VP je sinoć bio gost na tv i najavio je rješavanje ovog pitanja. Neke sitne stvari
je otkrio ali ništa konkretno. Ali iz onog što je rekao, moglo bi biti kombinacija
zakona iz HR/D gdje je prihvaćen njemački model koji javna dobra podvrgava,
koliko je to uopće moguće, stvarnopravnom uređenju koji vrijedi za sve ostale stvari.
Plus ono što je Venecijansko povjerenstvo u presudi US iz 2011. navelo kao način moguće
raspodjele.

Od 1:42:00

https://youtu.be/GyrxbeaZ0c4?t=6126

Pa naravno da ce VP jacat BiH institucije a ne entitetske,kao da one vec nisu previse jake.

Uglavnom ako Srbi nece bit sretni,ja sam sretan

Realno gledano, BiH će biti dodatno federalizirana, jer će i niže razine vlasti
dobiti svoj dio kolača od raspodjele imovine, što vama ne odgovara.
Sasvim kontra od RBiH.

Vjerovatno će svakome od strane Šmita, biti priznato ono što već posjeduje i eksploartiše.Nikad nije bilo sporno da bejha institucije imaju neku imovinu.Imovinu koju su te institucije kupile ili sagradile.Takav je slučaj na primjer zgrada zatvora u Vojkovićima.Nema toga mnogo.

Venecijansko povjerenstvo je istaknulo kako Ustav BiH ne sadrži izričite odredbe o podjeli državne imovine između razina vlasti. Država i entiteti nisu postigli dogovor oko svojih prava na korištenje, upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. Navedeno je kako u federalnim državama, raspodjela državne imovine između centralne države i federalnih jedinica je obično regulirana izričitom ustavnom odredbom. Kada to nije učinjeno, pitanje državne imovine se može regulirati na temelju pravila o incidentalnim ovlastima. Naime, javna vlast, za razliku od privatnih osoba u načelu ima vlasništvo samo nad onom imovinom koja je potrebna za pružanje javnih usluga ili za ostvarenje prihoda; državna se stoga može promatrati kao pitanje incidentalnih ovlasti. 31. Nadalje, sukladno članku VI/3.(a) Ustava BiH, Ustavni sud ima isključivu nadležnost odlučivanja o svim sporovima koji proisteknu iz ovog Ustava između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: … Je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna ovom Ustavu. Dakle, normativna mjerila koja treba primijeniti na ovaj predmet su predviđena Ustavom BiH. Članak VI/3.(a) Ustava BiH jasno ukazuje na to da zakonodavstva entiteta moraju izvršavati svoje zakonodavne nadležnosti na način koji je sukladan Ustavu BiH.

Istaknuto je da su, sukladno čl. I/1. i I/3. Ustava BiH, i Republika Srpska i Federacija BiH entiteti BiH koja nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutarnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom… što znači da su entiteti dio unutarnje strukture BiH i ne mogu biti suverene države same po sebi. Raspodjela nadležnosti između institucija BiH i entiteta je regulirana člankom III Ustava, čiji stavak 1. navodi ekskluzivne nadležnosti institucija BiH, a stavak 2. entiteta. Stavak 3. dodjeljuje rezidualne nadležnosti entitetima: Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerene institucijama BiH pripadaju entitetima. Također, stavak 5. propisuje ostale nadležnosti države BiH, osobito mogućnost prijenosa nadležnosti s entiteta na BiH sporazumom. BiH će preuzeti nadležnosti u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost. Venecijansko povjerenstvo je dalje istaknulo kako je, sukladno Sporazumu o sukcesiji, vlasništvo nad državnom imovinom na području BiH preneseno na državu BiH. S tim u svezi podnositelj zahtjeva i Narodna skupština imaju oprečna stajališta.

