Ovo je već bolest:

https://forum.krstarica.com/forums/vojs ... icija.123/



https://forum.krstarica.com/search/1153 ... =relevance

Izgleda da Hrvatska i Srbija nisu samo susjedi na karti, već i u neprekidnom natjecanju koje ponekad poprima komične razmjere. Iako se možda na prvi pogled čini da je riječ o zdravom rivalstvu, često svjedočimo kako svaka hrvatska inicijativa ili uspjeh postane povod za brzu reakciju iz Beograda. No, koliko je to stvarno korisno za same građane Srbije, a koliko samo potpiruje političku retoriku?

1. Hrvatska kupuje avione Rafale, Srbija odgovara: "Mi ćemo nove!" Kada je Hrvatska najavila kupnju borbenih aviona Rafale, srpski odgovor nije dugo čekao. Umjesto da čestitaju ili se fokusiraju na vlastite potrebe, Beograd je odmah naglasio kako su to "polovni avioni", uz najavu da će Srbija kupiti "nove i bolje". Takva reakcija više govori o kompleksima nego o stvarnoj strategiji.

2. Nuklearka u Sloveniji? Mi ćemo našu! Dok Hrvatska i Slovenija zajedno planiraju izgradnju novog bloka nuklearne elektrane Krško, Vučić odmah zove Macrona da kod njih gradi nuklearnu elektranu. Ovakvi potezi ostavljaju dojam da se Srbija vodi logikom: "Ako oni mogu, možemo i mi – samo veće i bolje."

3. Himars vs. 'Bolje i jače' Hrvatska najavljuje kupnju američkog sustava Himars, a Vučić najavljuje nabavu "boljih i jačih" sustava. Pitanje je, naravno, što će to konkretno značiti za srpski vojni arsenal i je li ta nabava uopće planirana prije nego što je Hrvatska najavila svoje.

4. Helikopterska utrka Hrvatska nabavlja helikoptere Kiowa Warrior, Srbija naručuje Airbusove. Hrvatska kupuje Black Hawkove, Srbija odgovara s dodatnim Airbusovima. Čini se da svaka hrvatska vojna akvizicija automatski povlači srpsku reakciju, kao da je utrka u pitanju.

5. Oda obnovljivim izvorima energije Hrvatska gradi geotermalne i vjetroelektrane, a Vučić na televiziji pohvaljuje hrvatski potez, uz najavu da će i Srbija krenuti istim putem. U ovom slučaju, barem je pohvalio hrvatsku strategiju, ali opet uz nezaobilaznu potrebu da pokaže kako i Srbija neće zaostajati.

6. Olimpijske igre kao prilika za natjecanje Hrvatska nagrađuje svoje olimpijce, Srbija odmah odgovara još izdašnijim nagradama. Umjesto da se fokusiraju na vlastite sportaše i njihova postignuća, srpske vlasti više su se čini zainteresirane za to da pokažu kako mogu nadmašiti hrvatske nagrade.

7. VRO Oluja vs. komemoracija u Loznici Hrvatska slavi Vojno-redarstvenu operaciju Oluja, a Srbija organizira komemoraciju u Loznici. Ovaj potez jasno pokazuje kako svaka proslava u Hrvatskoj postaje povod za kontramjeru u Srbiji.

8. Uhićenja i špijuni Hrvatska uhiti Srbina, Srbija odmah odgovara uhićenjem "špijuna". Reakcije su toliko predvidljive da se ponekad čini kao da obje strane igraju neku unaprijed dogovorenu igru.

Ova stalna potreba za nadmetanjem s Hrvatskom u svim sferama, od vojske do sporta, ponekad ostavlja dojam da se srpska politika više bavi Hrvatskom nego vlastitim građanima. Takva opsjednutost nije samo besmislena već i kontraproduktivna, jer umjesto da se fokusira na stvarne potrebe i izazove, Srbija često troši energiju na natjecanje koje malo kome donosi korist. Možda bi bolji pristup bio usmjeriti se na vlastite ciljeve, bez stalne potrebe za usporedbom s drugima.

