Definitvno je Tomsilav Sokol broj 1 opcija iz izborima za europski parlament. Sve mu jasno u vezi nase problematike u BiH.

Hoće li inzistirati na izjavi da će od položaja Hrvata ovisiti daljnji europski put BiH? Igra li se premalo na činjenicu da su Hrvati u BiH eksteritorijalni građani Europske unije? Zaostaju li Mostar i Zagreb za Sarajevom što se tiče lobiranja i hoće li se to promijeniti? Jesu li kontaminirane odluke Europskog suda za ljudska prava u kojima je sudjelovao bošnjački lobist Faris Vehabović i što učiniti po tom pitanju? Čeka li nas jačanje radikalnih lijevih i desnih opcija u Europi nakon izbora? Te prijeti li nam sukob u BiH i na Balkanu kako to upozorava londonski The Telegraph?

O tim i drugim pitanjima za Kompas RTV-a Herceg-Bosne govori kandidat HDZ-a na izborima za Europski parlament Tomislav Sokol, 8. na listi HDZ-a.

Urednik i voditelj Kompasa je Miroslav Vasilj.

Definitvno je Tomsilav Sokol broj 1 opcija iz izborima za europski parlament. Sve mu jasno u vezi nase problematike u BiH.

U Podgorici je i danas održan sastanak POSP-a.

Kopredsjedavajući iz Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, nije želio da čuje stav evropskog poslanika Tomislava Sokola.

Pogledajte kako je to izgledalo:

Sokol je penicilin za četnike. Evo sada je izvukao na čistac i Jolu Vučurovića.




Jedna Marta Kos, povjerenica za proširenje, im je poručila da su im kriterij za napredovanje ka EU dobrosusjedski odnosi. Hrvatska je jedina članica EU s kojom graniče.

Sokol će spasiti crnogorstvo blokadom četničije. Kako im razvlači mozak!

U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol. Govoreći na plenarnoj sjednici, Sokol je istaknuo da je pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u odlična stvar te da Europa mora prvenstveno početi gledati vlastite interese, u geopolitičkom, vojnom, energetskom, gospodarskom i svakom drugom smislu.

'Donald Trump je pobijedio i to je odlična stvar. Njegova pobjeda pokazuje da je krajnji čas da Europa ponovno pronađe samu sebe. U svijetu koji postaje sve nestabilniji i globalni poredak prolazi tektonske promjene, iluzorno je očekivati da će netko drugi brinuti za nas i kao malo dijete vući nas za ruku. Europa mora prvenstveno početi gledati vlastite interese, u geopolitičkom, vojnom, energetskom, gospodarskom i svakom drugom smislu. Moramo ozbiljno povećati ulaganja u vojsku i vlastitu vojnu industriju, nakon desetljeća sustavnog zanemarivanja. Sramotno je da Rusija proizvodi više granata mjesečno, nego cijela EU godišnje. Naša energetska politika mora prvenstveno biti na tragu što manje ovisnosti o bilo kojoj trećoj državi, a posebno onima koje nam prodaju energente po cijenama koje naše proizvode čine nekonkurentnima na globalnom tržištu. Na kraju, treba nam potpuno nova industrijska politika koja će staviti naglasak na one sektore koji su od strateškog značaja i gdje se EU može natjecati s drugima pameću i visokom tehnologijom kao našim ključnim komparativnim prednostima’ - kazao je Sokol.

Sokol: Spajić sa proevropskom i prozapadnom retorikom dobro prihvaćen na Zapadu, koliko će to trajati pitanje je
Autor: Antena M

20.11.2024. 15:51 ➔ 17:44

Poslanik evropskog parlamenta Tomislav Sokol za Antenu M kaže da ni sam nije očekivao ovako veliki pad pokreta Evropa sad na lokalnim izborima, te da ukoliko Spajić sa riječi ne pređe na djela ni Zapad mu više neće vjerovati.

„Vlada Milojka Spajića, odnosno, pokret Evropa sad, očigledno gubi povjerenje građana i to vrlo brzo. Toliko brzo da to nisam ni sam očekivao i očito je to posljedica određenih grešaka i to velikih grešaka koje su napravljene. Mislim da je prva greška bila ulazak u otvorenu koaliciju sa velikosrpskom ekipom Mandića i Kneževića, dakle njihov ulazak prvo u parlamentarnu većinu, a onda i u samu Vladu. Drugo, nepotrebno stvaranje tenzija sa susjednim državama, konkretno mislim na rezoluciju o Jasenovcu, dakle prema Hrvatskoj", rekao je Sokol.

