Nisi me skužio, naravno da je turska vlast ovdje okupacija, ali kad si rekao da su povezani s okupaciom, mislio sam da ciljaš da su bili vojnici ili nešto tako. Iako i vojnici (krajišnici) kod nas su obrađivali zemlju.

Prema ovome su bili oko polovice stanovništva

U ratu 1878. masovno bježe i tu padaju 39% otprilike, a do idućeg popisa 1885. na 37%, a onda na kraju 1910. na 32,3%, dakle malo ispod trećine. Donekle je tako i jer su katolici useljavali u BiH.

Kako su ih osmanlije uzdržavake? Primali su socijalnu pomoć? Pa nisu svi muslimani bili begovi. Ne može 50% ljudi begovati, a 50% raditi. Ne može čak ni 70% raditi, a 30% begovati. Tim više što nije bilo nikakve industrije, a i trgovina je pretpostavljam bila jadna.

Zato mi ima smisla da su naselja zbijena jer su izbjeglička.

Je, no svi njihovi gradovi/kasabe su takvi.

Općenito, originalni srednjovjekovni gradovi su bili mali, jer su bili domovi obrtnika.
Ovo je još manje i još jadnije.

Inače, dobar dio povijesti osmanskog carstva kao kršćanin nisi smio živjeti u gradu.
Aparthejd.

Tako da je kombinacija.
Zna se koja su se naselja podigla za izbjeglice i kada.
No neka su i starija, s time da im je bio tu i protok stanovništva, kako su puno ratovali, puno ih je i ginulo.

Nisu im baš sva sela zbijena. Zna se za neka naselja kad su nastala tipa Prijedor, jer su veća mjesta, ali ne vjerujem da se zna za svako selo kad je nastalo i odakle su točno došli iz Hrvatske.

Bio je Sandžak u sastavu, ali nije ni Kosovo ni pola Albanije. Ne mijenja to puno. A i da mijenja, opet su bili oko 40% u prvim godinama austrijske vlasti.

Pa nije 40% države radilo kao državni službenici. Posebno u državi gdje ne postoje nikakvi javni sadržaji tipa škole, bolnice. Kažeš doušnici. Pa šta su dobivali plaću od sultana jer su prijavili susjeda Ivicu da je kritizirao vlast?

Za gradove i aparthejd znam, al to nije tema

Podignuta optužnica protiv Mirsada Šestića za ratne zločine na području Žepča

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Mirsada Šestića (1954) iz Zenice, državljanina BiH. On se tereti da je za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, na području Žepča, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnog stanovništva, ranjenika i bolesnika.On se tereti da je u svojstvu komandanta 2. bataljona 303. brdske brigade Armije BiH, 16.08.1993. godine naredio pripadnicima svoje brigade izvršenje napada na mjesto Kiseljak, općina Žepče.

Prilikom tog napada su pripadnici Armije RBiH ubili šest civila uglavnom starije životne dobi među kojima dvije žene i djevojčicu od 13 godina i ranili tri žene hrvatske nacionalnosti.Nakon toga optuženi je naredio zarobljavanje civila i formiranje “živog štita” u kojem su bili civili, njih oko dvadeset, među kojima i maloljetnici kao i djeca mlađa od 5 godina i beba od nekoliko mjeseci.Te su, koristeći civile kao štit, pucali prema pripadnicima HVO, uslijed čega je došlo do smrti jednog i ranjavanja dvoje civila.

Nadalje, optuženi se tereti i za zarobljavanje, zlostavljanje i nanošenje tjelesnih povreda, civilnom licu koje je obavljalo poslove novinara.

Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ iz člana 173. i „Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika“ iz člana 174. KZ BiH.Optužnica je proslijeđena Sudu BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Sramota koja ima ime - nacionalna struktura policije u ZDK!