Izgleda da Hrvatska i Srbija nisu samo susjedi na karti, već i u neprekidnom natjecanju koje ponekad poprima komične razmjere. Iako se možda na prvi pogled čini da je riječ o zdravom rivalstvu, često svjedočimo kako svaka hrvatska inicijativa ili uspjeh postane povod za brzu reakciju iz Beograda. No, koliko je to stvarno korisno za same građane Srbije, a koliko samo potpiruje političku retoriku?

1. Hrvatska kupuje avione Rafale, Srbija odgovara: "Mi ćemo nove!" Kada je Hrvatska najavila kupnju borbenih aviona Rafale, srpski odgovor nije dugo čekao. Umjesto da čestitaju ili se fokusiraju na vlastite potrebe, Beograd je odmah naglasio kako su to "polovni avioni", uz najavu da će Srbija kupiti "nove i bolje". Takva reakcija više govori o kompleksima nego o stvarnoj strategiji.

2. Nuklearka u Sloveniji? Mi ćemo našu! Dok Hrvatska i Slovenija zajedno planiraju izgradnju novog bloka nuklearne elektrane Krško, Vučić odmah zove Macrona da kod njih gradi nuklearnu elektranu. Ovakvi potezi ostavljaju dojam da se Srbija vodi logikom: "Ako oni mogu, možemo i mi – samo veće i bolje."

3. Himars vs. 'Bolje i jače' Hrvatska najavljuje kupnju američkog sustava Himars, a Vučić najavljuje nabavu "boljih i jačih" sustava. Pitanje je, naravno, što će to konkretno značiti za srpski vojni arsenal i je li ta nabava uopće planirana prije nego što je Hrvatska najavila svoje.

4. Helikopterska utrka Hrvatska nabavlja helikoptere Kiowa Warrior, Srbija naručuje Airbusove. Hrvatska kupuje Black Hawkove, Srbija odgovara s dodatnim Airbusovima. Čini se da svaka hrvatska vojna akvizicija automatski povlači srpsku reakciju, kao da je utrka u pitanju.

5. Oda obnovljivim izvorima energije Hrvatska gradi geotermalne i vjetroelektrane, a Vučić na televiziji pohvaljuje hrvatski potez, uz najavu da će i Srbija krenuti istim putem. U ovom slučaju, barem je pohvalio hrvatsku strategiju, ali opet uz nezaobilaznu potrebu da pokaže kako i Srbija neće zaostajati.

6. Olimpijske igre kao prilika za natjecanje Hrvatska nagrađuje svoje olimpijce, Srbija odmah odgovara još izdašnijim nagradama. Umjesto da se fokusiraju na vlastite sportaše i njihova postignuća, srpske vlasti više su se čini zainteresirane za to da pokažu kako mogu nadmašiti hrvatske nagrade.

7. VRO Oluja vs. komemoracija u Loznici Hrvatska slavi Vojno-redarstvenu operaciju Oluja, a Srbija organizira komemoraciju u Loznici. Ovaj potez jasno pokazuje kako svaka proslava u Hrvatskoj postaje povod za kontramjeru u Srbiji.

8. Uhićenja i špijuni Hrvatska uhiti Srbina, Srbija odmah odgovara uhićenjem "špijuna". Reakcije su toliko predvidljive da se ponekad čini kao da obje strane igraju neku unaprijed dogovorenu igru.

Ova stalna potreba za nadmetanjem s Hrvatskom u svim sferama, od vojske do sporta, ponekad ostavlja dojam da se srpska politika više bavi Hrvatskom nego vlastitim građanima. Takva opsjednutost nije samo besmislena već i kontraproduktivna, jer umjesto da se fokusira na stvarne potrebe i izazove, Srbija često troši energiju na natjecanje koje malo kome donosi korist. Možda bi bolji pristup bio usmjeriti se na vlastite ciljeve, bez stalne potrebe za usporedbom s drugima.