Sokol ocjenjuje da su glasači PES-a prepoznali da je Spajićeva retorika jedno, a da su njegova djela sasvim nešto drugo.

„Dolazimo u situaciju koju sam već najavio, to je da će se morati napraviti jasna distinkcija između onih koji samo deklarativno podržavaju evropski put Crne Gore i gledaju ka Zapadu, a zapravo rade obrnuto i onih koji žele jaku Crnu Goru, ali kao dio zapadnog civilizacijskog kruga i tu će se Spajić i Evropa sad morati vrlo jasno i odrediti i diferencirati sjedjenje na dvije stolice, pokušaj da se na neki način kombinuju dobri odnosi, sa Vučićem, sa Evropom i sa prosrpskim snagama, odnosno velikosrpskim hegemonističkim snagama. Na ovaj način teško da će ići dalje i to građani neće vrednovati, mislim da građani generalno vole političare koji su iskreni“, ocijenio je Sokol.

Sokol ističe da je zapadna politika u mnogim situacijama bila kratkovidna, ali da proevropska i prozapadna retorika Milojka Spajića ukoliko ne pređe u djela, može biti kratkog daha.

„Evropska politika pa i zapadna politika nije uvijek homogena i postoje različiti pogledi i u Evropskom parlamentu i različitim državama članicama, zavisno o vlastitim internim situacijama u tim državama, geopolitičkim interesima u Jugoistočnoj Evropi itd. Tako da je teško govoriti sad o jedinstvenoj politici, ali činjenica je da je Spajić sa svojom proevropskom i prozapadnom retorikom, bio vrlo dobro prihvaćen na Zapadu, koliko će to dugo djelovati na taj način, naravno da je pitanje. Ono što će se sigurno u budućnosti gledati to su djela, a ne riječi. Dakle, dolazimo u situaciju kada morate tu proevropsku retoriku i sve ono za šta se verbalno zalažete popratiti konkretnim djelima“.

Sokol kaže da se nada da će Crna Gora na kraju biti članica EU bez obzira na brojne probleme sa kojima se suočava.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o stanju na Bliskom istoku. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol.

Govoreći na plenarnoj sjednici, Sokol je istaknuo da je nedopustivo izjednačavati zločince sa žrtvama, te je upozorio da diljem europskih metropola islamisti i propalestinski pristaše šire govor mržnje i podržavaju teroriste. Sokol je u govoru posebno naglasio da je važno nastaviti solidarizirati se sa žrtvama terorističkog napada na Izrael i poduprijeti pravo Izraela na samoobranu.

'Dana 7. listopada 2023. izvršen je najsmrtonosniji napad izravno usmjeren na židovski narod još od vremena Drugog svjetskog rata.

Izrael je mnogo puta ponudio ruku Palestincima. Dopustio je stvaranje palestinske samouprave devedesetih. Ehud Barak nudio je stvaranje palestinske države na najvećem dijelu Zapadne Obale i cijelom teritoriju Gaze. Ariel Sharon je 2005. naredio povlačenje iz Gaze i rušenje svih židovskih naselja tamo.

Od tada, goleme količine novca ušle su u Gazu, dovoljne da postane nova Švicarska. Što su s time napravili?

Gradili tunele i proizvodili rakete kako bi mogli ubijati izraelske civile. Ukratko, stvari su jasne. Teroristička organizacija Hamas treba prestati postojati.

Bilo kakvo relativiziranje toga je sramotno. Zato žalosti da i sada, neki zastupnici u ovom Domu pokušavaju izjednačiti teroriste sa žrtvama, dok istovremeno diljem europskih metropola islamisti i propalestinski pristaše šire govor mržnje i podržavaju teroriste.

Zato je važno nastaviti solidarizirati se sa žrtvama terorističkog napada na Izrael i poduprijeti pravo Izraela na samoobranu. Islamizam predstavlja prijetnju ne samo Izraelu, već i budućnosti Europe i zato treba podržati Izrael u njegovoj pravednoj borbi protiv ovoga zla’ - kazao je Sokol.

