Hrvatska je prvak svijeta po broju turista per capita.
Stoga ove price koliko turista ima Sarajevo, Zagreb, Beograd … koga zaboli, sacica.

Ovo što pokazuješ je već postojalo prije šezdesetak godina u Sarajevu i diljem BiH i daleko veće i bolje, o Hrvatskoj da ne govorim, i da nije kriminalaca i narodnih neprijatelja na vlasti postojalo bi i danas. To je poslovni model socijalističke Jugoslavije koga tako mrzite i prezirete, a čitavo vrijeme ga potajno sanjate. Teško je to priznati.

Da u zapadnoj Hercegovini dominiraju banke, usluge, burzovne i bitcoin agencije, pametna ekonomija, AI, i sl. pa da vam čovjek povjeruje u nešto. Ovako samo repriza modela iz Jugoslavije ovaj put u privatnoj režiji.

Tvornice, fuj, Bošnjakistan, ali daj vamo.

To je ta ljudska pokvarenost, cinizam i oportunizam koji također "krase" DIO ljudi iz tog kraja. Sve je lijepo, ali daj meni i samo meni, i s.j.e.b.i sve oko sebe.

Jesi konačno promijenio ime i prezime, sad kad si u civilizaciji? Ili imaš i dalje biljeg arapskog sotonizma na sebi?

Ljudi završe sa poslom,idu u vinograde, maslenike, polja ali nisu za tvornica

Najbolje je opisao to jedan prijatelj Srbin, koji je igrom slučaja završio u ZHŽ, ljudi su se šokirali i čudili da ima samo jedan posao i da nema vinograd.

Nemoj, sad ce ti krenuti objasnjavati kako je Hrvatska turisticki gigant prema Francuskoj i Italiji

TK je bio Jugo bazen za usisavanje para iz SR Hrvatske.

Hrvatski "komunisti" danas nisu svjesni koliko su ih Muslimani iskorištavali, i njih i cijelu Hrvatsku.

Bazen za isisavanje love iz Slovenije, danas Sloveniji bazen za usisavanje radne snage.

To su moderne tvornice i moderni nazivi radnih mjesta, samo kad povlači paralelu s Jugoslavijom jasno je koji je to mentalni sklop.

CNC operator, Senioe CNC manager i slično vs ručno punjenje baruta u metke u Igmanu Konjic u vlažnom i mračnom podrumu 50 m ispod zemlje

Jesu. Sve je novo, i novi su nazivi, čistačica=menadžerica za čistoću, radnik na vrpci = menadžer za automatske procese itd. itd.

Bole leđa i kralježnica nakon posla i onog prije 60 godina, i ovog danas.

Radi se o principijelnoj ideji industrijalizacije, a ne o konkretnom provođenju u praksi bukvalno.

O tome pričam.

Na prvom mjestu je estetika, estetika je možda i najbitnija, ljudi vole raditi u novom, a u ZHŽ je sve novo i moderno.

Nisu svi za menadžere, dapače velika većina ne želi preuzimati odgovornost i priželjkuje dobro plaćene od 8 do 16h.

I nije isto ručno puniti barut u metke ili raditi u nekoj odvratnoj željezari ili koksari i s druge strane raditi u pogonu koji je kao apoteka. To je nebo i zemlja.

To što tvornice od domaćeg kapitala niču po Hercrgovini samo znači da ljudi to žele raditi, dokad vidjet ćemo, u nekom trenu će radna snaga postati usko grlo.

ZHŽ privatluk gradi tzv. pametnu industriju u kojoj su gotovo svi procesi, od početka do kraja digitalizirani i automatizirani.

Danas 100 ZHŽ tvorničkih radnika putem raznih poslovnih softverskih sustava i robotiziranih visokotehnoloških strojeva upravlja tvornicom čiji je proizvodni kapacitet 10.000 tona nečega, dok je Jugo-tvornici trebalo dvije tisuće radnika za ostvarivanje tog kapaciteta.

Veliki dio BiH i dalje živi na toj neproduktivnoj i radno-intenzivnoj industriji iz vremena Jugoslavije, dok je ZHŽ privatni sektor ulaganjima u nove tehnologije i inovacije podigao produktivnost u svojim kompanijama, smanjio troškove te stvorio globalno konkurentne proizvode na bazi bakra, aluminija i celuloze.