O Hrvati kako vi u detalje znate čime su Srbi patološki opsednuti, ako vas Srbi ne zanimaju i ako ne pratite čime se oni bave?

1.Komplekse u stvari ima Hrvatska koja je trebala da krene stopama Slovenaca, ali su zbog Srba odlucili da nabave nove avione da ih Srbi ne bi zajebavali do kraja zivota zbog nepostojanja vojne avijacije.

3. Himarsi su najozbiljnija i ujedno besmislena nabavka, jer je to platforma koja u Ukrajini gadja do 500km. Potpuno nejasno zasto je to kupila Hrvatska osim ako ne postoji strah NATO saveza da ce Rusi ovladati celom Ukrajinom i krenuti dalje (ako se to i desi, Hrvatska ce jednostavno poloziti oruzje Rusima). Besmislena jer ce sada slicnu platformu da nabavi i Srbija, iako ni Hrvatska ni Srbija ne bi trebalo da imaju nista slicno tome.

Najjače kad Srbin piše kako Hrvatskoj u vojnom smislu nešto ne treba

O Hrvati kako vi u detalje znate čime su Srbi patološki opsednuti, ako vas Srbi ne zanimaju i ako ne pratite čime se oni bave?

Srbija tuguje za žrtvama tragedije"

No ona je odlučila govoriti o - Hrvatskoj. I to prijetiti paljenjem Hrvatske i "oslobađanjem" srpske paradržave "Republike Srpske Krajine".

"U susjednoj nama republici koja je okupirala Republiku Srpsku Krajinu čuju se sve češće i sve intenzivnije ustaške parole, čuju se otvorene prijetnje s državnog medija. To je nešto što je zaista problematično i oni treba da znaju da smo mi danas u mnogo boljoj situaciji, da imamo mnogo odlučnije državno rukovodstvo i da predsjednik, zbog čega ga i mi iz Srpske radikalne stranke podržavamo, brani i naoružava našu zemlju. Tako da ako bi im nešto danas i palo na pamet, pa mi bismo im prvenstveno zapalili državu, a nakon toga bismo oslobodili Republiku Srpsku Krajinu", izjavila je Arnautović.

"USTAŠKI DRŽAVNI UDAR NA SRBIJU! Iz Zagreba šire laži i paniku, huškaju na građanski rat", stoji naslov na ovom portalu.

"U Srbiji svi mediji, opozicijski, tajkunski, ali i svi normalni mediji, čak i oni koji podržavaju vlast, stalno izvještavaju o tragediji iz raznih uglova. N1 ima prijenose uživo, potiče na prosvjede, dok naša država obavlja svoj posao. Više desetaka osoba bilo je na informativnim razgovorima, dokumentacija se izuzima, ali mediji s ustaškim stavovima žele destabilizirati državu i izravno se obraćaju onima u Srbiji koji simpatiziraju te medije i žele dobiti poticaj za destabilizaciju naše države", piše Informer (a praktički su isto naveli i ostali).

No, oni su otišli još korak dalje.

Sinoć su tako prekinuli program o američkim izborima na Informer televiziji kako bi glavni urednik ovog portala objavio javnosti da Index radi državni udar.

"Izvinjavam se što prekidam temu američkih izbora, ali moramo, toliko je velika vijest i važna da bismo je najavljivali gore u vrhu našeg ekrana, da moramo na nekih 10-15 minuta kazati ljudima što se događa", javio se Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera.

"Naime, hrvatski proustaški portal Index.hr večeras oko 19:30 raspisao je konkurs za lažne vijesti iz Srbije. Mi smo to na našem portal nazvali ustaški udar na Srbiju", objavio je Vučićević. Da ga ispravimo, Index poziv da se šalju informacije koje bi dovele do odgovornih za tragediju u Novom Sadu nije objavio sinoć, već u subotu prijepodne.