Na hrvatskoj desnici, jedino u narodskih tvrđih hdz-ovaca ima ljudi koji kuže stvari, mada i u njih glavne baje mogu bit islamofili tipa Karamarko.

Ovi ostali pravi desničari i velike Hrvatine su Bogu za plakat.

Koliko puta smo u Hrvatskoj čuli ‘što će nam tenkovi, što će nam avioni?’ Puno puta smo slušali izgovore da se ne ulaže u ono što nam trebaju biti prioriteti.”

“Slično je bilo i u Europi. Zaštita okoliša nije sama po sebi loša, ali Europa emitira 7% svjetskog CO2 i ako uništavate svoju industriju i ako se zbog pretjerane regulative ona seli u Kinu, praktički subvencionirate kinesku industriju, koju ćete kasnije opet uvoziti. Na kraju ne samo da uništavate svoju industriju, nego uništavate okoliš, a Europu činite ovisnom o uvozu iz trećih država.”

Mađarska je cijelu svoju energetsku strategiju gradila na ovisnosti o Rusiji, relativno jeftinom kupovanju ruskih energenata i preprodavanju zemljama srednje Europe. Sad taj poslovni model više ne funkcionira i teško će funkcionirati u budućnosti pa nisu zadovoljni tom situacijom”, kazao je Sokol.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je "očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu" te da će Europa morati gledati svoje interese.

"Naglasak je na tome da Europa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Europi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama."

Ruski trojanski konj
Sokol se osvrnuo i na pitanje proširenja, za koje je rekao da je prioritetno, no da mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao "ruski ili nečiji drugi trojanski konj u Europi".

Jednom od pogrešaka Europe je nazvao "apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji".

"Dopustila je da Srbija širi svoj utjecaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao ne samo dio vladajuće koalicije nego i dio vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo", kazao je Sokol, zatraživši veću podršku Zapada za proeuropske snage u Crnoj Gori.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije prihvatljiv partner za evropske parlamentarce, pa se tako ipak neće sjutra sresti sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robrertom Metsolom, koja je danas otkazala njihov sastanak, saznaje portal Standard.

Mandić je trebao danas u 15 časova komercijalnim letom preko Beča da otputuje za Brisel, kako bi se sastao sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, no do sastanka kako saznaje portal Standard neće doći.

Metsola je otkazala sastanak zbog negodovanja velikog broja evropskih parlamentaraca, koji smatraju da Andrija Mandić nije EU partner, kao i zbog činjenice da ga je Hrvatska, zemlja članica EU, proglasila za personu non grata.

Podsjećamo, Mandić je trebao sjutra ujutru u devet časova da se sretne sa Metsolom tokom njegove zvančine posjete EU parlamentu, koju je dogovorilo Ministarstvo vanjskih poslova na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o stanju u Siriji nakon svrgavanja sirijskog režima. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol. Govoreći na plenarnoj sjednici, Sokol je istaknuo da se EU treba što aktivnije uključiti u sirijsku krizu, a upozorio je i na činjenicu da je od milijun i pol prijeratnih kršćana, u Siriji danas ostalo njih manje od 300.000.

Zaključno, Sokol je istaknuo da treba osigurati što brži povratak sirijskih izbjeglica koje su trenutačno u Europi ako se pokaže da se nova sirijska vlada želi ponašati normalno i civilizirano.

'Sirijski režim urušio se brže nego što je bilo tko očekivao. Međutim, sama činjenica da se netko borio protiv Assada ne znači da je taj netko demokrat, uključiv i zaštitnik ljudskih prava. Najjača grupa koja je preuzela vlast u Damasku je HTS, koju se prije svega može opisati kao ekstremnu i islamističku, a predvodi ju čovjek koji je zbog terorizma pet godina proveo u zatvoru. Ako tome dodamo činjenicu da je, od milijun i pol prijeratnih kršćana, u Siriji danas ostalo njih manje od 300.000 i da su progonima bili izvrgnuti upravo od strane islamističkih pobunjeničkih grupacija, jasno je da nije vrijeme za euforiju. EU se treba što aktivnije uključiti u sirijsku krizu i iskoristiti sve metode pritiska na novu vlast i njene zaštitnike u Ankari da se zaštite životi i prava kršćana, kao i svih drugih manjina u Siriji. Naravno, ukoliko nova vlada na djelima pokaže da se želi ponašati normalno i civilizirano, treba se osigurati što brži povratak sirijskih izbjeglica koje su trenutno u Europi, kako bi mogli ponovno izgraditi svoju zemlju’ - kazao je Sokol.