Prema podnositelju zahtjeva BiH nastavlja međunarodno-pravni subjektivitet, tako da je titular cjelokupne državne imovine, ali entiteti i druge razine vlasti mogu koristiti ili imati u vlasništvu onu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti. Prema Narodnoj skupštini, BiH ne postoji bez ili izvan entiteta, sva imovina koja je postojala u trenutku stupanja na snagu Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma je u vlasništvu entiteta u kojem se nalazi, a institucije BiH mogu koristiti tu imovinu onoliko koliko ih ovlaste entiteti. Venecijansko povjerenstvo je navelo da niti jedan stav nije pravilan. Naime, država BiH, kako bi izvršila svoje primarne funkcije, mora biti vlasnik i raspolagati (nekom) državnom imovinom. A tako i entiteti. Ustav BiH jasno ukazuje na izričito pravno postojanje države BiH kako u međunarodnom tako i u domaćem pravnom poretku, tj. postojanje koje se ne može svoditi samo na postojanje entiteta.

Načelo pravnog kontinuiteta (u međunarodnom pravu) treba kombinirati s pravilima o raspodjeli ovlasti utvrđenih federalnim ustavom. Podjela državne imovine je najvećim dijelom ustavno pitanje, koje je trebalo biti regulirano ustavom države BiH, ali zbog povijesnih razloga to nije učinjeno tako da postoji nedostatak eksplicitnog ustavnog prava. Pitanje vlasništva i popratne zakonske nadležnosti se moraju rješavati na temelju Ustava, na način koji je sukladan raspodjeli ustavnih ovlasti. Ovo bitno pitanje mora riješiti država BiH, tako da se imovina dodijeli svakoj razini vlasti, kako bi se osiguralo izvršavanje ustavnih funkcija, pri čemu se moraju uvažavati teritorijalni i povijesni kriteriji u raspodjeli državne imovine. 32. Venecijansko povjerenstvo je zaključilo kako osporeni zakon krši osnovno načelo da se, u federalnim državama, pitanja raspodjele ovlasti (državna imovina se može promatrati kao pitanje incidentalnih ovlasti) između centralne države i federalnih jedinica mora riješiti na federalnoj razini, bilo federalnim ustavom ili federalnim zakonodavstvom donesenim po takvom ustavu. Osnovni princip na kojem se raspodjela mora temeljiti jeste da se imovina raspodijeli svakoj razini kako bi se svakoj komponenti države omogućilo vršenje svoje ustavne funkcije. Teritorijalni i povijesni kriteriji se također mogu koristiti u raspodjeli državne imovine. Osporeni zakon, dakle, prisvaja ovlasti koje ne mogu pripadati federalnoj jedinici jer se te ovlasti tiču raspodjele ovlasti te su inherentno federalne.

Osporenim zakonom se također krši funkcionalni princip raspodjele imovine u federalnoj državi. On zadire u autonomiju BiH time što predviđa da Republika Srpska može sklopiti ugovor s Vijećem ministara BiH o ustupanju na korištenje dijela imovine potrebne institucijama BiH radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti. Korištenje te imovine pripada ipso iure državi i ne može ovisiti o mogućem sporazumu Republike Srpske. 33. Republička uprava je istaknula da su Dejton - Pariški sporazumi (namjerno množina, jer pored osnovnog sporazuma ima još 12 aneksa) odredili BiH kao sporazumnu državu dva entiteta, dajući jedino entitetima da budu strane u budućim promjenama onoga što je zaključeno 14. prosinca 1995. godine. To potvrđuju odredbe čl. I/3, III/4,III/5.(a) i (b), IV/4.(e) i V/3.(i). Navedeno je kako je odredba članka I/1. Ustava BiH vrlo jasno odredila tri segmenta, i to: „prema međunarodnom pravu kao država“, u „okviru međunarodno priznatih granica“, te „ostaje članica UN“, sve to s unutarnjom strukturom izmijenjenom kako je predviđeno Ustavom BiH. Međunarodni ugovor nijednom odredbom nije odredio unutarnji kontinuitet BiH, kojeg nema niti na političkom, niti ustavnom ili bilo kojem pravnom smislu, tako da svako pozivanje na unutarnji kontinuitet nema nikakvu pravnu osnovu u međunarodnom ugovoru kojim je nastala i određena današnja BiH. Republička uprava je dalje navela kako je odredbama članka I/3. Ustava BiH određeno da se BiH sastoji od dva entiteta, a niti jednim člankom Ustava BiH nije BiH dato pravo na bilo kakvu imovinu, pa tako u smislu članka III/3.(a) Ustava BiH pravo na imovinu pripada isključivo entitetima. Isto tako

