HercegBosna.org

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5000

https://www.hrvatsko-slovo.hr/2021/06/04/domagoj-vidovic-kako-da-bunjevacki-pisci-pisu/

Citat:

Pitanje je tzv. bunjevačkoga jezika otvorilo raspravu ne samo o postanju štokavske ikavice i etničkomu podrijetlu štokavaca ikavaca (što je zapravo i dubinski cilj pokušaja rashrvaćivanja Bunjevaca), nego i o njezinu rasprostiranju, pa i o mogućoj važnijoj ulozi u hrvatskoj kulturi.

Prvo treba naglasiti kako je štokavska ikavica danas u Hrvatskoj institucijski zaštićena jer su kao nematerijalno kulturno dobro u Hrvatskoj zaštićeni mnogi štokavski ikavski govori, a i u BiH je stanje znatno bolje nego u posljednjih stotinjak godina.

Naime, iako ikavica ondje nema institucijsku zaštitu, od 2007. održavaju se znanstveni skupovi posvećeni njoj u organizaciji krovnoga hrvatskog književnog društva (DHK HB), izdaju se rječnici itd.

Ako je štokavska ikavica većim dijelom XX. stoljeća i bila ugrožena ne samo standardnim jezicima (u BiH ponajprije čudnovatim kljunašem složenoga imena), nego i odnosom samih govornika (slično kao čakavci u Dalmaciji štokavci su ikavci svoj idiom smatrali manje prestižnim), danas je stanje potpuno obrnuto (poglavito u Dalmaciji), pa se i mjesni govori počesto pretpostavljaju standardu.

Takvi su potpuni preokreti u hrvatskome društvu česti, ali nisu dobri. Zaštita govora da, ali ne nauštrb standarda jer se mjesni govor i standard međusobno ne potiru, svaki ima svoju ulogu!

O sužavanju ikavskoga govornog područja može se govoriti, no ako se on nekoć (poglavito u BiH gdje je ikavica, kao i u Bačkoj, bila tipična hrvatska odrednica) sužavao iz političkih razloga, njegovo je sužavanje ili širenje danas ponajprije demografski uvjetovano.

Štokavska ikavica danas
jako dobro stoji u Dalmaciji,
zapadnoj Hercegovini,
jugozapadnoj Bosni i
Lici,

a nešto lošije u Slavoniji zbog velikih migracija na tamošnje područje.

Kad je, pak, riječ o ulozi štokavske ikavice u hrvatskoj kulturi, mene je, kad su u pitanju Bunjevci, pomalo iznenadila preporuka Sanje Vulić, na koju me je upozorio mladi kolega Viktor Matić, da hrvatski bunjevački književnici prijeđu na pisanje hrvatskim standardnim jezikom kako ih se ne bi svrstavalo u „novonastalu bunjevačku književnost“ te se u potpunosti slažem s njim da se pisanje bunjevačkom ikavicom ne bi smjelo braniti, nego poticati jer je upravo ikavica kao izrazita hrvatska odrednica uščuvala posebnost hrvatskih Bunjevaca, a nakon prepuštanja bunjevačke ikavice susjedima na red bi došla bosanska, pa hercegovačka itd. Vjerujem, ipak, da tako kratkovidni nismo, a i da prof. Vulić ne misli baš tako.

Citat:

Istina jest i da suvremeni dijalektološki zemljovidi češće prate entitetske granice nego odražavaju stvarno stanje, pa se po njima u Općini Ravno s južne hrvatski govori do Glavske (iako Hrvata nema istočno od Ivanjice), a na sjevernoj uopće ne govori (iako i danas ima Hrvata u Čavšu, Kotezima, Orašju, Dolu i Prhinju, a do 1945. bili su izrazita većina u Dubljanima).
Ujedno iz njih ne možete razabrati da najjugoistočniji hrvatski govori nisu bokeljski, nego barski.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

U Dalmaciji je ikavica čvršća nego ikad. Ušla je u sve a kroz pismu se pozitivno afirmirala kroz cilu Hrvatsku.

Sad ima i prestiž i time ne postoji opasnost da je standard obori, dapače u Dalmaciji je postalo uobičajeno da i u službenim prilikama mjesni govor nadjača standard.

Ikavski soft power je pokorio popularnu kulturu i to je temelj njenog opstanka.

Banya

Jebiga, hrvatski jezikoslovci sa štangom u šupku odbijaju validirat bilo koji govor koji odskače od onog što smatraju “hrvatskijim”, pa kuku-lele kad im Srbi uđu sazad.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

"Hrvatski".

Do dana današnjeg nisu napravili novu nomenklaturu hrvatskih dijalekata, već su proglašavali narječja jezicima.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

Najveća pobjeda iakvice je kad slaviš novu godinu u Beogradu pa u klubu pjevač i pjevačica pivaju Cesaricu sve smiješno simpatično izgovaraju ikavicu a cili klub u ekstazi.

