Ja čak suosjećam s njom, samo trebaš čitat njene riječi u prijevodu iz ženskog jezika na muški. Moje mišljenje o njoj je nebitno i zapravo ga uopće nemam. Ništa ne govori o njenom karakteru, već je ovdje samo za pregled situacije. Ako nazočna osoba(Martina Vuletić) bude ovo čitala, nek samo zna da ju razumijem i da je sve ok
Prvo treba reć da se radi o osobi koja je navikla na dobivanje goleme količine svestrane pažnje(120k pratitelja)
Ovdje treba također nadodat da je ona trenutno u dobi od 29 godina te su joj se prijateljice počele udavat, neke su već dobile djece, mama ju vjerojatno stalno pita kad će se udat i imat djecu. Moja je dijagnoza i pretpostavka da se nalazi u takozvanoj Kvaki 30. Socijalni pritisak joj govori da se treba udat i imat djecu, a nema odgovarajućeg muškarca s kojim bi to mogla ostvarit, a usput je navikla da ima veći status od ostalih svojih prijateljica i drugih žena
Sve njene izjave u storyju treba gledat u tom kontekstu
Također je imala pregršt vremena da razvije ženski emocionalni Jiu-jitsu

Nisam jos video ovde analizu u vezi migracija u medjupopisnom periodu, pa cu napisati nesto:

Zupanija --- Popis 2011 --- Popis 2021 --- Prirodni Prirastaj --- Migracioni Saldo --- (PP %) --- (MS %)

Grad Zagreb ------------------ 790.017 --- 767.131 ----- -7.508 --- -15.378 ---- (-0,95%) ---- (-1,95%)
Istarska ------------------------ 208.055 --- 195.237 ----- -6.874 ---- -5.944 ---- (-3,30%) ---- (-2,86%)
Krapinsko-zagorska ---------- 132.892 --- 120.702 ----- -8.076 ---- -4.114 ---- (-6,08%) ---- (-3,10%)
Zagrebačka ------------------- 317.606 --- 299.985 ----- -7.455 --- -10.166 ---- (-2,35%) ---- (-3,20%)
Zadarska ---------------------- 170.017 --- 159.766 ----- -4.082 ---- -6.169 ---- (-2,40%) ----- (-3,63%)
Varaždinska ------------------- 175.951 --- 159.487 ----- -8.311 ---- -8.153 ---- (-4,72%) ---- (-4,63%)
Dubrovačko-neretvanska --- 122.568 --- 115.564 ----- -1.044 ---- -5.960 ---- (-0,85%) ----- (-4,86%)
Karlovačka -------------------- 128.899 --- 112.195 --- -10.258 ----- -6.446 ---- (-7,96%) ---- (-5,00%)
Primorsko-goranska ---------- 296.195 --- 265.419 --- -15.504 --- -15.272 ---- (-5,23%) ---- (-5,16%)
Splitsko-dalmatinska -------- 454.798 ---- 423.407 ------7.875 --- -23.516 ---- (-1,73%) ---- (-5,17%)
Šibensko-kninska ------------- 109.375 ----- 96.381 ---- -7.127 ---- -5.867 ---- (-6,52%) ----- (-5,36%)
Ličko-senjska ------------------- 50.927 ---- 42.748 ----- -5.210 ---- -2.969 --- (-10,23%) ---- (-5,83%)
Međimurska ------------------- 113.804 --- 105.250 ------- -767 ----- -7.787 ---- (-0,67%) ---- (-6,84%)
Koprivničko-križevačka ------ 115.584 --- 101.221 ---- -5.998 ----- -8.365 ---- (-5,19%) ---- (-7,24%)
Bjelovarsko-bilogorska ------ 119.764 --- 101.879 ----- -7.465 --- -10.420 ---- (-6,23%) ---- (-8,70%)
Osječko-baranjska ----------- 305.032 --- 258.026 --- -15.568 --- -31.438 ---- (-5,10%) --- (-10,31%)
Virovitičko-podravska --------- 84.836 ---- 70.368 ----- -4.734 ---- -9.734 ---- (-5.58%) --- (-11,47%)
Sisačko-moslavačka ---------- 172.439 --- 139.603 --- -12.358 --- -20.478 ---- (-7,17%) --- (-11,88%)
Požeško-slavonska ------------- 78.034 ----- 64.084 ---- -4.103 ---- -9.847 ---- (-5,26%) --- (-12,62%)
Brodsko-posavska ------------- 158.575 --- 130.267 ---- -7.274 --- -21.034 ---- (-4,59%) --- (-13,26%)
Vukovarsko-srijemska -------- 179.521 --- 143.113 ---- -9.129 --- -27.279 ---- (-5,09%) --- (-15,20%)
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ukupno ----------- 4.284.889 --- 3.871.833 --- -156.720 --- -256.336 --- (-3,66%) --- (-5,98%)


Medjupopisni period je 01.04.2011 - 01.09.2021 (10 godina i 5 meseci). Za prirodni prirastaj koristio sam podatke za cele godine 2012 - 2020, 9/12*PP za 2011., i 8/12*PP za 2021.

