Sve super ali fali parkova i krosnji.

Kad dodje ljeto i 40 stupnjeva na asfaltu, krosnja drveta je spas. Uz to je i ugodna oku, smiruje dusu i podize kvalitetu zivota u svakom smislu.

Video: Ravno se otvara, napreduju radovi na cesti Zavala - Granica RH

Posjetili smo najjužniju općinu u FBiH, općinu Ravno i zabilježili radove na stvaranju boljih životnih uvjeta. Obišli smo radove na cesti koja će otvoriti ovu općinu u potpunosti sa Republikom Hrvatskom i porazgovarali sa radnicima.


Radove na izgradnji nove trase dionice ceste Zavala - Granica RH u općini Ravno izvodi HP Investing iz Mostara. Radnici su nam rekli kako je 6,5 kilometara ceste u dobrome probijeno, prošireno i nasuto, a osim toga radi se polako i sa postavljanjem ivičnjaka, ulične rasvjete..



Nesumnjivo da će brza cesta privući veći broj turista, posjetitelja te smo se uvjerili i u poboljšanje turističke ponude gdje se uz Hotel Stanicu završava veliki bazen.







stolac.co

Vrijeme je za organiziranu i promišljenu urbanizaciju!
Hrvatske sredine u Bosni i Hercegovini, osobito Mostar, Čapljina, Ljubuški, Široki Brijeg i Posušje, prolaze kroz nezapamćenu ekspanziju stanogradnje. No, dok se broj novih zgrada povećava, jedno ključno pitanje ostaje neriješeno: gdje je urbanistički plan?

Posušje – primjer problema
U Posušju urbanistički ured broji svega dvoje zaposlenih, a Generalni urbanistički plan (GUP) nije ažuriran već preko 30 godina! Ovo nije samo birokratski problem – to je ozbiljna prijetnja budućnosti mjesta i kvalitete života građana.

Slični problemi javljaju se i u drugim općinama, gdje je gradnja neregulirana, infrastruktura neprilagođena, a gradovi se razvijaju stihijski, bez strategije i dugoročne vizije.

Što želimo postići?

Modernizaciju urbanističkih planova – Svaka općina mora ažurirati svoje prostorne planove kako bi pratila stvarne potrebe stanovništva i razvoj mjesta.

Uređene gradske jezgre – Zgrade ne smiju biti nasumično razbacane po općinama bez logičnog urbanog povezivanja. Treba formirati gradske blokove, planirati trgove, pješačke zone i parkove.

Suradnju s arhitektonskim stručnjacima – Umjesto jednolične i kaotične izgradnje, potrebno je konzultirati renomirane arhitekte kako bi se postigla urbana estetika u skladu s kulturnim i prirodnim okruženjem.

Pametne prometnice i infrastrukturu – Novi kvartovi trebaju imati široke ulice, biciklističke staze i zelene zone, a ne biti betonirane “favele” bez sadržaja i osnovnih usluga.

Transparentnost u izdavanju dozvola – Prestanimo s praksom u kojoj samo “tatini sinovi” i oni koji “dobro podmažu” dobivaju građevinske dozvole. Potreban je jasan i pravedan sustav odlučivanja u urbanističkim uredima.

Povezanost i funkcionalnost – Svaka nova zgrada mora biti dio šire urbanističke strategije koja predviđa osnovne sadržaje: škole, vrtiće, zdravstvene ustanove i poslovne prostore.

Vizija za hrvatske gradove u BiH
Hrvatske sredine u BiH zaslužuju uređen urbanizam koji prati najbolje europske standarde. Ne želimo betonske favele, već gradove koji su ugodni za život!

Ako se sada ne postavi red, u budućnosti ćemo se suočiti s:
Kaotičnom i neplanski građenom infrastrukturom
Neprilagođenim prometnicama i gužvama
Nepovezanim naseljima bez identiteta
Gubitkom estetike i funkcionalnosti prostora

Ovo nije samo pitanje arhitekture – ovo je pitanje budućnosti hrvatskih sredina u BiH!

Vrijeme je za strateški urbanizam! Podijelite svoja mišljenja i prijedloge – kako vi zamišljate bolje planirane gradove u BiH?"

Totalno se slazem.