Ustav BiH ne sadrži osnov za donošenje Zakona o podjeli državne imovine na razini BiH, jer je isključiva nadležnost za donošenje takvih zakona na razini entiteta. Potom, Ustav BiH propisuje kako BiH kao država ima samo nadležnost prema vani, u odnosu s drugim državama, a sve ostalo je stvar entiteta i ustrojstva vlasti predviđenog ustavima entiteta. Time je Ustav BiH odredio entitete kao nositelje vlasti na teritoriju BiH, a nije odredio niti jedno drugo ministarstvo na razini BiH koje bi imalo nadležnosti ili ovlasti za vršenje vlasti unutar BiH.
https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluk ... 508705.pdf

Sve je jasno,RBiH nije ukinuta,nego je nastavila svoje postojanje kao BiH sa novim imenom,Ustavom,uređenjem itd.

Tebi je to postalo jasno tek nakon skoro 30 godina.
A stoji u prvom članku Ustava.

Schmidt je sinoć bio gost kod N1, pa na pitanje "hoće li država ostati vlasnik, a niži nivoi da dobiju na korištenje tu imovinu?,
kaže:

"Ako kažemo da imovina definiše granice entiteta, države, distrikta, to je pogrešno."

Što to znači? Upravo to, kao u ovom slučaju BiH, da država ne može biti vlasnik ni titular. Državno može biti
samo ono što je u izravnoj funkciji države, aktivno se koristi, selektivno, znači nema neke granice u kojem se gradu
ili entitetu mora da nalazi. To je recimo Uprava za indirektno oporezivanje u BL, vojarne i takve ustanove.
A ne neki potok, šuma i sl. To pripada lokalnoj zajednici ili eventualno entitetu ako se prostire na većoj
površini i ima entitetski značaj.


Na ponovni upit novinara: "Da li država ostaje vlasnik imovine?, on opet negativno odgovara:

“Moramo biti oprezni. Ulazimo u pravna obrazloženja o različitim mogućnostima i vidovima. Vi ste u pravu, moramo
razlikovati između onih koji koriste imovinu i onih koji su vlasnici imovine."

Dakle, opet spominje korištenje, što je posve jasno kome onda što pripada.



Možda bi bolje bilo da je stvar pojasnio što je bilo s tzv. "narodnom imovinom" Istočne Njemačke, gdje su prije
ujedinjenja u Parlamentu I.Nj tu imovinu pretvorili u državnu. Međutim, upravo je to stvorilo probleme za investicije,
pa je se kasnije, u zajedničkoj državi, dodatnim zakonima moralo to pitanje regulirati.

Schmidt je kao pravnik očigledno dobro upućen da je prebacivanje imovine na državu najgore rješenje.

Ako kažemo da imovina definiše granice entiteta, države, distrikta, to je pogrešno."

Što to znači? Upravo to, kao u ovom slučaju BiH, da država ne može biti vlasnik ni titular. Državno može biti
samo ono što je u izravnoj funkciji države, aktivno se koristi, selektivno, znači nema neke granice u kojem se gradu
ili entitetu mora da nalazi. To je recimo Uprava za indirektno oporezivanje u BL, vojarne i takve ustanove.
A ne neki potok, šuma i sl. To pripada lokalnoj zajednici ili eventualno entitetu ako se prostire na većoj
površini i ima entitetski značaj.

Lijepo covjek kaze sljedece i definira drzavnu imovinu: u ovom pasusu gdje pominje upravu za indirektno oporezivanje.




To je ZNACI drzavna institucija. Na drzavnoj zemlji i u vlasnistvu BiH. Ne institucija tkz sumske. Bez obzira sto se nalazi u BL.

Neve niko voditi spor oko potoka i livada. Logicno.