Povod ovom priopcenju je sustavno i uporno narusavanja nacionalne strukture policije u ZDK i stoga u ime Hrvatske republikanske stranke najoštrije osuđujem ovo rjesenje Policijskog odbora. Ovim rješenjem se odbija žalba jednog od kandidata sa nedavno zavrsenog konkursa za prijem policijskih službenika, uz lažno i već poznato obrazloženje da je "procedura pravilno provedena" a pri tome nacionalna struktura policije ZDK je nakon svakog konkursa sve gora i gora.

Takvu tvrdnju u postojećem stanju policijskih struktura moguće je opisati samo jednom riječju - sramota.

-Sramota je da se u službenom aktu napiše da je "procedura pravilno provedena" a svima je jasno da nije.
-Sramota je da takvu rečenicu potpisuje čovjek iz Žepča, samostalni policijski inspektor Danijel Jozinović
-Posebno je sramota da on kao Hrvat sa pozicije institucionalne moći, donosi rjesenje u kojem tvrdi da je odabir kandidata u pogledu nacionalne strukture zakonit i pravilan dok sve brojke jasno pokazuju drugačije - SVI ali SVI odabrani kandidati su iz reda jednog naroda - Bošnjačkog. To nije profesionslizam nego negiranje stvarnosti i poniženje vlastitog naroda.
- Sramota je i HDSa, jer budimo iskreni: Danijel Jozinović je politički proizvod HDS-a. Bez HDS-a on na tu poziciju ne bi ni došao. HDS mu je omogućio uspon, HDS ga je instalirao i HDS mu je dao legitimitet. U tom smislu, HDS mu je politički i “mater i ćaća”, a svaka odluka koju donosi nosi i pečat te stranke.

A brojke koje su "pravilno provedena procedura" su sljedeće:

Zadnji konkursi za čin mlađeg inspektora

Eksterni konkurs za čin mlađi inspektor:
• primljeno 9 kandidata
• 9 Bošnjaka, 0 Hrvata

Interni konkurs za unapređenje:
• 19 policajaca promaknuto u čin mlađeg inspektora
• 19 Bošnjaka, 0 Hrvata

Ukupno: 28 novih mlađih inspektora i svih 28 Bošnjaka, 0 Hrvata

Ukupna zastupljenost Hrvata u zapovjednim strukturama policije ZDK danas:

• Vareš – 1 pomoćnik zapovjednika
• Breza – 0
• Olovo – 0
• Visoko – 0
• Kakanj – 1 zamjenik zapovjednika
• Centar – 0
• Crkvice – 1 zapovjednik
• Nemila – 0
• Žepče – uzurpirano mjesto zamjenika
• Zavidovići – 0
• Maglaj – 0
• Usora – uzurpirano mjesto pomoćnika
• Doboj Jug – 0
• Tešanj – 0

U Specijalnoj policijskoj jedinici:
• zamjenik zapovjednika – 0

U vrhu Uprave policije ZDK:
• Ministar – 0
• Policijski komesar – 0
• Načelnik sektora uniformirane policije – 0
• Načelnik kriminalističke policije – 0

Ukupno, Hrvatima u policijskom sustavu ZDK nedostaje više od 30 rukovodnih i zapovjednih pozicija koje im po zakonu i nacionalnoj strukturi stanovništva pripadaju.

Zakon o policijskim službenicima ZDK u članu 4. jasno propisuje da nacionalna struktura policije mora pratiti strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine.
Prema tom popisu u ZDK:
• Bošnjaci: 57 %
• Hrvati: 18 %
To znači da bi svaki peti policijski službenik, a posebno u inspektorskim i zapovjednim činovima, morao biti iz reda Hrvatskog naroda.

Današnje stanje:
-inspektorski kadar – gotovo bez Hrvata
-zapovjedni kadar– sustavno ispražnjen od Hrvata
-vrh Uprave policije – bez ijednog Hrvata

Upozoravam, ovakvo stanje nije slučajno, nego rezultat dugogodišnje pogrešne politike a u kojoj i HDS i HDZ , kao dugogodišnji dio vlasti u ZDK, imaju veliki dio političke odgovornosti i zato nemaju pravo zatvarati oči na ovakvu nepravdu.

