Rastu glasovi u EU da se u iduće 4 godine izdvajanje za vojsku digne na minimalno 3% BDPa, to bi ovog trena bilo 2,6 milijardi eura za nas.

Treba nam još oružja, puno i brzo.

Je li to Korado Korlević?

dudu početkom 2016:

Treba nam oružja, nestabilnost na kontinentu...

Kakvo Bugojno, idemo na Sarajevo.

VOJNI BUDŽET
U tri godine Hrvatska nabavlja oružja za više od 3,2 milijarde eura

Kupuju se tenkovi, helikopteri, Himarsi, Bayraktari, PZO srednjeg i/ili velikog dometa i korvete

Prema projekcijama hrvatske Vlade, vojni proračun za sljedeće tri godine nastavit će ubrzani rast. U 2025. i 2026. taj rast će biti snažan, a u 2027. doći će do senzacionalnog skoka MORH-ova proračuna. U naredne tri godine Hrvatska će za svoju vojsku izdvojiti ukupno 5,2 milijarde eura, od čega u 2025. 1,5 milijardi, u 2026. gotovo 1,6 milijardi, a u 2027. čak više od 2,1 milijarde, što je apsolutni i zapravo neočekivani rekord. Rezultat je to višegodišnjih priprema i pregovora koje je Vlada gotovo u tajnosti provodila s našim najvažnijim vojnim partnerima poput SAD-a i Francuske te Njemačke. Hrvatska je, dakle, definitivno krenula u velike vojne nabave, a na to se čekalo dugi niz godina i nakon 20-ak godina apsolutne suše i neulaganja u HV, što je i dovelo do velike opasnosti od njezina nazadovanja zbog zastarjele i dotrajale vojne opreme.

Više od ciljeva NATO-a

Kretanja razine vojnog proračuna od 2013. do 2024. (tu tablicu donosi Večernji list) s planovima za iduće tri godine to najbolje objašnjava. U 2013. je vojni proračun iznosio 586 milijuna eura, potom je stagnirao sve do 2016., kada je bio na povijesno najnižoj razini u realiziranom iznosu od tek 541 milijun eura. To je bio zadnji vojni proračun koji je bio pripremljen u Vladi Zorana Milanovića.

Potom se vojni proračun kolebao oko 600-tinjak milijuna eura, da bi se sve stubokom promijenilo u vojnom proračunu za 2021., kada naglo skače na 914 milijuna eura. Skok je rezultirao uglavljenim poslom s Francuzima oko nabave borbene eskadrile malo rabljenih aviona Rafale F3R. Dotad rekordna vojna nabava od 1,2 milijarde eura podijeljena je u više od pet godišnjih rata. U 2022. vojni proračun raste na 971 milijun eura, u 2023. prvi put prelazi milijardu eura, a u godini na izmaku, 2024., dosegnuo je 1,28 milijardi eura. Njegov daljnji rast nije više tek rezultat otplata preostalih rata za Rafale, nego aktiviranja i ostalih vrijednih nabava, primjerice nabave američkih oklopnjaka Bradley, dodatne kupnje još osam američkih helikoptera Black Hawk, nabave francuskog PZO-a kratkog dometa Mistral, te u idućim godinama novog velikog deala s njemačkim Rheinmetallom oko nabave do 50 najmodernijih tenkova Leopard 2A8. To nije sve, jer je Vlada potvrdila brzu kupnju šest turskih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2, a najavljena je i nabava francuskih samohodnih haubica Caesar 155 mm te 8 američkih raketnih sustava Himars M142.