Najvece iseljavanje iz slavonskih zupanija. Za vukovarsko-srijemsku zupaniju, pad za opstine (ne gradove) zbog iseljavanja iznosi -17,65% (uz dodatnih -5,70% zbog negativnog PP).


10 gradova sa najvecim negativnim migracionim saldom:

Grad --- (Migracioni Saldo % izmedju dva popisa)

Hrvatska Kostajnica --- (-23,66%)
Knin ---------------------- (-21,52%)
Županja ----------------- (-20,69%)
Otok --------------------- (-18,15%)
Kutjevo ----------------- (-18,07%)
Imotski ------------------ (-17,26%)
Ploče -------------------- (-16,75%)
Ilok ---------------------- (-16,46%)
Pleternica -------------- (-14,81%)
Novska ------------------ (-13,79%)

10 opstina sa najvecim negativnim migracionim saldom:

Opstina --- (Migracioni Saldo % izmedju dva popisa)

Vrhovine ------------ (-37,22%)
Dvor ----------------- (-29,12%)
Martijanec --------- (-25,03%)
Voćin ---------------- (-25,02%)
Gračac -------------- (-24,65%)
Levanjska Varoš --- (-24,54%)
Negoslavci --------- (-24,06%)
Mala Subotica ----- (-23,99%)
Štitar --------------- (-23,77%)
Okučani ------------ (-23,24%)

Za Vrhovine i Dvor pad zbog migracija je zapravo manji nego sto je prikazano jer pored velikog iseljavanja postoji tolika razlika jer neki ljudi koji su ucestvovali na popisu 2011. tada nisu tamo ziveli i nisu obuhvaceni novim popisom.

10 gradova sa najvecim pozitivnom migracionim saldom:

Grad --- (Migracioni Saldo % izmedju dva popisa)

Krk ------------- (+9,50%)
Supetar -------- (+8,74%)
Vis -------------- (+8,58%)
Stari Grad ----- (+7,05%)
Ludbreg ------- (+4,71%)
Komiža -------- (+3,87%)
Nin ------------- (+2,70%)
Samobor ------- (+1,95%)
Cres ------------ (+1,01%)
Vodice --------- (+0,77%)

10 opstina sa najvecim pozitivnom migracionim saldom:

Opstina --- (Migracioni Saldo % izmedju dva popisa)

Šolta --------------- (+31,29%)
Sali ----------------- (+19,26%)
Sutivan ------------ (+19,10%)
Lovinac ------------ (+14,70%)
Dobrinj ------------ (+13,91%)
Pašman ------------ (+13,35%)
Zemunik Donji --- (+10,53%)
Bilice -------------- (+10,01%)
Tribunj ------------- (+9,11%)
Klis ----------------- (+9,06%)

Recite ako vas interesuju jos neke opstine.

svaka cast na trudu i vadenju svih podataka

…trend povratka je tu hr sve vise postaje atraktivna …i kod mene se vratio covik mladji s obitelji iz Argentine nije ima nikakvi kontakata s nikim u hr dosa i traga za rodbinom odlučan da ostane ..i nije jedini.. SAD, Kanada i Australija
Očekivano, tri zemlje dominiraju kada su u pitanju naši povratnici. To su redom Kanada, SAD i naravno - Australija. Premda su brojevi "skromni" i broje se u stotinama, pomaci su itekako vidljivi.
"Najizraženiji skok u broju povratnika iz prekomorskih država zabilježen je u 2021. godini, posebno u pogledu hrvatskih iseljenika iz Kanade. U 2020. godini, 120 hrvatskih državljana iz Kanade prijavilo je prebivalište u RH, dok je ta brojka u 2021. porasla na 280, a u 2022. na 303 što je gotovo trostruki skok", zaključili su.
"Sličan trend vidljiv je i kod hrvatskih državljana iz SAD-a, gdje se broj prijavljenih prebivališta u Hrvatskoj u 2020. godini udvostručio i bilo ih je ukupno 347, dok je u 2022. godini taj broj bio 465.
Također je vidljiv uzlazi trend povratka od 2020. i hrvatskih iseljenika iz Australije kada ih se vratilo 83, 2021. taj broj je iznosio 122, a u 2022. 328", napomenuli su i dodali kako ovo nikako nisu konačne brojke, dapače.
"Ovdje je važno napomenuti da navedeni brojevi ne uključuju naše iseljenike i njihove potomke iz prekomorskih zemalja koji nemaju hrvatsko državljanstvo, kao ni članove njihove obitelji sa stranim državljanstvom", stoji u priopćenju.