Zato danas ZHŽ privatluk generira najveću dobit po radniku u BiH

BiH Županije - neto dobit po zaposleniku 2023.:

ZHŽ: 16.313 €
HNŽ: 8.370 €
TK: 5.693 €
PŽ: 5.620 €
USK: 5.608 €
HBŽ: 5.343 €
KS: 5.131 €
SBŽ: 4.324 €
BPK: 3.154 €
ZDK: 2.044 €
_______________________
Evo usporedbe s hr. županijama

Hrvatske Županije - neto dobit po zaposlenom 2023.:

Zadarska: 13.438 €
Ličko-senjska: 11.611 €
Zagreb: 10.570 €
Krapinsko-zagorska: 9.699 €
Istarska: 8.422 €
Vukovarsko-srijemska: 8.344 €
Koprivničko-križevačka: 8.220 €
Dubrovačko-neretvanska: 7.761 €
Zagrebačka: 7.674 €
Splitsko-dalmatinska: 7.241 €
Karlovačka: 6.739 €
Primorsko-goranska: 6.671 €
Brodsko-posavska: 6.661 €
Međimurska: 6.435 €
Šibensko-kninska: 6.366 €
Varaždinska: 6.193 €
Osječko-baranjska: 6.115 €
Požeško-slavonska: 5.781 €
Bjelovarsko-bilogorska: 5.166 €
Virovitičko-podravska: 4.440 €
Sisačko-moslavačka: 1.120 €

Kako Varazdinska i Osjecka tek malo bolji od TK, ne razumijem?

Nema smisla uspoređivati ručno punjenje baruta i digitalizirano podešavanje koji će dizajn biti na vrećici i koje dimenzije. Svaki laik može usporediti produktivnost i koliko je “zabavno”. Negdje 8 sati radiš kao robot, a negdje postaviš materijal, podesiš postavke, testiraš kvalitetu, nadgledaš stroj, on zaglavi pa ga saniraš, pošalješ proizvod da se pakuje… konkretno ovako nekako izgleda radni dan u jednoj firmi u Posušju kod radnika na stroju.

Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) već odavno nije ruralna sredina koja se oslanja na tradicionalne grane gospodarstva. Naprotiv, naša županija je postala industrijski bazen visoke dodane vrijednosti, s posebnim naglaskom na softerski i robotizirani višetehnološki sektor. To nije teorija, to su brojke:

Neto dobit po zaposleniku u ŽZH iznosi 16.313 eura, što je dvostruko više nego u Zagrebačkoj županiji (7.674 eura) i čak više nego u najjačoj županiji u RH, Zadarskoj (13.438 eura) kako napisa Boriso.
ŽZH privlači investitore i razvija visokotehnološke tvrtke koje izvoze inovacije diljem svijeta.
No, postoji jedan problem: mobilnost radnika između naših industrijskih centara. Dok su privatne tvrtke u 21. stoljeću, prometna infrastruktura je ostala u prošlom stoljeću.

Županijske željeznice – logičan korak za modernu ŽZH
Rješenje leži u uspostavi brze, moderne željezničke linije koja bi povezivala ključne gradove naše županije – Posušje, Grude, Široki Brijeg i Ljubuški (dodao bih tu i Imotski kao dio velike Škutorije a ujedno da se mogu EU fondovi međunarodne suradnje iskoristiti), omogućujući radnicima, studentima i građanima sigurno, brzo i ekološki prihvatljivo putovanje.

U Europi se ovakvi projekti već realiziraju kroz EU fondove, posebno kroz međugranične programe i ekološke inicijative. Mi imamo priliku biti prvi u regiji koji bi razvili inovativni sustav Županijskih željeznica, pokazujući da ne težimo Europi samo deklarativno, nego praktično.





Električni ili hibridni vlakovi (Siemens Desiro ML, Stadler FLIRT) koji mogu voziti brzinom do 160 km/h.
Česta prometna povezanost – polasci na svakih 30-60 minuta.
Povezivanje s industrijskim zonama, gdje rade tisuće radnika koji sada ovise o automobilima.
Sufinanciranje kroz EU fondove – integracija u međugranične ekološke projekte s Hrvatskom i Europskom unijom.
Zašto nam ovo treba?
✔ Smanjuje prometne gužve i troškove prijevoza za radnike
✔ Otvara vrata novim investicijama i tehnološkom napretku
✔ Smanjuje emisije CO₂ i štiti okoliš
✔ Povezuje gradove u modernu, europsku mrežu

Ako smo najjača privatna industrijska regija u BIH i šire, onda moramo imati i infrastrukturu koja to prati. Vrijeme je da se krene s inicijativom Županijskih željeznica – ne kao san, već kao logični iskorak prema budućnosti.


U prilogu brzi vlak Lipno - Hrasno. Iza se nazire tehnološki centar u Lipnom.

Pa i nema tu ništa čudno, sve tri županije imaju jaku prehrambenu, peradarsku i tekstilnu industriju koje generiraju dosta velike prihode, ali i velike rashode, zbog čega imaju slabu dobit po radniku.

Brzi, električni niskopodni vlak juri kroz krševite krajolike ŽZH, povezujući ključne industrijske gradove – Posušje, Grude, Široki Brijeg i Ljubuški. Ovaj vlak nije samo transportno rješenje, već simbol napretka i povezanosti, financiran uz pomoć EU fondova i prilagođen ekološkim normama.