Posebno je važno što ovim brzim i snažnim rastom vojnog proračuna Hrvatska već u 2025. ostvaruje NATO-ov cilj o izdvajanju 2 posto BDP-a na obranu. A važan je i drugi, manje spominjani cilj dosizanja toga da se barem 20 posto vojnog proračuna usmjerava na modernizaciju, odnosno na kupnju novih oružanih sustava. Prema objavljenim stavkama u vojnim proračunima vidi se da će u ovoj godini pa sve do 2027. u modernizaciju i kupnju novog naoružanja za HV biti utrošene 3,23 milijarde eura, znači znatno više od proklamiranih NATO-vih ciljeva. U 2024. za naoružanje će biti utrošeno 560 milijuna eura, u 2025. 708 milijuna, u 2026. 753 milijuna eura, a onda dolazi do ogromnog skoka, pa je plan u 2027. u nabavu naoružanja i modernizaciju investirati 1,021 milijardu eura, što znači da će na naoružanje otići 61 posto cjelogodišnjeg vojnog proračuna.

U nove nabave Hrvatska je krenula i zato što su Rafalei već gotovo otplaćeni, ostalo je za otplatu još oko 180 milijuna eura. Slično je i s remontom 70-ak Bradleya, za otplatu ostaje još 60-ak milijuna eura. U naredne tri godine za otplatu Black Hawkova treba izdvojiti još oko 140 milijuna eura, a najviše u 2027., oko 93 milijuna eura, kada bi eskadrila od 12 helikoptera trebala biti kompletirana. Što se glavnog borbenog tenka Leoparda 2A8 tiče, do kraja 2024. Njemačka će Hrvatskoj prvo uplatiti 145 milijuna eura, na koliko je procijenjena vrijednost donacije 30 naših tenkova M84 i 30 borbenih oklopnih vozila M80, koji su upućeni u Ukrajinu, a potom će taj isti iznos u 2025. predstavljati našu prvu ratu, odnosno avans za Leoparde, koja će biti uplaćena njemačkom Rheinmetallu. U 2026. slijedi još jedna rata Nijemcima od 145 milijuna eura, a ta se rata u 2027. penje na više od 390 milijuna eura, što znači da će do kraja te godine Hrvatska za nabavu tenkova već uplatiti oko 680 milijuna eura. Za pretpostaviti je da to nije sve, nego će se plaćanje rata nastaviti vjerojatno i u 2028. i 2029., s obzirom na to da je cijela ta nabava procijenjena na oko 1 milijardu eura. U proračunskim stavkama predviđena je i uplata oko 19 milijuna eura za dovršetak preostalih triju obalnih ophodnih brodova, što se čini nedovoljnim s obzirom na vrijednost posla i golemi rast cijena u odnosu na vrijeme od prije 10 godina kada je cijeli posao proizvodnje pet OOB-a uglavljen s Brodosplitom. Od drugih zanimljivih stavki, a ne odnose se na nabavu oružja, vrijedno je spomenuti da će rasti i izdvajanja za mirovne misije NATO-a ili EU, u kojima će dakle vojnici HV-a sve više sudjelovati. U 2025. ti troškovi iznose oko 25 milijuna eura, rastu u 2026. na 38 milijuna, a predviđa se da će se u 2027. za misije izdvojiti više od 42 milijuna eura. U prezentiranim stavkama vojnih proračuna za naredne tri godine nisu, međutim, konkretno pobrojene sve planirane vojne nabave. One se kriju u podacima koliko će se potrošiti na modernizaciju, pa se primjećuje da je u 2025. ostalo "sakriveno" oko 400 milijuna eura, u 2026. oko 350 milijuna eura, a u 2027. čak oko 600 milijuna eura. Gotovo je sigurno da se u ovim stavkama nalaze predviđeni iznosi za još nekoliko vrijednih i skupih vojnih nabava.

Modernizacija HRM-a

Poznat je podatak, primjerice, da već barem dvije godine MORH pregovara s nekoliko svjetskih proizvođača radi nabave PZO sustava srednjeg i/ili velikog dometa. U vojnim krugovima tako se najviše spominje nabava francusko-talijanskog protuavionskog i proturaketnog sustava SAMP/T. Taj sustav, inače, nakon 100-postotne uspješnosti u ratu u Ukrajini, vojni stručnjaci najviše uspoređuju s američkim Patriotom, s time da je ovaj sustav i moderniji i s novom generacijom NG raketa čak i moćniji, jer je dokazano da te rakete "skidaju" i balističke projektile, i to u krugu od 360 stupnjeva. Za pretpostaviti je da se taj sustav ne može nabaviti po cijeni manje od 500 milijuna eura. A cijene rastu.