HRVATSKI POSLANIK TOMISLAV SOKOL U EP: EU treba da zatraži od Vlade Crne Gore djela a ne riječi


Poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol kazao je popodne u Evropskom parlamentu da je srpska hegemonistička politika najveća prepreka proširenju EU na države Jugoistočne Evrope i da EU treba da pošalje Vladi Crne Gore jasnu poruku da od nje očekuje djela, a ne riječi.

Europoslanik Tomislav Sokol pozvao je popodne na sjednici Evropskog parlamenta EU da od Vlade Crne Gore zatraži da svoju evropsku orijentaciju dokaže djelima, a ne riječima:

U procesu proširenja države Jugoistočne Evrope treba procjenjivati individualno, i temeljem zasluga. Dakle, prema sposobnosti osvajanja evropskih vrijednosti. Nažalost, najveća prepreka proširenju je i dalje srpska hegemonistička politika. A posebno je dramatično u Crnoj gori, na koju je utjecaj Beograda, jednog od ruskih saveznika, sve veći i veći.

Važno je stoga da Evropska unija pošalje jasnu poruku Vladi i vladajućoj većini u Podgorici da su važna dijela, a ne riječi. Njihovo postupanje, kao što je narušavanje odnosa s Hrvatskom, najava zakona o državljanstvu koji bi značio de-facto kraj samostalne Crne Gore, te najnovija kriza vezana uz Ustavni sud, nespojivi su s evropskim vrijednostima i vladavinom prava.

Činjenica da Crna Gora nije zatvorila četiri nego tri poglavlja u izravnoj je vezi sa širenjem srpskog utjecaja u Crnoj Gori, koji se negativno reflektira na evropske vrijednosti i njihov evropski put.

Zato je važno da se države Jugoistočne Evrope odupru politici Srpskog svijeta i svojom dosljednom politikom pokažu pripadnost zajednici evropskih naroda, kazao je poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol popodne na sjednici.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol. Govoreći na plenarnoj sjednici, Sokol je istaknuo da je najveća prepreka proširenju srpska hegemonistička politika te je naglasio da je posebno dramatično stanje u Crnoj Gori gdje je utjecaj Beograda, jednog od ruskih saveznika, sve veći i veći.

'U procesu proširenja, države jugoistočne Europe treba procjenjivati individualno i temeljem zasluga, dakle prema sposobnosti usvajanja europskih vrijednosti. Nažalost, najveća prepreka proširenju je i dalje srpska hegemonistička politika, a posebno je dramatično u Crnoj Gori na koju je utjecaj Beograda, jednog od ruskih saveznika, sve veći i veći. Važno je stoga da Europska unija pošalje jasnu poruku vladi i vladajućoj većini u Podgorici da su važna djela, a ne riječi. Njihovo postupanje, kao što je narušavanje odnosa s Hrvatskom, najava zakona o državljanstvu koji bi značio de facto kraj samostalne Crne Gore te najnovija kriza vezana uz Ustavni sud, nespojivi su s europskim vrijednostima i vladavinom prava. Činjenica da Crna Gora nije zatvorila četiri nego tri poglavlja, u izravnoj je vezi sa širenjem srpskog utjecaja u Crnoj Gori koji se negativno reflektira na europske vrijednosti i njihov europski put. Zato je važno da se države jugoistočne Europe odupru politici ‘srpskog sveta’ i svojom dosljednom politikom pokažu pripadnost zajednici europskih nacija’ - kazao je Sokol.

EUROPSKI parlament u srijedu je osnovao novi Odbor za zdravstvo (SANT) koji će imati zakonodavne ovlasti, a bit će nadležan i za pitanja koja se odnose na lijekove, medicinske proizvode, programe u području javnog zdravlja i prava pacijenata.