Ne smije se pristati na šutnju dok se Ustavom zajamčena prava Hrvata gaze, a „hrvatski“ kadrovi to pravdaju.

I još nešto. Politika se ne miijenja promjenom naziva stranke.
Bio to HDS, HDZ ili HRS - koja je razlika ako ćemo voditi istu slugansku politiku koja nas je i dovela ovdje gdje smo sada. Zato probudite se i upamtite, stranku ne čine slova nego ljudi a politika se mijenja načinom rada i načinom razmišljanja.
Ako mi svi zajedno hitno i temeljito ne promijenimo pogrešne politike od zadnjih 20 godina nećemo opstati.

HRS Žepče neće šutjeti. Nikome.

Predsjednik odbora HRSa Žepče
Toni Ćurić

◼️ ŽEPČE ◼️

Zastave tzv. Armije RBiH se vijore u Žepču ❗

❗Optuživali ste druge za izdaju,
a vi je u cjelosti provodite! ❗

Vladajući, sram vas bilo❗

Zastavama RBiH nije mjesto na Javnim ustanovama ❗

408 poginulih Hrvata Žepča,
Vama ne znači ništa!

Politički apsurd u Žepču: Dok se hrvatski simboli potiskuju, čelnici HDZ-a u "prvim safovima"

​ŽEPČE – Posljednjih mjeseci općina Žepče postala je poprište nesvakidašnjih političkih i društvenih zbivanja koja su ostavila veći dio lokalnog hrvatskog stanovništva u nevjerici. Dok se s jedne strane sustavno odbijaju inicijative s hrvatskim predznakom, lokalno vodstvo istovremeno sudjeluje u manifestacijama koje građani vide kao paradoks "jednosmjernog suživota".

​Odbijeni simboli identiteta

​Iako je Žepče općina s većinskim hrvatskim narodom, aktualna vlast i parlamentarna većina pokazali su neočekivan otpor prema prijedlozima koji komemoriraju Domovinski rat i kulturnu baštinu Hrvata:
• ​Sporna imena ulica: Inicijativa da jedna od ulica ponese ime 111. xp brigade ili legendarnog pukovnika Josipa Karimovića Grabe nije dobila zeleno svjetlo.
• ​Hrvatski dom: Prijedlog da se zgrada bivseg suda preimenuje u "Hrvatski dom" također je odbijen, što postoji u mnogim bh gradovima.
• ​Zabrana "Adventa": Čak je i naziv tradicionalne blagdanske manifestacije "Advent u Žepču" naišao na prepreke, što mnogi tumače kao pokušaj brisanja kršćanskog identiteta iz javnog prostora.

​Ljiljani na javnim ustanovama

​Dok se hrvatska obilježja susreću s administrativnim zidovima, građani javljaju o sve učestalijem isticanju ratnih zastava s ljiljanima na više lokacija u gradu. Ono što posebno bode oči mještana jest činjenica da su se takva obilježja pojavila čak i na zgradama javnih ustanova, što se u kontekstu trenutne političke klime doživljava kao izravna provokacija ili selektivno provođenje zakona.

​Iftar kao vrhunac kontradikcije

​Vrhunac nezadovoljstva dogodio se jucer, kada je načelnik žepačke policije (inače Hrvat po nacionalnosti) organizirao iftar. Iako su međureligijsko poštovanje i suživot temeljne vrijednosti, prisustvo vrha lokalnog HDZ-a izazvalo je oštre reakcije.
​U "prvom safu" pored organizatora sjedili su načelnik općine Mato Zovko te predsjednik HDZ Žepče Ivica Penić. Dok se ovaj događaj u službenim krugovima prezentira kao idiličan primjer suživota, građani se na društvenim mrežama pitaju:
​"Hoće li sada predsjedavajući Općinskog vijeća Edin Šišić, u ime istog tog suživota, organizirati svečani uskrsni ili božićni prijem za građane Žepča?"