Jedan od najponosnijih trenutaka u životu, totalna pobjeda ikavskog soft powera.

dreamteam · **Pridružen/a:** 26 ožu 2024, 23:43 **Postovi:** 508

Moj je dojam da je ikavica u Z. Hercegovini uništena dobrano, još se najviše u Posušju drži, donekle u Grudama.
U Čitluku još možda najstarije babe govore čisto ikavicu, ovi malo stariji ljudi neku poluikavicu.
Čak frapira dominacija "đe si " nad "di si".

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

dreamteam je napisao/la:

Moj je dojam da je ikavica u Z. Hercegovini uništena dobrano, još se najviše u Posušju drži, donekle u Grudama.
U Čitluku još možda najstarije babe govore čisto ikavicu, ovi malo stariji ljudi neku poluikavicu.
Čak frapira dominacija "đe si " nad "di si".

Zajebaješ, pa takvo šta nisan čuo u Z.Hercegovini. Široki je klimav al oni nisu nikad ni bili baš čisti ikavski kraj.

Di si je uša u govor Zagreba čak =))

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5000

dreamteam je napisao/la:

Moj je dojam da je ikavica u Z. Hercegovini uništena dobrano, još se najviše u Posušju drži, donekle u Grudama.
U Čitluku još možda najstarije babe govore čisto ikavicu, ovi malo stariji ljudi neku poluikavicu.
Čak frapira dominacija "đe si " nad "di si".

Takvi se tijekovi moredu ispravit.
Triba se ekipi posvistit to da se triba govorit ikavicon.
Sve je to još inercija od vrimena SRBiH i gledanja/slušanja RTV Sarajevo i čitanja Oslobođenja i slušanja narodnjaka ka' redovneg dila programa RTV SA.
Tfiba razbit otu jugobašćinu.

Za početak Široki Brijeg priimenovat u Široki Brig.
U Mostaru Bijeli brijeg u Bili brig.
Mostarski festival triba nigovat ikavicu i u natjecatejski program pušćat samo pisme na ikavici. Ijekavicu dopustit samo Hrvatiman di je to matični govor, tj. oniman iz istočne Hercegovine.
Strogo pazit da se sva ijekavica što se provuče ispravi u ikavicu.
Da ne bude "uvik vjerni", nego "uvik virni" i sl..
Naručuješ za društvo dvi (ne dvIJE) kave i jednu bILu (ne bIJElu).
Triba tvarat kazališna dila i izvodit ona koja su na ikavici. Popularne komade, ne one šta tiradu publiku ća.

Radit memrove na ikavici. Itd.

dreamteam · **Pridružen/a:** 26 ožu 2024, 23:43 **Postovi:** 508

Di si kažu i u Vojvodini.
Ovo za đe si sam rekao konkretno za Brotnjo, mada sam nedavno čuo i od jednog Ljubušaka.
Sad ne znam, neke obitelji imaju predaju da su došle iz Popova Polja i tako otprilike sa prostora istočne Hercegovine, moguće da su sa njima došli takvi izrazi.
Recimo u istom selu imaš Stipana Stipu i Stjepana Šćepu.
Al dobro to je prostor koji svakako naginje Neretvi i nije klasična zapadna Hercegovina, možda je to bio jedan od argumenata da Čitluk pripadne HNŽ a ne ZHŽ .

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

Ma dobro Taj potez uz Neretvu i Mostar nikad nisu ni bili ikavci nema se šta njima to na silu nametat, svaki naš govor triba njegovat.

Ni u Dalmaciji u dolini neretve nisu ikavci. Mada mišaju imaju i ikavskog.

dreamteam · **Pridružen/a:** 26 ožu 2024, 23:43 **Postovi:** 508

Griješiš Imota, Mostar je bio ikavski, makar desna strana, samo davno je to bilo.
Prostor Cernice i Šantićeve se zvao Ričina.
Naši su u ratu govorili bivša Šantićeva ulica sada Ričina.
Inače su te mahale u Mostaru na desnoj obali i uz Radobolju kasnije osnovane i osnivali su ih muslimani što su se povlačili sa zapada pred Mlecima (Podhum i Zahum).

A ne treba ništa gurati na silu, to se slažem, jezik je stvar prirode.
Samo što sam ja rastao u okružju gdje je ikavica bila seljačka i manje vrijedna, što ja tragično.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

dreamteam je napisao/la:

Griješiš Imota, Mostar je bio ikavski, makar desna strana, samo davno je to bilo.
Prostor Cernice i Šantićeve se zvao Ričina.
Naši su u ratu govorili bivša Šantićeva ulica sada Ričina.
Inače su te mahale u Mostaru na desnoj obali i uz Radobolju kasnije osnovane i osnivali su ih muslimani što su se povlačili sa zapada pred Mlecima (Podhum i Zahum).