Zastupnici su glasovanjem na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u srijedu ustanovili dva nova stalna odbora koji će nadležni za javno zdravstvo (SANT) i sigurnost i obranu (SEDE), te dva posebna odbora, jedan pod nazivom Europski štit za zaštitu demokracije i drugi koji će se baviti krizom stanovanja. Odbori SANT i SEDE do sada su bili pododbori Europskog parlamenta.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u dosadašnjem Pododboru za javno zdravlje Europskog parlamenta, Tomislav Sokol, pozdravio je osnivanje novog odbora, priopćio je ured zastupnika.

"Hrvatima dostupno tek 29% odobrenih onkoloških lijekova u EU"
"Osnivanjem Odbora SANT koji ima zakonodavne ovlasti, šaljemo snažnu poruku da zdravstvo i dalje mora ostati prioritet Europske unije. Ovo je veliki korak za poboljšanje zdravstvenih politika Europske unije ali i za dostupnost lijekova u EU. Još uvijek postoje velike razlike između kvalitete zdravstvene skrbi među državama članicama, a Europska unija kroz specifične politike, vezane primjerice uz cijenu i dostupnost lijekova, može utjecati da se te razlike smanje", ocijenio je Sokol. HDZ-ov zastupnik navodi primjer dostupnosti novih onkoloških terapija unutar Unije.

"Naime, od 48 ukupno odobrenih novih onkoloških lijekova na razini Europe, pacijentima u Njemačkoj dostupno je njih 46, dok je u Litvi dostupno samo njih tri. Hrvatskim pacijentima, kao i irskim, dostupno je 14 lijekova, dakle 29 posto od odobrenih onkoloških lijekova u EU.

Upravo kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za reformu EU zakonodavstva o lijekovima radim na tome da svi pacijenti u EU imaju pravodoban i pravedan pristup sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim lijekovima, bez obzira na to gdje žive.

Za hrvatske građane to znači da će imati pristup lijekovima u isto vrijeme kao i građani u, primjerice, Njemačkoj", navodi Sokol.

Sokol: Nije dobro manipulisati institucijom Ustavnog suda, potezi vlasti nespojivi sa evropskim vrijednostima i vladavinom prava

„Dolazi vrijeme kad će svako morati jasno izabrati – ili Crna Gora, Zapad i EU ili Beograd, Istok i Rusija“, poručuje sagovornik Analitike

Na Međuvladinoj konferenciji koja je održana u ponedjeljak, Crna Gora je i zvanično dobila zeleno svijetlo za zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u procesu pridruživanja EU.

Podsjećamo, zatvaranje četvrtog poglavlja – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika blokirano je od strane Hrvatske. Nakon početne proevropske euforije, čini se da se aktuelna vlast, po ugledu na postupanje nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, samo dan nakon pohvala dobijenih iz Brisela, brzopotezno okrenula destabilizujućim i antievropskim temama.

O tome da li je aktuelna crnogorska vlast istinski ili samo deklarativno posvećena skorom EU članstvu, daljim koracima na evropskom putu, te hrvatskom non paperu i blokadi poglavlja 31, za Portal Analitika govori poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.

Sagovornik Analitike napominje da je Crna Gora od svih država kandidatkinja ostvarila najveći napredak u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, a Hrvatska je, podsjeća Sokol, oduvijek bila iskreni partner našoj zemlji na putu njene evropske integracije.

Na Međuvladinoj konferenciji koja je održana u ponedjeljak, Crna Gora je i zvanično dobila zeleno svijetlo za zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u procesu pridruživanja EU.

Podsjećamo, zatvaranje četvrtog poglavlja – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika blokirano je od strane Hrvatske. Nakon početne proevropske euforije, čini se da se aktuelna vlast, po ugledu na postupanje nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, samo dan nakon pohvala dobijenih iz Brisela, brzopotezno okrenula destabilizujućim i antievropskim temama.

O tome da li je aktuelna crnogorska vlast istinski ili samo deklarativno posvećena skorom EU članstvu, daljim koracima na evropskom putu, te hrvatskom non paperu i blokadi poglavlja 31, za Portal Analitika govori poslanik Evropskog parlamenta Tomislav Sokol.

