Infantilni mortalitet je prije skracivao prosječni životni vijek .
Odrasli su lako moguce živjeli s manje bolesti i duže.

Žive li odrasli zaista duže?
Apsolutno. Podaci jasno pokazuju da je tvrdnja kako odrasli žive "manje-više isto" netočna. Pogledajmo podatke iz Engleske kao primjer:

1851. godine, petogodišnjak je mogao očekivati da će živjeti još 55 godina (do 60. godine života).

Danas, petogodišnjak može očekivati da će živjeti do 82. godine, što je povećanje od čak 27 godina.

Slično tome, osoba koja je 1851. imala 50 godina, mogla je očekivati da će živjeti do otprilike 70. godine. Danas, 50-godišnjak u razvijenom svijetu u prosjeku može očekivati da će doživjeti i proslaviti 83. rođendan.

Zaključno, iako je smanjenje smrtnosti djece bio temelj na kojem je izgrađen moderni dugi životni vijek i koji je dramatično "popravio" statistiku, kontinuirani napredak u medicini, tehnologiji i javnom zdravstvu omogućio je da i odrasle osobe danas žive znatno duže i kvalitetnije nego ikada prije u povijesti. Oba faktora su ključna, a njihova važnost se mijenjala kroz vrijeme – od borbe za preživljavanje djetinjstva do današnje borbe protiv bolesti starenja.

Ljudi dulje žive nego prije, već to je dobar argument za tehnologiju.

1960. godine očekivani životni vijek u BiH je bio 60.4 godine, a u Hrvatskoj 64.6 godina. U 2020., u BiH je narastao na 77.2 godine, a u Hrvatskoj na 78 godina.

Navodno smo 1960. jeli zdravije i bio je čistiji zrak, ali tema je kompleksna. Netko tko je umro u 60. godini možda bi svakako dobio rak u 70-toj. To što ima više raka jednim dijelom je razlog jer dulje imamo priliku dobiti ga. Živimo 17 godina duže nego prije, odnosno u BiH to je povećanje životnog vijeka od 28%. Obzirom kako rak češće dobiju stariji ljudi i da su danas bolji testovi pa se više i otkrije, već to je dovoljan razlog za povećani broj slučajeva.

To je svakako značajan faktor, ali izgleda nije jedini. Tehnologija je produljila život svim dobnim skupinama. Evo što kaže AI:

Ljudi dulje žive nego prije, već to je dobar argument za tehnologiju.

Ukoliko 50% populacije umre prije prve godine života a 50% u 80-oj godini, prosječan životni vijek će biti 40 godina, iako 50% doživi 80 godina.
Ovaj trik sa lažnom statistikom se koristi da bi se zavaralo i ubijedilo u laž o današnjem dužem životu.

Živimo u vremenima kada je ljudima vještački skraćen život neprirodnim načinom života, otrovima iz industrijske "hrane" i vakcina, otrovnim zrakom i vodom, tako da ljudi umiru mladi i često ne dostignu duhovnu zrelost, što za duh znači protraćen život.


Čovjek je dizajniran da živi mnogo duže.

Poznati su Pelazgijci koji su živeli preko 200 godina, Hunze koje rađaju decu u 90-im, bake po planinama koje su aktivne sa preko 100 godina...
Sve čega se dotakne "civilizacija" podliježe ubrzanom propadanju, a razlog tome nije samo glad farmaceutskih i ostalih industrija za novcem vec i glad za energijom.

Lažna statistika se odnosi i na česte ratove, pa su poginule, invalide i mnoge druge koji su umrli kao direktna posljedica od rata, koristili da pokažu kako se danas eto duže živi.
Recimo ako neko pogine u 20 god i drugi umre u 100 god, prosječna starost je 60 , međutim, ako umre netko kao posljedica rata u 30 god od gladi, odmah je prosek 50 godina itd.

Dužina života bi trebalo da bude min period razvoja x 7 , tako je kod skoro svih živih bića.

Punu zrelost ljudi dostižu sa 21 god do 25 god.

Pa bi ljudski vijek trebao da bude od 147 do 175 godina.

"- Li Čun Jun - živio 252 godine
- Tomas Karnej - 207 god.
- Katrin de Silva - živjela je 174 godine, a porodila se u 131. godini
- Janoš Rovin - živio je 172 godine, a njegova supruga Sara 164 godine. U braku su živjeli 147 godina
- Henri Dženkinson - živio je 169 godina, poslije smrti ostavio je dva sina od kojih je stariji imao 113, a mladji 109 godina
- Širali Muslimov - 168 godina
- Žan Torel - 143 godine
- Lena Jantjes - 136 godina
Od Jugoslovena najduže je živio Trajko Smiljević, koji je umro u 131. godini.
Stojko Pešić iz Novog Gloga, kod Vranja, živio je 121 godinu. Njegov stariji sin Doda Tasić živio je 116 godina. Umro je 1948. godine. Mladji sin Andjel Tasić živio je 96 godina. Umro je 1956. godine."

Muškarci su živjeli duže od žena. Jedan od prvih zabilježenih u knjizi je John Rovin, koji je živio 172 godine, a supruga 164. Bili su u braku punih 148 godina. Imali su dva sina, i dvije kćeri. Najmlađi sin im je preminuo sa 116 godina. Živjeli su u Mađarskoj. Ljudi su u 90. bilježili rast novih zuba, a nakon 100 sijeda kosa je poprimala ponovno tamnu boju. Žene su rađale nakon 100 i to se smatralo normalnim? Jesmo li zaista dugovječniji nakon uspostave medicine s naglaskom na farmaciji (kemijski lijekovi) i uvođenja obaveznog cijepljenja?

Đizus. Taman kad pomislim da sam sve vidio i da me ništa nemre iznenadit.

Chat GPT - sad se referira na najnovije informacije? Nije kao prije da mu je znanje bilo na nekom stanju u proslosti?

Mislim da samo ima pristup internetu.