Nemam je frke oko duga ni pokrivenosti izvoza, nego što bitno manje proizvodimo i izvozimo nego sumjerljive zemlje. Znam da je to kod njih to što su stranci ovorili tvornice id., no problem RH je taj mentaliteta, što se malo širi kultura rada, znanosti, proizvodnje, utrke za inventivnost .... nego samo ciganija i zabava debilana.

- Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije, iako je udjel ispod prosjeka.
- Hrvatska s obzirom na uvjete ima diverzificiranu industrijsku strukturu.
- Hrvatska u proteklih nekoliko godina prolazi kroz fazu brzog industrijskog razvoja.

Daleko od toga da je situacija idealna i da mozemo biti zadovoljni.
Ali nije istina da samo losi i da nista ne proizvodimo.

Nažalost mediji su odradili svoje.

Iako imamo više zaposlenih u industriji nego u turizmu, većina naroda misli da uopće nemamo industriju...

Iseljavanje nema veze sa udjelom industrije.
Bugarska ima udio industrije kao Njemacka.
Hrvatska ima kao Nizozemska.

I sto cemo zakljuciti iz toga?
Dakle, nije do toga da "nema dovoljno industrije" nego koliko je ta industirja efikasna, produktivna i koje profite ostvaruje (sofiticirana). Pise sve u tekstu.

Hrvatska je daleko najjača u prehrambenoj industriji na Balkanu, čak je i veliki broj slovenačkih i srpskih brendova potpao pod hrvatske kompanije (atlantic grupa , fortenova), ali druge grane industrije su slabe do nepostojeće, prvenstveno zbog manjka strane industrije koje ima dosta u Srbiji pa i Sloveniji, tu se debelo zaostaje. Slično je i nama u BIH da u ŽZH nema domaćih poduzetnika bili bi gori od krajine.

A-, hrvatski kreditni rejting od danas, najveći u povijesti!

Ovo je vijest godine za Hrvatsku. Index bi je trebao drzati na naslovnici cijeli dan.


Zanimljivo je i da i nakon podizanja rejtinga od strane S&P, Outlook ostaje pozitivan. Ocekuju u buducim razdobljima dalje povecanje rejtinga.

HNB: Gospodarstvo će ove godine rasti 3,6, a plaće 14,9 posto u odnosu na 2023.

https://www.vecernji.hr/vijesti/hnb-gos ... 23-1800902

SVJETSKA agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody's je u najnovijem izvješću povećala kreditni rejting Hrvatske za dva stupnja odjednom, s Baa2 na razinu A3, uz stabilne izglede.

S obzirom na to da je još u srpnju 2022. Hrvatska bila na razini špekulativnog/neinvesticijskog rejtinga (razina Ba1), skok od 4 razine (na investicijski A3 rejting) ostvarili smo u manje od 2,5 godine. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je po Moody's-u u tako kratkom vremenu ostvarila tako snažan skok.

Plenković: Hrvatska je po sve tri agencije dosegla A razinu kreditnog rejtinga
"Zahvaljujući provedenim reformama i pravodobnim mjerama koje smo poduzimali u svim krizama, Hrvatsku smo uspjeli dovesti u krug od 40-ak država na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju A kategoriji kreditnog rejtinga. To je povijesni iskorak za našu zemlju i ostvarenje jednog od strateških ciljeva Vlade. Osim što mijenja nabolje položaj Hrvatske na globalnoj karti za ulagače, ovo postignuće prije svega je dugoročno važno za kvalitetniji život naših građana i bolje poslovanje naših gospodarstvenika.

Kreditni rejting A razine potvrda je snage koju Hrvatska danas ima, otpornosti naše ekonomije i uređenosti javnih financija. Uz snažnu državu, koja ostvaruje iznadprosječnu kreditnu kvalitetu i ima stabilnu Vladu, građani mogu biti sigurni da će i dalje biti zaštićeni u slučaju kriznih okolnosti te da ćemo nastaviti stvarati preduvjete za daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, kao i brojna ulaganja u svim krajevima Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

"Izuzetno smo sretni i ponosni što je agencija Moody’s podignula naš kreditni rejting za čak dva stupnja, odnosno na A razinu, čime su prepoznata naša postignuća koja se ogledaju u nastavku provedbe odgovorne fiskalne politike, kao i u učinkovitoj provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. S istom predanošću i odlučnošću u provedbi naših politika nastavit ćemo raditi s ciljem daljnjeg rasta i razvoja gospodarstva te povećanja životnog standarda svih naših građana", naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Važno je istaknuti da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je, od početka pandemije koronavirusa u veljači 2020. do danas, povećan kreditni rejting u jednoj agenciji za četiri stupnja (Moody's) i u dvije agencije (S&P, Fitch) za po tri stupnja.
Po Moody's-u, devet država EU trenutno imaju isti ili niži rejting od Hrvatske: Slovenija i Portugal su na istoj razini rejtinga kao i Hrvatska, odnosno na A3 sa stabilnim izgledima, preskočili smo Bugarsku i Španjolsku, koje su na Baa1 razini, Cipar i Mađarska su na Baa2 (do jučer je Hrvatska bila na toj razini), dok su Italija i Rumunjska na Baa3 te Grčka na Ba1.

Apsolviran je cilj Vlade o dovođenju kreditnog rejtinga na A razinu, poručio je danas predsjednik Vlade Andrej Plenković, nakon što je i agencija Moody's podigla hrvatski rejting u najvišu kategoriju.