Jasna poruka Hrvatske

Sagovornik Analitike napominje da je Crna Gora od svih država kandidatkinja ostvarila najveći napredak u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, a Hrvatska je, podsjeća Sokol, oduvijek bila iskreni partner našoj zemlji na putu njene evropske integracije.

Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja; Spajić:…

Kako smo od najava o 10 zatvorenih poglavlja došli do – tri?

„Pravo intelektualne svojine, Informaciono društvo i mediji i Preduzetništvo i industrijska politika poglavlja su koja su uspješno zatvorena dok u poglavlju Vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike, u koje spadaju i dobrosusjedski odnosi, postoji prostor za dalji napredak. Govoreći sasvim otvoreno, tu se radi o pitanjima koja nadilaze bilateralne odnose i spadaju u sferu poštovanja temeljnih evropskih načela i vrijednosti“, ističe Sokol.

Kako ukazuje, dio pomenutih načela je i angažman u rješavanju pitanja nestalih u Domovinskom ratu, ali i pravedne odštete zarobljenima, što su civilizacijske vrijednosti koje se baštine u EU.

„Na ovaj način Hrvatska šalje jasnu poruku da podržava Crnu Goru na njenom putu prema evropskoj integraciji, ali da postoje oni u crnogorskoj vlasti koji su teg za taj put i čija politika predstavlja sve veći problem“, podvlači Sokol.

EUROPOSLANIK TOMISLAV SOKOL ZA STANDARD: Crna Gora ne može u EU, dok je na daljinskom upravljaču Beograda
S. Kusovac

19/12/2024

Rezolucija o Jasenovcu je pokazala da su i Mandić, Knežević i Bečić na daljinskom upravljaču Beograda, a preko njih u velikoj mjeri i crnogorska vlast. Na premijeru Milojku Spajiću je da pokaže hoće li se doista zalagati za europski put Crne Gore ili će služiti kao smokvin list za Vučićevu politiku. Cilj Hrvatske je bio poslati poruku da vlast u Podgorici nije radila u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Pozorno ćemo pratiti što se događa i ako se pokažu nekakvi pozitivni pomaci, to će se honorirati

Doc. dr Tomislav Sokol je poslanik u Evropskom parlamentu. Četrdeset dvije su mu godine. Po struci je pravnik, s doktoratom iz evropskog prava. Docent je na fakultetu. Član je Hrvatske demokratske zajednice. U Delegaciji je Evropskog parlamenta za Crnu Goru već u drugom mandatu. Za Standard govori o tome zašto je Hrvatska blokirala jedno crnogorsko pregovaračko poglavlje, što EU konkretno očekuje da crnogorska vlast učini, na koji način prati situaciju u Crnoj Gori, kakav je odjek njegogov jučerašnjeg obraćanja Evropskom parlamentu na temu Crne Gore i velikosrpske hegemonije kao ključnog problema cijele regije…

Razgovor počinjemo aktuelnim procesom evropske integracije Crne Gore i blokadi jednog poglavlja.

SOKOL: Prvo što bih istaknuo je da je Hrvatska prijatelj Crne Gore. To je najvažnije. Ne želim, i sigurno je da nitko u Hrvatskoj ne želi, da nezatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja ispadne kao da Hrvatska ima nešto protiv Crne Gore, da Hrvatska želi blokirati Crnu Goru. Ne.

Ono što Hrvatska želi je poslati jasnu poruku da postoje neki elementi politike sadašnje vlasti, a i pojedini elementi u sadašnjoj vlasti, koji su jednostavno Hrvatskoj neprihvatljivi. Govorim konkretno o nekadašnjem Demokratskom frontu, o Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću i cijeloj toj ekipi koja se trudi Crnu Goru opet pretvoriti u drugu srpsku pokrajinu. Osim njih, i Demokratska Crna Gora sa svojim čelnikom Aleksom Bečićem također spada u sličnu kategoriju

Dakle, to je ono što je problem, a što se ne manifestira kroz njihove riječi, koje su uvijek jako proeuropske, uvijek im iz usta ispadaju europske vrijednosti, Europska unija, dok su djela nešto drugo. Rezolucija o Jasenovcu je bila jako dobar pokazatelj o čemu se tu zapravo radi.