Sto se tice vlasnika imovine to je drzava BiH. Isto vazi i za institucije u Sarajevu. Znaci ne moze Dodik upravu za indirektno oporezivsnje nazvati nikad svojom. Ta institucija postoji u okviru drzave BiH, i pravo drzave i vlasnistva STARIJE je od prava entiteta kad je posrijedi medjunarodno pravo.

E sad sto su se Srbi mislili sporiti za neke sume kao drzavnu imovinu, drugi je par opanaka.

Ma ovo ni Srbima manje-više nije sporno, dapače, oni bi s ovim mogli živjeti. UIO ili vojarne,
tj. perspektivna vojna imovina su klasičan primjer. No, to je samo jedan mali dio.

Ma ovo ni Srbima manje-više nije sporno, dapače, oni bi s ovim mogli živjeti. UIO ili vojarne,
tj. perspektivna vojna imovina su klasičan primjer. No, to je samo jedan mali dio.

Mogu muslimani mahati presudom i vikati da imaju Gradžansku državu, može turist nametnuti rješenje “državne imovine”. Može se sve, ali bez sile s kojim bi se bilo što od navedenoga provelo, moraš imati silu na terenu. I da hipotetski imaš silu na terenu, tom silom moraš vojno poraziti Hrvate i Srbe jer ni jedni ni drugi neće mirno prihvatiti papirnato rušenje onoga što su unijeli u tzv Bejha pri potpisivanju mirovnog sporazuma kojim je tzv nastala. Sad se nastavite zabavljati sa teorijama.

Pa nas ovo jača, BiH ne će biti titular svega i svačega, nego samo onog što je
ionako u njenoj funkciji. Općine/gradovi i kantoni dobivaju svoj dio kolača.
"Teorije" su već prije 20 godina odredili proces sukcesije bivše YU i pravno tijelo EU.
Nego, jesi ikog od Hrvata vidio da se ovom protivi? Netko zucnuo?

Vama se s ovim nacrtom Schmidta ne piše dobro, to zna i Dodik. Valjda su
mu njegovi savjetnici to pojasnili. Zato upućuje stalne prijetnje glede referenduma
ako se to nametne. Nisu sporne tu i tamo neke institucije u funkciji BiH, nego javna
dobra i centralni registar istih.
Treba pažljivo pročitati što je Venecijansko povjerenstvo (komisija) 2011. u presudi US BiH,
gdje se vaš taj zakon oborio, (Zakon o status državne imovine koja se nalazi na teritoriju RS i
pod zabranom je raspolaganja), navelo, i tim će se putem ići.

Pa sve sto je u funkciji drzave je krovna vlast za entitetsku razinu. Samo sto ti covjek to ne pojasnjava u detalje. Navoditi primjer jedan. Uprava za indirektno oporezivanje. E sada kako ide indirektno oporezivanje? Gdje se prvo skupljaju sredstva? Po meni to je cisti lanac prenosa entitetskih nadleznosti.

Pocece se sa ovim drzavnim institucijama i definirati njihovo vlasnistvo, a onda ce se definirati „vlasnistvo“ institucija na nizim razinama vlasti.

Znaci Srbi koriste BL MUP a on je pod pokroviteljstvom drzave.
Ovo je cisti udar na entitetske institucije. U konacninici.

Pa nas ovo jača, BiH ne će biti titular svega i svačega, nego samo onog što je
ionako u njenoj funkciji. Općine/gradovi i kantoni dobivaju svoj dio kolača.
"Teorije" su već prije 20 godina odredili proces sukcesije bivše YU i pravno tijelo EU.
Nego, jesi ikog od Hrvata vidio da se ovom protivi? Netko zucnuo?

Potres jačine 6.0 će oni predstaviti kao 9.5

Čuo sam o nekim “nemirima na Jugu”. A i predsjednik RH je spominjao nešto o nekakvim “intervencijama”. Suma sumarum, bez sile na terenu nema GraDžanske i nema imovine pod ingerencijom bliskoistočnog Sarajeva. Da se kockam, prije bih se kladio na raspad Bejha nego provođenja ovoga. A doduše, dopuštam mogućnost i da sam u krivu i da će Hrvati i Srbi mirno pristati da im Islamsko Bratstvo kroji kapu. Kolike su šanse za to sam zaključi