Evo samo kao primjer cu reci da je zbog katastrofalnog urbanistickog plana grad Zagreb meni postao odbojan kao grad, iako sam rodjen u njemu i zivio desetljecima. Mene takav grad ne privlaci i svjesno odlucujem u njemu ne zivjeti.

Spasite Hercegovinu i njene gradove dok jos mozete.
Jer jednom kad se izbetonira i izasfaltira zadnji kvadrat urbanog prostora - tada je prekasno.

Nedavno sam svratio na piće u jedan lijepi lokal u Osijeku, Axmann, preporuka.
Uglavnom, zanimalo me zasto se Pub bas tako zove, pa nakon malo skeniranja po zidovima i internetu saznao sam da je ime dobio po Viktoru Axmannu, njemačkom židovu koji je doslovno osmislio Osijek i uredio ga da izgleda kako izgleda. Nakon toga mi se slozilo zasto grad izgleda tako lijepo.
Kada pricamo o hrvatskom urbanizmu ne mozemo govoriti ni i sjevernoj Hrvatskoj, koju je izgradila Austrougarska kao ni primorju koje su izradili Italijani, pa cak ni Krajini ili Baniji koju su izgradili Srbi.
Pokusao sam se sjetiti kako bi onda izgledao hrvatski urbanizam, i skontao sam da je najbolji i jedini reprezent toga Široki Brijeg.
Da, ovo je ono što dobiješ kada pustiš Hrvate da izgrade grad:

Ako želiš vidjeti hrvatski grad napravljen od Hrvata, otiđi u Šibenik.

Na koji način su "Krajinu" i Banovinu izgradili Srbi?
Tamo su svi gradići bili katolički, hrvatski.
E sad, ako nisi u modu da suHrvati katolički Srbi...
A Hrvatska je u AU bila svoja država, jbg.

Talijana nije uopće bilo do 1861., a nije da su se Mleci nešto pretrgali od ulaganja u stare gradiće.

Šibenik je hrvatski grad, Knin....
Zagreb...
Ima ih dosta.
Samo što je normalno da su gradovi i počinjali u drugim civilizacijama.

Evo, pogledaj Vrhbosnu.
PK IV je tu osnovao biskupiju, a danas ju vi svojatate.

biser mulestinske gradnje

Dubrovnik si zaboravio, u čijoj izgradnji su u velikoj mjeri sudjelovali Hrvati Hercegovine.
Btw mulestinci su toliko pozvani da o tome pričaju, da su na obnovi starog mosta glavni konzervatori bili Hrvati, oni i turci su bili fizička snaga, jedini musliman što je bio sjebao krivu ćupriju morali je rušit i ponovno radit (previše našpico vrh).

Što su to Talijani izgradili na hrvatskoj obali? Baš me zanima.

U centru Mostara kod Liska ulice.

Miče se Muslim groblje.


Soroš USAID mediji već kmeče.

A muslim groblje u samoj jezgri Mostara, u Liska ulici?

Primjer urbanizma i arhitekture.

Tko o čemu...

Nećemo daleko od granice, možemo ubaciti Imotski i potencijalno Vrgorac i Metković ako se gradi nešto.

Malo još Imotskog:


Projekt Celeritas: https://celeritas-nekretnine.hr/projekti/b10/


Imotski - sutra glavni grad velike županije Škutorije.

Samo ćemo Rojsa zovnit da napravi malo obilaznica oko grada.

Stanogradnja iz Hercegovine se lagano prelijeva i u Imotski s hercegovačkim utjecajem i našim vržotama.

Imotski tower pred istragom USKOKA.

Definitivno se nismo proslavili s modernom gradnjom i razvojem gradova, estetika nije bila bitna, svatko je gradio kako je htio.

Sad se malo primjenila svijest i ima dobrih projekata, ali šteta je odavno napravljena.

Uskoro umjesto termina Briselizacija novi termin: Kroatizacija.

Estetika je bitna za ljudsku psihu, zadovoljstvo pojedinca i samim time cijelog drustva ili zajednice. Zato apeliram ovim putem na gradjevinske investitore, projektante, arhitekte i opcinske referente - budite ljudi, unesite tracak humanosti i estetike u gradnju. U urbanisticke planove.