super al jedno je prosjecna a drugo medijalna

Pa medijan je nekih 200 eura manji i u nas i slovenaca od prosjeka.

Ovo je jubilarni milijarditi identicni komentar na internetu o prosjecnoj placi. Cestitam.
Fali ti jos samo onaj o zelju, mesu i sarmi.

A čuvenu medijalnu u Europi računaju samo hrvatski, srpski i mađarski zavod. Nigdi drugo se ne navodi baš, kamoli na mjesečnoj razini kao prosječna. Da ne govorim o tome da naši zavodi i mediji naglašavaju neto plaću za razliku od drugih država di se naglašava bruto iznos.

Ima i onaj o Didu i unuku

Koliko hrvatskih hejtera po svim temama koji sebe zovu desničarima.

Ovo što se kod nas događa se obično naziva pregrijavanje ekonomije.
Uložila se (ili bolje reći izvrtila) velika lova, no gdje su dugoročna ulaganja, planovi?

Veliki infrastrukturni projekti (ono što radi Kina po svijetu jer doma više nema toliko mjesta) su u ekonomskom rječniku najjednostavniji načini za dizanje BDPa.
Iako po novom EU više gleda potencijalni, a ne trenutni BDP.
Odnosno, pravac, a ne sinusoidu.

To je dobrim dijelom i radi država poput Grčke, Španjolske, Portugala... kaj su imale dosta megaprojekata, ali koji su se kasnije pokazali malo isplativima.

S obzirom na Trumpa u svijetu, može se dogoditi svašta.
Jer sad smo u gornjem dijelu sinusoide.
Ako nas pomazi sreća, mogli bi time dići i pravac.
Ako ne... matematički prelazimo u drugi, manje sjajan, dio.

nazvati one koji žele popraviti stanje u svojoj zemlji hejterima mogu stvarno samo žešći kmetovi i konjušari.

takvo poltronstvo nije raja prema sultanu imala

Na kraju rujna 2025. bruto inozemni dug 66,7% BDP-a

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju rujna 2025. godine 60,4 mlrd. eura, što je jednako smanjenju za 6,5% ili 4,2 mlrd. eura u odnosu na isto razdoblje 2024. odnosno za 3% ili 1,9 mlrd. eura u odnosu na kraj prve polovine 2025.


https://www.seebiz.eu/ekonomija/bruto-i ... p-a/327263

Dršćite, o neprijatelji Hrvatske, jer se uzdignu snaga njezina i umnoži se blagostanje njezino.
Jer rast gospodarski pohita te dosegnu 3,6% u četvrtome tromjesečju, a za godinu koja prođe proriče se porast od 3,2%.

I gle, obilje novca novoga priteče, te će biti dostatno za naoružanje i obranu zemlje.

Usporeba sa susjedima:



Najjaci smo.

E sad da je to jedna godina pa nikom ništa, nego je već peta zaredom kako ostavljamo sve iza sebe i kako se ubrzano približavamo europskom prosjeku.

nažalost, prošle godine je ovaj rast bio uz povećanje deficita i javnog duga, ali dobra je strana što je to kompletno unutarnje zaduživanje, tj. sami kreditiramo svoju državu

To unutarnje zaduživanje može postati zamkom. Postoji pritisak na izdavanje trezorskih zapisa otkad su kamate u bankama niže od stope inflacije. Trezorski zapisi su tu negdje, kratkoročni su itd. Dobra zamjena za štednju u banci. Većina biva reinvestirana. Biti će problema ako se država navikne na tu laku lovu.

Zadužujmo se i naoružajvamo preko zuba.

Kad ako ne sad.

Drukciji pogled na Hrvatsku.

Pogledah listu chaptera u videu i odmah shvatih da je rijec o tipicnom click-bait bullshitu. Vec po naslovima chaptera je jasno da navlaci na tipicne nategnute fraze koje pale frustrirane ljude - jer jedino sto je bitno je broj viewova. Ne bih se zacudio da iza tog videa ustvari stoji teenager koji je generira scenarij na temelju par promptova AI-u i nekog toola za generiranje imagea. Ostalo odrade algoritmi koji feedaju ljude koji zele bas takav sadrzaj.

Ja sam ga počeo gledati, ali ga nisam pogledao do kraja i čini mi se da je pun stereotipa i bez neke prave ekonomske analize, a osim toga glas u videu je iritantan i patetičan.

Ima tu dosta tocnih i pogodjenih stvari. Video je negativisticki koncipiran i to mu je velika mana. Nek stvari su jednostavno takve - kada imaš toplo more, lijepu zemlju u nepostednoj blizini najbogatijih emitivnih trzišta na svijetu - logicno da ces se mnogo oslanjati na turizam i logicno je da ce jaka ovisnost od turizma stvoriti neke devijacije u gospodarstvu.

Kliknuo sam na chapter 5 - "The Dutch Disease: A Tourism Monoculture" jer je to jedan od zescih mitova i nije me razocarao . Vec u prvoj najprvijoj recenici kaze: "why is 20% GDP monoculture a ticking time bomb".

Dakle to je laz koja se vec dva desetljeca laprda. Udio turizma u BDP-u Hrvatske je 2016. bio 11,4% BDP-a, 2019. je bio 11,8% BDP-a, a 2022. (godina kad je pola Europe doslo na Jadran u post-Covid ludilu) je bio 12.2%.

https://arhivanalitika.hr/blog/sto-znamo-a-sto-ne-znamo-o-hrvatskom-turizmu-osvrt-na-rezultate-kviza/

https://podaci.dzs.hr/media/vi4d4ry3/nr-2024-6-1-corr-satelitski-ra%C4%8Dun-turizma-za-republiku-hrvatsku-u-2022.pdf

https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/konacno-razbijen-mit-da-turizam-cini-20-posto-bdp-a-hrvatske-stigle-brojke-dzs-a-evo-tocnog-izracuna-15567080

Inace, na tako razveden obalni prostor takve ogromne obalne duzine na TAKO MALO stanovnika, nitko razuman ne moze ocekivati da ce udio turizma biti prosjecan.