Dok vlak elegantno prolazi kroz kamenite pejzaže, ekipa na kroserima, quadovima i heavily modified off-road vozilima izvodi lude skokove preko njega, spajajući tehnološki napredak i divlju hercegovačku strast za ekstremnim vožnjama.

U daljini, iz magle se nazire LIPNO– high-tech ekološki poslovni centar, s modernim zgradama, zelenim krovovima, solarnim panelima i vjetroturbinama. Regija koja je već ekonomski ispred Hrvatske po neto dobiti po zaposleniku sada pokazuje da ne kasni ni u infrastrukturi.

Korida u high-tech arenama i finale Kupa BiH uz Županijske željeznice

Dok brzi električni vlakovi Županijskih željeznica jure kroz hercegovački krš, na jednoj strani pruge odvija se spektakl u areni kakva se ne viđa nigdje u regiji – futuristička korida u vrhunskoj areni, gdje se suočavaju bik Brnješa koalicije Rakitno i Alkar koalicije iz Vira.

Ovo je visokotehnološki događaj s LED ekranima, modernim tribinama i atmosferom kakva se viđa samo u najvećim sportskim spektaklima. Tradicionalni hercegovački ponos u novom ruhu!

S druge strane željeznice, u ultra-modernom stadionu Nova Pecara, igra se finale nogometnog Kupa BiH – Posušje protiv Širokog Brijega! Navijači na tribinama, reflektori koji osvjetljavaju teren, a vlakovi jure pored stadiona, povezujući tisuće ljudi s ovog epskog događaja.

Ne podržavam ako terminali neće biti u Livnu i Pologu.

Ni imbex, mrzitelj svega hercegovačkog ne može ostati imun na gospodarsku moć koju ta regija generira.
Vlasnik Violete: Gradimo novu tvornicu i širimo proizvodnju u Lasti

Realniji je Mokri Dolac, imaju već gotov glavni projekt rekonstrukcije stadiona.

“Jučer smo potpisali ugovor s dvije obitelji koje imaju mnogo djece. Zemljište je osigurano, a dogovorena je i izgradnja montažnih kuća. Radove izvodi firma iz Gornjeg Vakufa, dok će organizacija Pomozi.ba pripremiti temelje, a mi ćemo preuzeti sve ostale radove za te dvije kuće. Jedna kuća bit će izgrađena u Jablanici, druga u Konjicu i mi smo baš htjeli obitelji koje imaju djecu, koje su baš ugrožene, gledali smo da to budu obitelji kojima je to najpotrebnije i da je to u ruralnom području. Projekat će biti završen u sljedećih nekoliko mjeseci. Ugovori su potpisani i kreće gradnja"

Mogao je financirati izgradnju kojoj našoj obitelji, a ne ovoj ciganiji. Najveća glupost je pomagati nekom tko te mrzi i tko se ogriješio o tvoj narod, a prije tog ne pomoći svom koji je isto nastradao.

Ma idioti i to žešći...

Novi su uvjeti na tržištu.

Današnje tvornice rade u teškim uvjetima svjetskog tržišta i moraju se boriti za svakog kupca inače nema prihoda, dok su tvornice u Jugoslaviji bile zaštićene domaćim zakonima i imale osigurano tržište.

Današnje tvornice mogu preko noći lako propasti ako nisu dovoljno dobre, a tvornice u Jugoslaviji nisu mogle propasti koliko god loše bile.

Točno, nisu mogle propasti.

Sve do dolaska hiperinflacije i prateće propasti juge.

Jugoslavija je imala taktičkih razloga da ulaže u BiH, pa i ako je to "sisalo" pare iz boljih dijelova Jugoslavije, što su bili Hrvatska i Slovenija.

BiH je imala geostrateški položaj - jedina republika bez vanjske granice.

Imala i etno-politički položaj - dominantni srbi u republici u kojoj nema jasne većine a srbima iz nje stalo da ne bude raspada.

Neki strateški projekti su djelovali kao najsigurniji u BiH, a ona kao nekakvo čvorište za povezivanje cijele Jugoslavije.

To je ako si gledao s pozicije Jugoslovena, nekoga tko to hoće očuvati.

Kada su svi uložili u BiH, misliš da nitko onda nema razloga da istupi iz Jugoslavije, jer odstupa i iz svojih investicija, a BiH sama nije ni imala potencijal za izlazak iz zajednice.

Bacanje para je bilo ulaganje u Kosovo i Makedoniju, siromašne djelove zemlje koji su imali veliki potencijal za otići svojim putem zbog veza sa susjedima i labavim držanjem za centralne ideje, zbog jezičnih i kulturoloških razlika.