Ne znam tko ima ukloniti, ujedinili su "Komunalno ", jedino da neki Štelić PTSPovac baci trotirku, ko što je bilo i sa onim Ljiljanom na Bulevaru kod Vijećnice.
A inače ovo je "centralna zona" nije neuobičajeno za vrijeme kampanje da tu budu i SDA plakati, bio je Bakir nekad kod Hotela Ero, na ovom konkretnom mjestu je bio Kajan (DF) na zadnjim izborima, ali je zato Kordić bio preko puta kod Jagnjeta, a gdje je teritorij ABiH.

Zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i član Demokratska fronta Sanel Kajan objavio je da će mural koji veliča presuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka na području Mostara biti uklonjen, nakon njegove prijave i zahtjeva za hitno postupanje nadležnih službi.

Kajan je prije dvadesetak dana uputio zvaničan zahtjev Odjelu za privredu, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, reagujući na postojanje murala Slobodana Praljka u naseljima Podhum i Ortiješ.

Prema službenom odgovoru Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara, komunalni inspektor je izvršio obilazak lokacija te je potvrđeno da se jedan mural nalazi na objektu u privatnom vlasništvu u Podhumu, u blizini Prve osnovne škole, dok se drugi nalazi na objektu u posjedu Grada Mostara u naselju Ortiješ. Za mural u Ortiješu pokrenut je upravni postupak s ciljem njegovog uklanjanja.
Još jedna pobjeda i dokaz da se promjene događaju kada se posao radi odgovorno i profesionalno“, poručio je Kajan, ističući da borba za uklanjanje svih spornih sadržaja još nije završena.

Za mural u blizini škole zatražio je hitnu reakciju Gradskog vijeća Mostara prema nadležnim pravosudnim organima, kao i angažman kantonalnih zastupnika u, kako navodi, odbrani istine i zakona.

Kajan je naglasio da je zakon jasan te da neuklanjanje ovakvih murala predstavlja kršenje Krivičnog zakona BiH, posebno ukazujući na odredbe člana 145a koje predviđaju kazne za veličanje ratnih zločinaca.

„Nedopustivo je da se ovakve poruke nalaze u blizini škola. Naša djeca zaslužuju javni prostor oslobođen ideologija mržnje i slavljenja zločina“, poručio je Kajan, dodajući da će nastaviti koristiti sve pravne mehanizme dok se zakon u potpunosti ne ispoštuje.

(Mostar Danas)

Nakon trideset godina Mostar je dobio Foto klub – mjesto gdje će se dijeliti ljubav prema fotografiji i koje će, kako su naveli osnivači, služiti kao inkubator kreativnosti i zajedništva.

Naime, mostarski fotografi Marijo Maduna, Marin Margeta i Denis Kapetanović željeli su stvoriti prostor u kojem će svi zaljubljenici u fotografiju moći dijeliti iskustva, učiti jedni od drugih, zajedno rasti te pronaći podršku i motivaciju za daljnje usavršavanje.

''Foto klub Mostar želi postati nezaobilazna institucija u kulturnom životu grada Mostara, a pozivamo i sve zainteresirane da se pridruže i svojim entuzijazmom doprinesu evoluciji kluba. Kroz organiziranje izložbi, javnih nastupa, seminara i ostalih kulturno-umjetničkih aktivnosti, klub nije samo svjetionik fotografije već i mjesto gdje se ljubav prema umjetnosti spaja s entuzijazmom zajednice'', naveli su osnivači.

Uz niz aktivnosti usmjerenih na proširenje znanja članova i građana u području vizualne i fotografske umjetnosti, Foto klub Mostar planira organizirati tečajeve, radionice, izložbe i druge kulturno-umjetničke događaje.

''Naša ambicija nije ograničena samo na unutar-klupsku aktivnost, već ćemo aktivno surađivati s lokalnom zajednicom, organizirajući radionice za mlade i izložbe za javnost'', dodaju.

Ovo novoosnovano udruženje, smješteno na području Mostara, pridružilo se i Asocijaciji za umjetničku fotografiju u Bosni i Hercegovini 'AUF BiH' što im je omogućilo aktivno sudjelovanje u razvoju i unapređenju fotografske umjetnosti na području Mostara, ali i čitave BiH.