More bit, nikad nisan to čuo za Mostar moran priznat.

Ovaj kraj donjeg toka Neretve bolje poznan, nisu nikad bili ikavci il su mišali.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Di si je sasvim ok, gdje god se god nalazilo.

Što se ostatka tiče, normalno bi bilo da se, bar na jugu, neke stvari "poikave".
I bili i široki brig.

Također bi bilo normalno da se naša jekavica malo promijeni, pa nitko ne priča ije u dugim slogovima.
Normalno bi bilo da se stavi je, ili, ako se ide prema međunarodnoj razumljivosti, da bude ie i u dugim i u kratkim slogovima.
Ovo -ije zbilja ničem ne služi, hrvatski ne bilježi razliku između kratkih i dugih samoglasnika, zašto se onda zezati s dvoglasom?

Pokojni Škarić je imao ideju o uopće izbacivanju intervokalnog j, ionako ga se ne piše u -io skupovima.
Onda bi imali kemiu i policiu, npr.
To su možda malo više zapadnoslavenska rješenja, no...

Po meni bi bilo ok i ukidanje lj i nj (ļ i ň su ok), kao i dž i ć.
To bi možda bila malo prevelika "čehizacija" hrvatskog, no

Poljski nema kvačice, oni koriste cz, sz i slično, češka kvalica se razvila iz z, odnosno točke koja je mijenjala z.

Imota · **Pridružen/a:** 24 sij 2023, 16:54 **Postovi:** 6777

Pa valjda ljudi u Širokom znaju kako ga zovu nema šta neko sa strane minjat.

I mi u govoru kažemo Imocki a pišemo ga Imotski :zubati

Banya

Ceha je napisao/la:

"Hrvatski".

Do dana današnjeg nisu napravili novu nomenklaturu hrvatskih dijalekata, već su proglašavali narječja jezicima.

Pa budale, neka daju ikavcima standard uz ijekavski, kao što su to Srbi uradili ekavcima i ijekavcima. Sad Srbi ulaze u povijest kao prvi koji su standardizirali bunjevački...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

To sa Zbunjevcima je isto priča za sebe.
Srbija uporno krši sve međunarodne sporazume tu.

U konačnici mogli su staviti i ě, y ili neko takvo slovo za jat.

Banya

Ceha je napisao/la:

To sa Zbunjevcima je isto priča za sebe.
Srbija uporno krši sve međunarodne sporazume tu.

U konačnici mogli su staviti i ě, y ili neko takvo slovo za jat.

To bi bilo dobro kompromisno rješenje, pa neka svak čita kako čita/govori.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Iskreno, ja u jatu ne vidim neki prevelik problem.

Ima ikavice dole na jugu, ali ono...
So what?
Jedino bi unificirao jat, da nema je/ije, to je debilana žešća.
Iako bi bilo lakše da imamo to neko y, ili ě

Lypo mlyko

Od ě se vjerojatno odustalo radi Srba.
Jer oni su ekavci...

Ie bi bilo neko normalno rješenje, na jugu bi onda pričali o "muklom" e, a na sjeveru bi to bilo normalno je.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5000

Ceha je napisao/la:

Di si je sasvim ok, gdje god se god nalazilo.

Što se ostatka tiče, normalno bi bilo da se, bar na jugu, neke stvari "poikave".
I bili i široki brig.

Također bi bilo normalno da se naša jekavica malo promijeni, pa nitko ne priča ije u dugim slogovima.
Normalno bi bilo da se stavi je, ili, ako se ide prema međunarodnoj razumljivosti, da bude ie i u dugim i u kratkim slogovima.
Ovo -ije zbilja ničem ne služi, hrvatski ne bilježi razliku između kratkih i dugih samoglasnika, zašto se onda zezati s dvoglasom?

Pokojni Škarić je imao ideju o uopće izbacivanju intervokalnog j, ionako ga se ne piše u -io skupovima.
Onda bi imali kemiu i policiu, npr.
To su možda malo više zapadnoslavenska rješenja, no...

Po meni bi bilo ok i ukidanje lj i nj (ļ i ň su ok), kao i dž i ć.
To bi možda bila malo prevelika "čehizacija" hrvatskog, no

Poljski nema kvačice, oni koriste cz, sz i slično, češka kvalica se razvila iz z, odnosno točke koja je mijenjala z.

Lj i nj bi bilo korisno zadržat zbog kajkavaca.
Tu se odmah vidi di tribaš izgovorit primetnuto, jn,poput kojn i kostajn(ica). Za lj/jl ne znan primire.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5000

Ceha je napisao/la:

Iskreno, ja u jatu ne vidim neki prevelik problem.