Pogresna tema

Upitao sam ChatGPT u vezi ove teme i zatražio prijedlog za poboljšanje nataliteta u Hrvata bez useljenja iz afroazijskih zemalja. Također zatražio analizu životnih navika Hrvata / Europljana i naroda koji imaju visok natalitet. Odgovor je ovakav.

Prijedlog mjera i poticaja za demografsku revitalizaciju Hrvatske bez useljavanja drugih naroda

[hr]

1. Uvod: Trenutna demografska situacija u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim problemima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prirodni prirast je negativan, a broj rođenih ne nadomješta broj umrlih. Ovaj trend prijeti dugoročnoj ekonomskoj održivosti zemlje.

Glavni uzroci niskog nataliteta u Hrvatskoj uključuju:

• Odgađanje roditeljstva – sve više žena prvo dijete rađa nakon 30. godine.
• Ekonomska nesigurnost – visoke cijene nekretnina i nestabilno tržište rada obeshrabruju osnivanje obitelji.
• Nedovoljna podrška obiteljima – visoki troškovi vrtića, nedostatak fleksibilnog radnog vremena.
• Promjena društvenih vrijednosti – individualizam i fokus na karijeru potiskuju obiteljske vrijednosti.

Kako bi se osigurala demografska revitalizacija, potrebno je potaknuti mlade žene da ranije rađaju i imaju više djece.

[hr]

2. Usporedba prehrane i životnih navika između europskih i afroazijskih zemalja

Europa – zemlje s niskim natalitetom

• Nezdrava prehrana – visok unos šećera, prerađene hrane i alkohola.
• Kasni brakovi i odgađanje roditeljstva – obrazovanje i karijera imaju prednost.
• Visok stres – ubrzan način života i preopterećenost poslom.
• Pomanjkanje podrške obitelji – bake i djedovi rijetko sudjeluju u odgoju djece.

Afroazijske zemlje – visoka stopa nataliteta

• Prirodna prehrana – konzumacija nutritivno bogate hrane.
• Rani brakovi i veće obitelji – društvene norme potiču ranu reprodukciju.
• Obiteljska podrška – bake i djedovi aktivno sudjeluju u odgoju djece.
• Religijske i kulturne vrijednosti – djeca se smatraju glavnim bogatstvom obitelji.

[hr]

3. Strategije za poticanje ranijeg rađanja i višeg broja djece u Hrvatskoj

Promjena društvenih normi i percepcije majčinstva

• Nacionalne kampanje koje promiču obitelj kao temeljnu vrijednost.
• Edukacija mladih o plodnosti i biološkom satu.
• Borba protiv percepcije da je majčinstvo prepreka karijeri.

Financijski poticaji za mlade obitelji

• Povećanje dječjeg doplatka za svako dijete.
• Besplatni vrtići i jaslice za sve obitelji.
• Subvencionirani krediti za mlade obitelji s niskim kamatama.

Porezne olakšice za roditelje

• Obitelji s troje ili više djece dobivaju znatne porezne olakšice.
• Niži porezi za majke koje ostaju kući u prvim godinama djetetova života.

[hr]

4. Što država treba pružiti majkama koje rađaju?

Dvogodišnji radni staž po djetetu

• Svaka majka dobiva dodatne 2 godine radnog staža po djetetu.
• Ova mjera smanjuje negativan učinak roditeljstva na mirovinu.
• Slični modeli postoje u Mađarskoj i Poljskoj.

Stambene olakšice i poticaji za mlade obitelji

• Subvencije na stanove za obitelji s dvoje i više djece.
• Poticanje izgradnje obiteljskih kuća u ruralnim područjima.

Poticaji za očinstvo i aktivno uključivanje očeva

• Plaćeni tromjesečni očinski dopust kako bi se povećala podrška majkama.
• Fleksibilno radno vrijeme za oba roditelja.

Jačanje međugeneracijske podrške

• Financijska naknada bakama i djedovima koji čuvaju unuke.
• Uspostava obiteljskih centara kao alternative vrtićima.

[hr]

5. Zaključak i preporuke



Ključne preporuke:

• Dvogodišnji radni staž po djetetu kako bi se osigurala stabilnost majki.
• Besplatni vrtići i jaslice za sve obitelji.
• Subvencionirani krediti i stanovi za mlade obitelji.
• Povećanje dječjih doplataka i porezne olakšice za roditelje s više djece.
• Nacionalne kampanje koje promiču ranije roditeljstvo i obitelj.
• Stvaranje okruženja u kojem majčinstvo ne isključuje karijeru.