"Ako ovo nije miješanje u unutarnje stvari jedne zemlje... Pazite sad, ustaški medij, ustaški medij, neoustaški medij iz Zagreba. Index.hr, najantisrpskiji medij ili jedan od najantisrpskijih medija raspisuje natječaj za lažne vijesti u Srbiji, huškaju na građanski rat u Srbiji", govori urednik Informera.

U idućih desetak minuta Vučićević je nastavio govoriti o navodnoj uroti Hrvatske i hrvatskih medija na čelu s Indexom, koji je desetak puta nazvao ustaškim.

Na kraju je voditelj dodao da su ovakve vijesti jezive i važne. "Index.hr je večeras pokrenuo ustaški državni udar na Srbiju", dodao je još jednom glavni urednik Informera.

Je, Tango Six izgleda profesionalno. Ima među Srbima profesionalaca, samo teško dolaze do izražaja pored velikog broja budaletina.

Mogu samo žaliti normalne Srbe jer moraju gledati te nenormalne portale. Imamo i mi takvih likova naravno, ali kod nas su takvi ipak ispod 5%, marginalni. U Srbiji trolanje državna politika.

AnalizaPovijest
Osobni osvrt: "HRVATSKA U ZAGRLJAJU UKRAJINE, PO NALOGU NATO-a"
13. siječnja 2025. | 09:20 sati Danko Borojević 1 komentar
Današnja Republika Hrvatska od svog osamostaljenja uvijek je “usko koketirala” s Ukrajinom. Počelo je još u prosincu 1991. godine. kada je Ukrajina prva priznala novu državu na prostoru bivše SFRJ. Mnogi ljudi u Srbiji još uvijek misle, potpuno pogrešno, da je Rusija prva priznala novu Hrvatsku. Međutim, gledajući dokumente, to nije točno.
Prema podacima Hrvatskog generalskog zbora u dokumentu Kronologija Domovinskog rata stoji:

- 7. prosinca 1991. Badinterova komisija zaključila da SFRJ više ne postoji. Prema mišljenju komisije, silom postignuta promjena postojećih (republičkih) granica i crta razgraničenja ne može proizvoditi pravne učinke; to su ključni zaključci za konačnu odluku Europske zajednice o priznanju Hrvatske i ostalih republika bivše SFRJ.

- Ukrajina je 11. prosinca 1991. priznala Hrvatsku, zatim je 14. prosinca to učinila Latvija (Latvija).

Hrvatska je od samog početka svog stvaranja bila ovisna o Ukrajini. Tako je Hrvatska prilikom naoružavanja dio naoružanja dobila ne iz Rusije nego iz Ukrajine. Ali to mnogima u Srbiji nije bitno, jer oni već imaju formirano mišljenje, pa im ne vrijedi ništa objašnjavati.

No, onima koji još uvažavaju argumente, to treba reći.

Nastala nakon nasilnog raspada Jugoslavije, Hrvatska je dobila svoj prvi MiG-21 kada je pilot Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u zemlju u jednom od mlažnjaka u veljači 1992. godine. Lovac je tada stavljen u službu Hrvatske, ali je u lipnju iste godine oboren iznad Bosne i Hercegovine.

Još jedan par MiG-ova 21 stigao je u Hrvatsku prebjegom u svibnju 1992., od kojih je jedan također izgubljen u borbi.

Kako je nedavno neovisna Hrvatska izgradila svoje zrakoplovne snage, nabavila je 40 MiG-ova 21 od Ukrajine između 1993. i 1994., a te je zrakoplove izvorno koristila druga bivša sovjetska država, Kirgistan. U Hrvatsku su isporučeni unatoč embargu na oružje. Od tih lovaca, 26 ih je stavljeno u službu Hrvatske, dok je ostalih 14 korišteno kao rezervni dijelovi.

Uz još jedno ratno obaranje, u svibnju 1995., hrvatska flota ovih lovaca pretrpjela je šest gubitaka nakon završetka neprijateljstava u rujnu 1995.