Chapter 1 - o Demografiji - ne pada mi napamet slusati prodike nekog Engleza ili Nijemca ili Nizozemca ili Svicarca ili Austrijanca ili...(nastavi dalje) o demografiji u Hrvatskoj.

Chapter 2 - The Great Import: Replacing the Workforce - ohoho, vidi pod chapter 1

Chapter 6 - The Leviathan: Croatia's Bureaucracy Problem - e samo sam cekao ovaj bullshit. Ako Hrvatska ima birokratski problem onda Njemacka ima birokratsku smrtonosnu bolest. Za vecinu europskih drzava je Hrvatska napredna digitalizirana drzava.

Naravno da u Hrvatskoj ima mnogo realnih i ozbiljnih problema. Mene osobno najvise zivcira to sto Hrvati nemaju smisao za estetiku opcenito (najruznija i najzapustenija dvorista koja sam vidio u Europi su u Krapinsko-Zagorskoj zupaniji) a posebice estetiku urbanog prostora (drugim rijecima, koliko nas je s jedne strane sreca pomazila prirodnim ljepotama, toliko smo mi s druge strane podkapacitirani tu ljepotu njegovati i dodatno oplemeniti). No, kad cujem da neki stranac pocne docirati o tome sto je sve lose u Hrvatskoj meni odmah skoci tlak. Neka ode doma k sebi i analizira demografsko-imigrantsko-birokratske probleme a nek pusti Hrvatsku na miru.

Nek Englezi počnu rješavati svoje probleme, a ne docirati drugima, a što se njemačke birokracije tiče zanimljiv je ovaj video: https://www.youtube.com/watch?v=zXMgzW0-FpM
Ne sviđa mi se taj čovjek sa svojim "Balkan", "balkanci" itd..., ali ima zanimljivih stvari na njegovom kanalu.

I mene. Ali, to ima veze s nečim dubljim. Mi imamo struku, dobre arhitekte i urbaniste, ali treba ih se slušati.
To znači zauzdati, barem u nekoj mjeri, privatni građevinski kapital. Čitaj - pohlepu.
Bez toga ne ide. Znaš da ne idealiziram prošlost, ali u tome smo najviše erodirali od 90-ih.
Čak i novozagrebački socrealistički kvartovi, primjer Travno, imaju više duše i zelenila jer su ljudskije planirani.
Ali, vidim neke ohrabrujuće znakove, kako u Zagrebu, tako i drugdje.
Ne znam koliko si upoznat, dobit ćemo nekoliko novih parkova nakon nekoliko desetljeća i to je valjda jedino u čemu se slažem s novom gradskom vlasti.

No nije problem u struci. Struku imamo i imali smo. Problem je u prevelikom diktatu kapitala i manjku one dobre strane građanske svijesti.
Ako hoćeš urbanizam, moraš birati one kojima je to važno i prosvjedovati ako vidiš da se nešto ne poštuje ili da se krivo radi.

Nitko se ne obazire na činjenicu da je hiperinflacija odlikaša u osnovnim i srednjim školama također posljedica određenih socioekonomskih poremećaja.

Da još nešto dodam što će se činiti kontroverzno, ali je istinito.
Danas prosječno u Zagrebu imaš dva auta po obitelji, prosječno je, a gledam svako malo, jedan čovjek u tom autu.
I onda se ljudi čude što je gužva. A zagrebačke su ulice projektirane za konje i tramvaje.
Ako ih proširiš, imaš manje mjesta za zelenilo, a i više auta znači da treba više mjesta za parkiranje - opet beton.
U Zagrebu svaka površina koju ostaviš zelenom znači da ju nisi unovčio kao građevinsko zemljište i gubiš milijune.
Kao i na obali.

Puno je to šire i kompleksnije od nedostatka smisla za estetsko.
Radi se o kulturi (življenja) u najširem smislu riječi.
Ljudi ne razmišljaju da njihova komocija znači grad s manje zelenila.
I ne opažaju koliko se kultura života u Zagrebu promijenila. Nisam protiv shopping centara, recimo, vrlo dobro mi dođu, ali mi nije normalno da Zagreb ima više takvih kvadrata od Beča.
Danas vikende provodimo tamo, a nekad su naši preci na Sljemenu.
Zaista to mislim, imamo tradiciju planinarskih društava starih stotinama godina, netko ih je ne samo osnovao nego i bio njihovim članovima sve to vrijeme.
Ono si što biraš, živiš i potičeš na razini svakodnevne kulture.
Ako su tu greške, nijedna ih struka, stvarna ili imaginarna, neće riješiti.

Danas se dešava suburbanizacija života i rada i stoga je automobil nužnost. Ljudi su daleko od posla, vrtića, trgovine, sve se ide autom jer se mora.

Javni prijevoz se slabo razvijao desetljećima dok se ovaj proces dešavao, i sada ljudi praktički nemaju adekvatnu alternativnu za automobil. Mnogi noviji dijelovi grada, kao i okolica, nisu nikako ili su loše povezan javnim prijevozom, koji je k tomu nepouzdan, a park i ride sustavi su nepostojeći.

Dominacija automobila je u tim okolnostima nužnost.

Dok se javni promet ne odvoji fizički od cestovnog i postane efikasniji ništa se neće promijeniti nabolje.