Druga velika strategijska nabava koju je premijer Andrej Plenković već opetovano najavljivao, jest modernizacija HRM-a. Radi se o nabavi korveta, koje bi prema traženju iz HV-a i HRM-a, trebale biti višefunkcionalne, a to znači opremljene za protubrodsku, protuzračnu i protupodmorničku borbu. Poznati su i željeni gabariti korveta, radilo bi se o brodu od tisuću do 2 tisuće tona istisnine, dužine do 100 metara, koju opslužuje posada od 100-jak ljudi. U užem krugu su korvete koje se proizvode u nekoliko članica NATO-a, talijanske te francuske korvete Gowind koje se i najviše spominju, a u zadnje vrijeme počelo se govoriti i o turskim korvetama klase ADA.

U vladinim krugovima može se čuti da računaju i na to da bi pri gradnji korveta dijelom bilo uključeno i neko hrvatsko brodogradilište. Gotovo je sigurno da će Hrvatska nabaviti više od jedne takve korvete, no još se ne zna točan broj, je li riječ o dvije ili i tri korvete. Cijena takvih korveta kreću se od 200 do 400 milijuna eura po brodu, a francuske su, naravno, najskuplje.
Na sve ove nabave presudan utjecaj imaju premijer Andrej Plenković i okretni ministar obrane Ivan Anušić, s tim da ovdje predsjednik države neće imati upliva.

https://www.vecernji.hr/vijesti/u-tri-g ... ra-1816225

Sljedeća stavka pod hitno mora biti PZO, dzabe sve ovo bez tog sustava.

Džabe svi gamechangeri ako nema dobrog starog etničkog čišćenja i genocida.

U linku je cijeli intervju s Anušićem, izdvajam najzanimljivije.



https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... i_ostalo_m

Divulje će se osposobiti za prijem Rafala.



2000. godine Divulje su ugostile starijeg Rafalovog brata, Mirage 2000.

Ah meraka i rahatluka.

Pazi što želiš jer ti se može ostvariti.

Divna paralela.

Neka objavi i onu sa East India Company.

Imamo čak i Opium War sa kladionicama.

Reuf baš ima attention to detail, pogledaj HV u pozadini.

Mislim da Drežnicu, Jablanicu, pa i dobar dio Konjica već može čisto populacijski otpisati, to je prazna šuma.

A ovo kod Mostara, nek stavi IstoĆni, bit će jasnije.

Stariji brat onoga što nabavljamo.

Lagano Himarsi kroz Zagreb prolaze.

Ovo bi mogao biti i netko od susjeda, tipujem na Mađare, iako i Srbi su u igri jer se spominjao PULS, ali Hermes mi ide uz Mađare.

PULS čini mi se kupuju Nizozemci.

Vlado od pljuvača i osobe koja je podcjenjivala HV, posato osoba koja sa oprezom govori.

U starhu su velike oči, ko će više pljuvat kad nam je vojni proračun nezamisliv za ostatak propale jugoslavije.

Al nije srbija cilj, cilj je hercegbosna.

Citirat ću Radovana: Osveta dahijama.

Osveta begovima i agama.

Da dovršimo posa oslobodioca iz 17. i 18.st.

Zamišljam neka nazivlja većih i manjih postrojba

Od borca protiv turaka pa da bude npr: brigada/bojna/pukovnija/dobrovoljački odred/šta već Andrija Šimić, Petar Kružić, Ivan Senjanin, Petar Berislavić, Marko Mesić, Luka Ibrišimović, Roša Harambaša, Petar Mrkonjić (neopravdano postao dio četničke ikonografije), Mijat Tomić, Nikola Šubić Zrinski, Krsto Frankopan, Nikola Jurišić itd itd

Ili malo HC: Osvetnici Grabovice, Osvetnici Bugojna, Osvetnici Križančeva sela itd itd