Isto tako, "famozna priča" o S-300 u Hrvatskoj odavno je postala općepoznata. Dio tog sustava u Hrvatsku je stigao iz Ukrajine . Ali kome to reći u Srbiji?

Možete milijun puta dokumentima tvrditi da nije tako, uzalud, uvijek će netko tvrditi da je Zemlja ravna ploča i da na Mjesecu nije bilo čovjeka. I tako se stara priča o " hrvatskom " S-300 povremeno podgrijava, kako bi se " zavedenim ovcama " dalo malo paše i skrenulo s prave teme.

No, prijeđimo u ovo stoljeće.

Plenković i Zelenski

Nakon početka ruske intervencije u Ukrajini, službeni Zagreb postaje glavni pomoćnik Kijeva u regiji Zapadnog Balkana (odnosno prostoru bivše SFRJ), u više navrata pružajući vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć u iznosu od nekoliko milijuna eura, pokrenuo državni program za prihvat i zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica, održao sastanak " Krimske platforme ", donatorske konferencije i konferencije o razminiranju u Ukrajini.

Hrvatska Vlada, sastavljena nakon nedavnih parlamentarnih izbora, na čelu s premijerom i čelnikom vladajućeg HDZ-a Andrejom Plenkovićem, preuzela je dužnost 20. svibnja 2024. godine. Prvi međunarodni kontakt bio je telefonski razgovor Plenkovića i Vladimira Zelenskog o nastavku sveobuhvatne hrvatske pomoći i potpore Kijevu.

Hrvatski naoružavajući dio za Ukrajinu

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u prosincu 2024. da će Vlada izdvojiti dodatna sredstva za nabavu osam sustava HIMARS, rakete GMLRS i dodatne opreme u vrijednosti od 390 milijuna dolara, kao i nadograđenih radarskih sustava.

Precizirao je da će hrvatski obrambeni proračun u 2025. godini, u skladu s obvezama prema NATO-u, premašiti dva posto BDP-a i iznosit će približno 2,1-2,15 posto BDP-a.

Umjesto 30 tenkova M-84 (proizvedenih 1983.-1991.) i 30 borbenih vozila pješaštva M-80 (proizvedenih 1979.-1983.) prebačenih u Ukrajinu, Zagreb će kupiti 50 njemačkih Leoparda 2A8, stari MiG-ovi 21 zamijenjeni su Tu je i 12 lovaca Rafale, jugoslavenski BVP do američkog Bradleya oklopna vozila Patria, bespilotne letjelice Bajraktar, laki prijenosni PZO sustavi Mistral, očekuju se velika ulaganja u mornaricu.

Helikoptere Mi-8Š (Mi-171Š), odnosno "miševe" kako ih u Hrvatskoj zovu, ubrzano zamjenjuju helikopteri Sikorsky UH-60. Problem za "miševe" je nedostatak rezervnih dijelova. Tako da se može očekivati ​​da se nakon kompletiranja eskadrile "crnih sokolova" u Ukrajini mogu naći i helikopteri Mi-171Š.

Sažetak
Premijer Plenković posjetio je Kijev, njegova vlada podržala je sve zapadne sankcije protiv Rusije, blokirala je isporuku ruskih sirovina naftovodom JANAF-a s otoka Krka u Jadranu na preradu u Srbiji te protjerala dio diplomatskog osoblja iz ruskog veleposlanstva. . Hrvatski plaćenici bore se i, prema podacima Ministarstva obrane Rusije, ginu u redovima raznih ukrajinskih formacija.

Sve u svemu, Hrvatska je još uvijek zahvalna Ukrajini za 1991. godinu.

Ali to nije važno, važno je što misli krug dvojca u Beogradu.

Dobro smo im jebali mater kad im se i sada priviđamo, ZDS

Još da na isti način odradimo osunećene i ja sam zadovoljan.