Ima ikavice dole na jugu, ali ono...
So what?
Jedino bi unificirao jat, da nema je/ije, to je debilana žešća.
Iako bi bilo lakše da imamo to neko y, ili ě

Lypo mlyko

Od ě se vjerojatno odustalo radi Srba.
Jer oni su ekavci...

Ie bi bilo neko normalno rješenje, na jugu bi onda pričali o "muklom" e, a na sjeveru bi to bilo normalno je.

"y" Slaveni rabe za tvrdo i.

Jat bismo mogli pisati znakom križića, trokutića, kombinirano.
Jat pisan ka' "ie" je boje rišenje od "ije", jer u hrvatskon je to dvoglas.
Istina, postojidu krai u Hrvata di se takve kombinacije izgovaradu uz tvrdo izgovoreno j, pa kažedu i "biJo" i "biJa" (šibensko zaleđe) di je u književnon "bio".

Ima i ričih koje su nosno "e", na standardu su "e", npr meso i red. Izgovara se malo duže, dok čakavci ga izgovoridu ka' ie: mieso i ried.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5000

Još malo o jatu https://www.srednja.hr/novosti/zbog-ovoga-najcesce-djelujemo-nepismeno-ijeje/

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24058

Ma znam....
Ie bi i bilo neko zapadnoeuropsko rješenje.
Pišemo latinicom, novo slovo bi trebalo biti samo prepravak postojećih...

Meni ļ i ň zvuče ok...
Kvačica je jn, a za lj, tu eventualno ima muklog l, kao u Dalmaciji (jubav, judi...)

Kod nekih glasova je originalno i bilo naopako.
Jer kad je dojdi postalo dodji, onda je sljedeći prijelaz u đ.
Ima još negdje i primjer (mislim) za ć, ali ga se ne mogu sjetiti sad...

Banya

Sokolić je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Di si je sasvim ok, gdje god se god nalazilo.

Što se ostatka tiče, normalno bi bilo da se, bar na jugu, neke stvari "poikave".
I bili i široki brig.

Također bi bilo normalno da se naša jekavica malo promijeni, pa nitko ne priča ije u dugim slogovima.
Normalno bi bilo da se stavi je, ili, ako se ide prema međunarodnoj razumljivosti, da bude ie i u dugim i u kratkim slogovima.
Ovo -ije zbilja ničem ne služi, hrvatski ne bilježi razliku između kratkih i dugih samoglasnika, zašto se onda zezati s dvoglasom?

Pokojni Škarić je imao ideju o uopće izbacivanju intervokalnog j, ionako ga se ne piše u -io skupovima.
Onda bi imali kemiu i policiu, npr.
To su možda malo više zapadnoslavenska rješenja, no...

Po meni bi bilo ok i ukidanje lj i nj (ļ i ň su ok), kao i dž i ć.
To bi možda bila malo prevelika "čehizacija" hrvatskog, no

Poljski nema kvačice, oni koriste cz, sz i slično, češka kvalica se razvila iz z, odnosno točke koja je mijenjala z.

Lj i nj bi bilo korisno zadržat zbog kajkavaca.
Tu se odmah vidi di tribaš izgovorit primetnuto, jn,poput kojn i kostajn(ica). Za lj/jl ne znan primire.

Kako misliš zbog kajkavaca? Lj, nj? Isto je, bilo dvoznačno ili jednoznačno.

Planina

ikavica triba bit standard, kakvo gejevsko je/ije ko to raspoznaje

Bonba · **Pridružen/a:** 16 ruj 2023, 16:52 **Postovi:** 16

dreamteam je napisao/la:

Moj je dojam da je ikavica u Z. Hercegovini uništena dobrano, još se najviše u Posušju drži, donekle u Grudama.
U Čitluku još možda najstarije babe govore čisto ikavicu, ovi malo stariji ljudi neku poluikavicu.
Čak frapira dominacija "đe si " nad "di si".

Sumnjan, u Ljubuškon se OK održava, čak se pomalo 'oporavlja', no jopet.

Pravi problem ne dolazi u samon ikanju, već odbacivanju starinski riči koji su specifični gradu, selu, mistu, za regionalizme koji ravnadu dijalekte i svode ih na monokulturu.
Moja baba (Ljubušanka), oduvik govori 'intrat', ali kad pogledaš u mladi danas u Ljubuškon, ne virujen da bi ih više od 10% znalo šta intrat znači. Isto tako za ćikaru, lumbrelu, skaline, punistru.
Za punistru ne virujen da itko više mlaji od 50 godina zna, većinon je nastala ideja u Ljubuškon da je autohtona rič 'pendžer', iako nije. Punistra se oduvik koristila, čak i na istraživanjiman govornika 1920tih godina je vidljivo da u Ljubuškon je punistra autohtona rič. Isto vridi za česan/saransek, kapulu/luk, itd.

HercegBosna.org

Štokavska ikavica i njena važnost za hrvatski identitet

Online