​Građani traže odgovore

​Osjećaj zapostavljenosti među Hrvatima Žepča raste. Pitanje koje se nameće jest – tko zapravo upravlja procesima u općini i zašto se legitimni zahtjevi za očuvanjem vlastitog identiteta žrtvuju radi političke trgovine ili privida mira koji, čini se, vrijedi samo za jednu stranu?

Stop islamizaciji PU Žepče

Vjerskim obredima i događajima, bilo da je riječ o iftarima, hutbama, slavama ili misama , nije mjesto u institucijama policije. Svatko ima pravo, u vlastitoj organizaciji i o vlastitom trošku, prakticirati svoju vjeru. Tako i načelnik PU Žepče Damjan Vidović ima pravo organizirati iftar ili bilo koji drugi vjerski događaj u skladu sa svojim uvjerenjima, ali takve aktivnosti ne bi smjele biti dio službenog djelovanja institucija države, a posebno ne policije.
Kao vjernik katoličke vjere, smatram neprihvatljivim da PU Žepče organizira vjerske događaje bilo koje konfesije. Iftar, po svojoj prirodi i tradiciji, jest vjerski čin.

Otvara se i pitanje financiranja ? Tko snosi troškove takvih događaja? Smatram da se zajednička javna sredstva ne bi smjela (ako jesu) koristiti za organizaciju obreda koji su dio vjerskih obveza pripadnika jedne zajednice.

Također držim problematičnim da policijski službenici u uniformi sudjeluju u obavljanju vjerskih dužnosti. Vjera je osobna stvar svakog pojedinca i treba ostati odvojena od profesionalne službe, osobito u institucijama koje moraju biti neutralne i jednako dostupne svim građanima. Onaj tko ne može jasno razgraničiti privatna uvjerenja od javne dužnosti, teško može očuvati potrebnu profesionalnu distancu. Ili drugim riječima rečeno:

„Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje.”
-Evanđelje po Mateju 22,21

Pozivam i Islamsku zajednicu da razmotri primjerenost ovakvih događaja u kontekstu državnih institucija, i da se ogradi od nečega sto u konačnici nije u skladu ni sa tradicijom islama koji se stolijećima ispovjedao u Bosni i Hercegovini

A nase općinsko i policijsko vodstvo pozivam, da kada već iftare sa policijskim i politickim vodstvom ZDK taže da se isti očituju o nacionalnoj strukturi policije u ZDK te o poštivanju zakonskih prava svih njezinih pripadnika.

Hrvatska republikanska stranka ostaje dosljedna u borbi za institucionalnu neutralnost i za zaštitu prava svih konstitutivnih naroda. I u toj borbi straha nema i nece biti.

Predsjednik HRS-a Žepče
Toni Ćurić

Usvojeno intoniranje himne BiH na konstituirajućoj sjednici OV Žepče

Danas je održana 13. sjednica Općinsko vijeće Žepče na kojoj je usvojena odluka da se na konstituirajućim sjednicama obavezno intonira himna Bosne i Hercegovine.

Nakon deset godina pauze, u Žepču je ponovo potvrđena praksa intoniranja državne himne na početku konstituirajućih sjednica, što predstavlja ustaljeni društveno-politički kodeks i obavezu predstavničkih i zakonodavnih tijela širom Bosne i Hercegovine.

Ovom odlukom ispravljen je dugogodišnji propust neintoniranja himne BiH na konstituirajućim sjednicama, te je jasno definisano da će od danas ta praksa biti obavezna u radu Općinskog vijeća Žepče.

Današnja 13. sjednica protekla je u znaku ove važne odluke, koja ima simboličan i institucionalni značaj, potvrđujući poštivanje državnih simbola i procedura na lokalnom nivou.🇧🇦