Moody's je podignuo jučer kreditni rejting Hrvatske za dvije razine, s Baa2 na A3, uz stabilne izglede, istaknuvši "oštro" smanjenje javnog duga i kontinuirano "poboljšanje snage" hrvatskog gospodarstva" zahvaljujući reformama i ulaganjima i doseljavanju radne snage.

Na konferenciji došla i dvojica ministara
U nešto manje od dva mjeseca tako je, nakon Standard & Poor'sa i Fitcha, i treća svjetska kreditna agencija podigla hrvatski rejting na A razinu. Od sve tri agencije, rekao je Plenković, Moody's je bio "možda i najkonzervativniji i najkritičniji" prema hrvatskim gospodarskim postignućima i fiskalnoj stabilnosti.

"No ovaj puta, nakon što su posjetili Hrvatsku i nakon što smo s njima ekstenzivno razgovarali i pojasnili im program treće Vlade, naše ambicije i ostvarenja, i oni su se priključili uvrštavanju Hrvatske u najvišu kategoriju kreditnog rejtinga", izjavio je Plenković na konferenciji za medije u Banskim dvorima, kojoj su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Kreditni rejting je po sve tri agencije sada izjednačen, a čime je ujedno i apsolviran cilj Vlade o dovođenju kreditnog rejtinga na A razinu, istaknuo je predsjednik Vlade. Napomenuo je i da je Moody's po drugi puta u nešto više od 2.5 godine podignuo hrvatski rejting za čak dva stupnja. "To je jedinstven slučaj", ocijenio je Plenković.

Istaknuo je i da je u mandatima Vlada kojima je na čelu, od 2016. godine, kreditni rejting po sve tri agencije porastao za pet stupnjeva. Pritom, od početka pandemije, to jest od 2020. godine, Hrvatska je zemlja u svijetu kojoj je kreditni rejting po sve tri agencije najviše porastao.

Plenković: Fokus je na podizanju ekonomskog i socijalnog standarda
Zemlje koje imaju isti rejting kao Hrvatska su Slovenija, Latvija i Portugal, dok niži rejting imaju primjerice Bugarska, Španjolska, Cipar, Mađarska, Italija, Rumunjska i Grčka, napomenuo je Plenković.

Rejting dolazi u kontekstu pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, pri čemu se prognozira gospodarski rast u ovoj godini od 3.6 posto, inflacija bi trebala biti tri posto, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao pasti na 57.4 posto, istaknuo je Plenković, koji je najavio da će idući tjedan na sjednici Vlade biti predstavljen i prijedlog proračuna za iduću godinu.

Apostrofirao je politiku "hvatanja koraka", što je brže moguće, sa zemljama srednje i istočne Europe koje su duže u članstvu EU-a od Hrvatske. Pritom, ponovio je da je fokus Vlade u ovom mandatu podizanje ekonomskog i socijalnog standarda građana i umirovljenika.

Ustvrdio je i da se dizanje kreditnog rejtinga ne događa po "nekoj stihiji" i da taj zadatak nije lak, čemu svjedoče i zemlje kojima on nije podignut po 10-15 godina.

Primorac: Naše ambicije ovime ne staju
Ministar financija Primorac je izjavio da Moody'sovo izvješće predstavlja sjajne vijesti za hrvatsko gospodarstvo i građane, koje će povećati i ugled Hrvatske kao investicijske destinacije, a postupno pridonijeti i povećanju standarda hrvatskih građana.

To je i priznanje institucijama koje provode Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je apostrofiran od sve tri agencije, kazao je Primorac.

Također, to je i priznanje poduzetnicima i gospodarstvenicima, koji su pokazali da su se spremni nositi s brojnim, isprepletenim krizama te pridonijeti rastu hrvatskog gospodarstva. Naposljetku, naveo je Primorac, to je i priznanje građanima, koji su dali povjerenje Vladi za treći mandat.

Rekao je i da ovime ambicije Vlade ne staju, već su stvoreni preduvjeti za još snažniji rast hrvatskog gospodarstva. "Na Vladi je da svojim politikama u narednom razdoblju omogući praktički svim građanima da osjete korist od kreditnog rejtinga. No to su procesi koji traju neko vrijeme", izjavio je ministar financija.

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je rekao da je ova Vlada do sada uvijek "obećavala manje a isporučivala više", a cilj da prosječna neto plaća u Hrvatskoj 2028. iznosi 1600 eura smatra realnim. Štoviše, rekao je da je siguran da će toliko iznositi, a ako "ona bude veća bit će svi zadovoljni".

Plenković jučer bio na sastanku u Budimpešti
No, napomenuo je i da je situacija uvijek nepredvidljiva i ne može se znati hoće li doći do neke nove globalne krize. No, Hrvatska je sada spremnija u slučaju takvih scenarija, s obzirom i na zaštitne mehanizme poput članstva u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu na Europskom vijeću, posvećenu izvješću bivšeg talijanskog premijera i čelnika ESB-a Marija Draghija o konkurentnosti europskog gospodarstva, koja naglašava i potrebu većih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Tu je i pitanje rasta cijena energenata, a kako je kazao predsjednik Vlade, svjetske rezerve ugljena, nafte i plina, kada u jednom trenutku dosegnu vrh, počet će padati, a shodno povećanoj potražnji, s obzirom i na očekivani rast svjetske populacije, rast će i cijene.

"Stoga je važno ulagati u obnovljive izvore energije, geotermalne izvore, a treba ispitati i sve mogućnosti ulaganja u nuklearnu energiju", rekao je Plenković.

Krajem 2026. dostižemo 100 milijardi eura.

Kako stoje susjedi?