Nikšić tvrdi da je imovina u Mostaru prepisana na EP HZHB vraćena u posjed EP BiH

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić objavio je kako je pravni tim JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine uspio vratiti imovinu Hidroelektrane Mostar pod upravljanje poduzeća Hidroelektrane na Neretvi, nakon što je prethodno bila upisana u posjed Elektroprivrede HZHB.

Čestitam timu JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine na uspješno realiziranom vraćanju imovine na području Grada Mostara, koja je nelegalno bila upisana u posjed Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Radi se o velikom uspjehu pravne države i pravnih timova koji su radili na ovom slučaju“, poručio je Nikšić.

Dodao je kako suradnja između dviju elektroprivreda mora postojati, ali isključivo na temelju zakona, Ustava i uvažavanja nespornih pravnih činjenica.

Sporni upis u katastar

Podsjetimo, iz Elektroprivrede BiH ranije su upozorili na postupanje Odjela za urbanizam i građenje te Službe za katastar Grada Mostara, kojim je izvršena promjena nositelja prava u katastarskom operatu – s Hidroelektrana na Neretvi na JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Iz tog javnog poduzeća istaknuto je kako Hidroelektrane na Neretvi posluju u sastavu JP Elektroprivreda BiH te su kao takve upisane u sudski registar.

Nakon što su informacije o spornom upisu dospjele u javnost, reagirao je i Grad Mostar, poručivši kako su sve radnje provedene u skladu sa zakonom

Skandal u Blagaju: Na Kosačinoj tvrđavi osvanule palestinska zastava i ljiljani

Na kuli Hercega Stjepana Vukčića Kosače u Blagaju ovih su dana postavljene palestinska zastava i zastava s ljiljanima, što je izazvalo brojne reakcije i otvorilo pitanje odnosa prema povijesnoj baštini jednog od najznačajnijih lokaliteta Hercegovine.

Blagajska tvrđava, poznata kao grad Hercega Stjepana Kosače, nosi ime po jednoj od najvažnijih političkih figura kasnosrednjovjekovne Hercegovine. Upravo zbog njezina povijesnog značaja mnogi smatraju kako isticanje simbola koji nemaju izravnu poveznicu s kućom Kosača predstavlja neprimjeren čin i svojevrsno nametanje suvremenih političkih poruka na prostoru bogate povijesne baštine.

Posebne reakcije izazvala je palestinska zastava, koju dio javnosti tumači kao simbol političke solidarnosti s Palestincima i bošnjačko-muslimanskim identitetskim prostorom. Kritičari smatraju kako takva simbolika nema povijesnu niti kulturnu poveznicu s tvrđavom Hercega Stjepana Kosače.

Jednako tako, spornom se smatra i zastava s ljiljanima. Iako se ljiljani povezuju sa srednjovjekovnom bosanskom kraljevskom simbolikom i dinastijom Kotromanića, povjesničari podsjećaju kako Herceg Stjepan nije pripadao toj dinastiji, nego kući Kosača, koja je imala vlastitu heraldiku i politički identitet.

Kao povijesno primjeren simbol za blagajsku tvrđavu mnogi ističu grb Kosača, prepoznatljiv po štitu s kosim gredama i lavu koji drži zastavu, uz prisutnu kršćansku simboliku koja je obilježavala tu velikašku obitelj.

Cijeli slučaj dodatno je izazvao rasprave zbog ranijih događaja u Blagaju, kada je skupini hrvatskih žena koje su željele obilježiti uspomenu na kraljicu Katarinu Kosaču-Kotromanić navodno bio otežan odlazak na tvrđavu s hrvatskim zastavama i povijesnim hrvatskim znakovljem. Tada su, prema medijskim izvještajima, uslijedili pritisci i najave protuokupljanja, zbog čega se dio javnosti danas pita postoje li dvostruki kriteriji kada je riječ o simbolima koji se ističu na ovom povijesnom lokalitetu.

Kritičari poručuju kako bi kriteriji za isticanje bilo kakvih zastava na tvrđavi morali biti jednaki za sve te da bi prioritet trebali imati simboli povezani s poviješću Hercega Stjepana Kosače i same Hercegovine.

Zbog svega navedenog, postavljanje palestinske zastave i zastave s ljiljanima na tvrđavi u Blagaju mnogi vide kao neprimjeren čin i poruku koja otvara nova pitanja o poštivanju povijesne i kulturne baštine Hercegovine.