napokon i Hrvatske ratne mornarice (HRM). Da je sada na redu i modernizacija HRM-a u zadnjih godinu dana najavljeno je nekoliko puta. Vidimo da je ministar obrane Ivan Anušić nakon nekoliko godina blokade uspio pokrenuti ponovno pokretanje programa završetka četiri preostala obalna ophodna broda ugovorena s Brodosplitom, a MORH radi na zadnjoj varijanti, odnosno studiji, nabavke višenamjenskog izvanobalnog ophodnog broda, jednostavnije rečeno korvete. Već se godinama radi na toj studiji, a prema zadnjim informacijama ona je još jedanput vraćena iz Vlade na kraću doradu i može se čuti da se traži detaljnije pojašnjenje o kojoj se točno višenamjenskoj korveti radi.





Višenamjenska bi značilo da posjeduje sposobnosti za gađanje ciljeva u zraku, na kopnu i protupodmorničku borbu. Prava višenamjenska korveta, a riječ je o brodu od 100-njak metara dužine, istisnine od 1000 do 2000 tona, posjeduje protuavionske, protubrodske rakete, po mogućnosti kojima se mogu gađati i ciljevi na kopnu, te torpeda za protupodmorničku borbu. Još se ne zna za koju vrst korvete će se Hrvatska odlučiti. No, s obzirom na informacije o željama HRM-a, postoje barem dvije mogućnosti, nabavka korvete poput izraelske klase Sa’ar 6 ili francuske klase Gowind, koja se serijski proizvodi u Francuskoj i izvozni je proizvod. Izraelska korveta rađena je u Njemačkoj, a zatim je ‘gola’ prebačena u Izrael, gdje su je Izraelci ‘načičkali’ svojom elektronikom, senzorima i raketnim naoružanjem. Francusku korvetu Gowind kupilo je nekoliko velikih država poput Egipta, te neke azijske države. Izrađuje se u serijama i Francuzima je potrebno dvije i pol do tri godine da ju izgrade. Koliko se može saznati u vojnim krugovima, Hrvatska bi i ovdje preferirala nabavku nove, a ne rabljene korvete.

U Vladi, kad najavljuju nabavku korvete, govore u jednini, ali teško da će se Hrvatska odlučiti za nabavku samo jedne. Za našu ulogu u Jadranu s mogućnošću izlaska na Sredozemlje, u mornaričkim krugovima kažu potrebne su nam dvije do četiri korvete. Kako svaka stoji otprilike 400 milijuna eura, vidjet ćemo što će biti s tim željama HRM-a. Nabavka korveta u isto vrijeme značit će polako i oproštaj od naših pet raketnih topovnjača koje se više neće isplatiti preurediti i zamijeniti stare švedske RBS-15 rakete modernijim. Preinake bi bile isuviše skupe, pa će naše topovnjače služiti dokle mogu, a njihovu će ulogu preuzeti korvete. Neke od njih bi sigurno mogle poslužiti i za poslove obalne straže. Vojni stručnjaci smatraju da ćemo morati zamijeniti i postojeća dva desantna broda s nova dva modernija. I još uvijek postoji naša NATO obveza pa je izgledno da ćemo napokon morati nabaviti i nekoliko minolovaca, čime bi Hrvatska izvršila svoje savezničke obveze vezane uz nadzor morskog dna i protupodmorničko djelovanje.

Uz to valjalo bi zadržati i sposobnosti naših MOL-ova, dakle, mobilnih obalnih lansera i njihovu mogućnost da se i s kamiona ispaljuju protubrodske rakete. Krene li se u nabavku korveta, vjerojatno će one biti opremljene i helikopterom, pa valja odlučiti kojim, a u principu bi trebala biti riječ o mornaričkoj inačici helikoptera, kakav je primjerice američki Sea Hawk.

Od većih nabavki OS RH u ovoj inventuri za razdoblje do 2028., a za neke stvari do 2030. valja još spomenuti i nabavku raznih vrsta bespilotnih letjelica. Prema dostupnim informacijama, vode se pregovori o nabavci nekoliko tipova letjelica. HV posjeduje izviđačke bespilotne letjelice, uglavnom izraelskog porijekla (Skylark i Orbiter), no ovdje se radi o nabavci naoružanih letjelica velikog dometa. Za pretpostaviti je da je Hrvatska zainteresirana za ove tipove naoružanih bespilotnih letjelica – turski Bayraktar TB2, izraelski Hermes 900, te američki MQ-1 Predator ili MQ-9 Reaper. Nema sumnji da će biti nabavljena neka od upravo tih bespilotnih letjelica.

Kada je riječ o bespilotnim kamikaza letjelicama i dronovima, neke od njih su već iskušane na vojnim poligonima kod Slunja, točnije dva tipa tih letjelica, od kojih je jedan tipa quadrocopter. Te su se letjelice pokazale učinkovitim i u MORH-u su bili zadovoljni viđenim. One su hrvatske proizvodnje i njihov razvoj je pri kraju. Kada bude završen, letjelice će posjedovati 100 posto dijelova proizvedenih u Hrvatskoj. Prema informacijama iz vojnih krugova, MORH će brzo potpisati ugovor s proizvođačem o proizvodnji i sudjelovanju u tehnološkom razvoju. Spominje se proizvodnja čak nekoliko stotina komada.

Ova svojevrsna inventura o tome što još HV treba nabaviti od opreme i naoružanja kako bi stasala u modernu i snažnu malu armadu, rađena je na temelju informacija iz vojnih krugova, što je odmah postavilo i svojevrsna ograničenja jer aktivni, djelatni sugovornici iz MORH-a nikad neće otkriti detalje tih nabavki. No, iz tih razgovora ipak su se iskristalizirale mogućnosti i vrste oružja koje su nam primarno potrebna, a razgovor s bivšim glavnim planerom OS RH kapetanom bojnog broda Ivicom Mandićem, sada vojnim analitičarom, poslužio je za detaljnije promišljanje što je sve potrebno HV-u u njezinoj modernizaciji. Ove vojne nabavke, procjena je, vrijede približno oko 5 milijardi eura, što se slaže se neslužbenim procjenama našeg vojnog vrha. Znači, radi se o svoti gotovo pet puta većoj od one investirane u Rafale. Vojni proračun RH stalno raste i u 2024. iznosi oko 1,2 milijarde eura, što je još ispod 2 posto BDP-a, a što je naš i NATO cilj. S obzirom na procjene rasta hrvatskog BDP-a u narednih četiri do pet godina, za očekivati je da će se na kraju tog perioda vojni proračun znatno uvećati i približiti svoti od 2 milijarde eura, želimo li ispuniti onih ciljanih savezničkih 2 posto.

Dolaze Himarsi u Hrvatsku

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/stize-oruzje-koje-mijenja-sav-odnos-snaga-u-regiji-rijec-je-o-najskupljoj-i-najmocnijoj-nabavi-u-povijesti-nase-kopnene-vojske-15488361

Koja sila. Himarsi, još bradleya i patria, hrvatski dronovi!
PZO, korvete, borbeni helikopteri!
Jedino mislim da bi trebali PZO od Izraela nabavit al i ovo njemačko je valjda kvalitetno.

Jedini problem u svemu tome je da bi sa sadašnjom vladom to sve mogli koristit samo u agresiji na Rusiju ili protiv europskih "desničara" no glavno da dođe to tu

Drhtite komšije! Drhtite!

Kakva Rusija? Praviće se još jedna gardijska brigada za lokala, ne daj Bože.

A vrtići, starački domovi i bolnice...