[hr]

Završna misao:
Sustavne mjere i promjena društvenog okruženja mogu Hrvatsku učiniti zemljom u kojoj je rađanje i podizanje djece poželjno i ekonomski isplativo, čime se osigurava stabilna budućnost bez potrebe za demografskim uvozom.

Većinu od ovih mjera Hrvatska ima, jedna godina radnog staža za svako rođeno dijete, subvecioniranje ili plaćanje vrtića, subvecionirani krediti, dječiji doplaci i porezne olakšice za obitelje s djecom.

To nije dovoljno, eto dokaz su baš Mađarska i Poljska, dvije najgore države u Europi sa stopom nataliteta u zadnje dvije godine.

Mi rješenje imamo, pred nosom je, otići u ZHŽ i pitati njih kako oni mogu pa onda to primjeniti u cijeloj državi.

To je pitanje vrijednosti, u većini Hrvatske Crkva više nema taj značaj da može utjecati na više od 25-30% ljudi, a samo retradicionalizacija društva može okrenuti kotač povijesti unatrag.

Ti koji trebaju izumrijeti, izumrijet će i tu nema puno pomoći, jezgra koja ostane gradit će neku novu budućnost.

U obitelji to imam pa znam, kod nas su sve ženske tradicionalnije od majki, moje sestrične i sestra, svi iz Zg ili bliže okolice, rađaju kao na traci, jedna drugu prozivaju ako iole čeka s idućim djetetom, ključno je da su se udale prije 25 i odmah počele rađati i nijedna se neće zaustaviti ispod 4-5. E sad, koliko je takvih u Zagrebu, možeš misliti, ja ne znam za druge osim za ove svoje. Može se, djeca u Zg tradicionalnija od roditelja iz Livna i Duvna.

Baš sam pričao s jednom obitelji o rađanju djece i onda je žena iz te obitelji izjavila kako se napatila s rađanjem dvoje djece ( komplikacije kod carskih rezova i oporavak) i da nema šanse da ide na treće. Skužio sam da velikom broju žena bude pretežka bol, patnja i žrtva koju trebaju uložiti u rađanje djeteta. Očito fizičko atrofiranje mišića i preuzki ženski bokovi, ali i mentalna razmaženost dovode do povećanja straha kod žena od samog čina rađanja. A sam strah oko odgoja djeteta, te izbor između karijere i obitelji još dodatno obezhrabri i ženu i muža.
Inače, dosta parova krene sa željom o 3 -4 djece, ali već se obrzhrabre na prvom ili drugom djetetu.

Oduvijek je rađanje djece bilo teško za žene, puno teže nego danas, opasno po život, pa se rađalo.
To je samo izgovor. Poznanica mi je rodila iako joj je liječnik savjetovao suprotno.

Prije nije bilo toliko teže koliko su žene i fizički i psihički bile jače.

Možda ovo i nije divizija.

Nije to ni tako davno bilo, moja prababa 47e umrla pri porodu mog dida

I svejedno nisu odustajale. Onda se nisu bojale smrti, a danas se boje bolova. Upravo zato su bile i fizički i psihički jače.

Nije samo demografski problem kvantitativno , nego i kvalitativno. Današnja djeca kod nas su većinom razmažena, upravljaju s roditeljima. Naprimjer kad bi mojima dolazili prijatelji kući iznenadio bi se koliko su ta djeca izbirljiva u pogledu jela. Još bi neki roditelji bili nadobudni pa naručivali što bi oni trebali jesti kad dođu kod nas u goste kao da smo ja i žena restoran a la carte.

Čak i kad bi sad svi imali petero djece i odgajali ih na takav način, teško je zamisliti da bi to bili neki bauštelci kasnije, evo kao sad u Rijeci je 4-5 stupnjeva, a s olujnom burom to je osjećaj i 10 stupnjeva manje, i tu na gradilištu blizu mene se normalno radi a samo se čuje albanski.

Za to sam i iznio na drugoj temi primjer Židova. Imaju super demografiju ali uvelike uvoze strane radnike za ,,niže'' poslove.

Ako se gleda po stopi fertiliteta, današnja djeca su ista kao i ona prije 60 godine jer mi toliko godinama imamo takav fertilitet.

Dakle ti predlažeš totalnu demografsku zamjenu Hrvata
.

Bolje nestati, nego postati bastard nacija poput francuza ili turaka.

Da, ********.

Imotski.



https://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatski-grad-povecao-naknade-za-novorodencad-do-88-posto-za-trece-dijete-daju-10-000-eura-4469185