Nekako sam skeptičan glede ovih najava HR Vlade o štednji i smanjenju potrošnje.
Uvijek kad se to radilo nastado je vojni sektor. Hrvati kakvi su ludi prvo srežu vojsku.
Da bar hebenu PZO već jednom nabave...

Masu toga, zapravo dobrog i funkcionalnog, što je trebalo biti namijenjeno za pričuvni sastav - HDZ i SDP odlifrali su badava strancima i pretvorili HV u sprdačinu. I sve to otišlo je žurno i SADA, a ovo "nabavljamo" u nekakvom je FUTURU, koji dopušta razne scenarije. Ono dođe ekonomska kriza, pa se više NEMA i evo izlike za odustajanje. Ili promijeni se vlast, a nova vlast kaže kako ju te odluke stare vlasti ne obavezuju i opet ništa. Ili nešto treće. Ili nam (nedajbože) to zatreba dok još nije stiglo.
Plus što se tiče kvantitete, neki smiješni brojevi, a poznato je kakvo je bilo brojno stanje HV-a sredinom devedesetih i kako nam je upravo to bila garancija pobjede i sigurnosti.

Je ali smo liferovali zlocesto rusko oruzje, bolje biti i bez oruzja nego sa ruskim, fuj fuj.

Neka mi netko objasni ko se kuzi sto mi imamo od tih skupih korveta

Korvete su brodovi namijenjeni izvanobalnom nadzoru mora, prije svega otkrivanju podmornica, nadzoru ribolova u gospodarskom pojasu, sprječavanju upada i prijetnji trgovačkim brodovima i kruzerima, kao i kontroli ključnih pomorskih pravaca. S takvim brodovima Hrvatska bi, primjerice, mogla znatno ozbiljnije nadzirati Jadran i zatvarati pristup kroz Otrantska vrata u slučaju krize.

Brod takve namjene potreban je svakoj obalnoj državi koja ima luke, energetske terminale, industriju, trgovački promet i gospodarski pojas koji mora štititi.

Međutim, Hrvatskoj ne treba brod projektiran za lov na pirate uz istočnu obalu Afrike ili za daleke ekspedicijske misije. Hrvatskoj treba manja, dobro opremljena korveta ili izvanobalni ophodni brod s ozbiljnim protupodmorničkim, nadzornim i patrolnim sposobnostima, prilagođen Jadranu.

Nordijske zemlje već koriste manje, “kvazi-korvetne” brodove za nadzor Baltika i svojih priobalnih prostora. Upravo takav koncept bio bi logičniji za Hrvatsku: brod koji razvija stvarne izvanobalne sposobnosti, štiti more, luke, plovne putove i gospodarske interese, umjesto platforme namijenjene zadaćama koje nisu hrvatski sigurnosni prioritet.

Lijepo objašnjenje.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-nabavlja-mocni-raketni-sustav-chunmoo-k239/2830729.aspx?index_tid=1143057&index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d
Mislim da je ovo jedna od najpametniji odluka do sad.

Poslije kamiona najbolja kupnja.

Koliko sam upoznat, Poljska ima licencu i osiguran potpuni prijenos tehnologije za proizvodnju ključnih komponenti sustava Chunmoo, uključujući i same raketne projektile.

Kad vi mene razjebete, ja dodam malo gasa i novi igrač Dinama je Boško Balaban.

E ovakve nabavke volim, iz vedra neba.

Ala ćemo da bijemo.

www.vecernji.hr
FOTO Iznenadna kupovina MORH-a: Troše pola milijardi eura, nabavljaju južnokorejski raketni sustav, ide nadogradnja Rafalea...
Davor Ivanković
9 - 11 minutes

HV za dvije godine dobiva balističke rakete i sposobnost preciznih udara po strateškim ciljevima visoke vrijednosti u dubinu protivnika, te je riječ o snažnom sredstvu odvraćanja i odmazde

Potpuno neočekivano hrvatska Vlada objavila je da za potrebe Oružanih snaga RH nabavlja južnokorejski dalekometni višecijevni raketni sustav Chunmoo K239, i to čak 18 lansera u vrijednosti od 435,2 milijuna eura (bez PDV-a). Većina lansera i pripadajući raketni projektili bit će isporučeni rekordno brzo, već 2028., a manji dio 2029. Vijest je značajna jer s nabavkom ovakvog jedinstvenog sustava Hrvatska dobiva strateško oružje kojim se mogu neutralizirati taktički i strateški ciljevi visoke vrijednosti u dubini potencijalnog protivnika. Ovim oružjem HV može raketama kalibra od 239 mm do 607 mm pokriti ciljeve na udaljenostima od 30 do 300 km, ali i ciljeve na 300+ km udaljenosti. Može se zaključiti da ovom nabavkom Hrvatska dobiva i balističke rakete, jer se one ispaljuju okomito, izlaze iz atmosfere u stratosferu, ovisno o kalibru, do visina od 30 do 50 km, te se potom vraćaju u atmosferu brzinama od oko 5 maha, i gađaju vrijedne ciljeve.

Neki će biti zbunjeni, jer ovo južnokorejsko strateško oružje jest vrlo slično američkim HIMARS-ima, koji je također višecijevni bacač raketa, a koji je slavu stekao na ratištima Ukrajine, te ga je Hrvatska već naručila prije par godina, otplaćuje ga i sustav će u Hrvatsku stići također 2028. Od Amerikanaca smo naručili 8 lansera HIMARS, te više stotina raketa dometa 80 km. Problem je, međutim, u tome što je proizvođač HIMARS-a, Lockheed-Matin zatrpan narudžbama i ne isporučuje više niti rakete dometa do 300 km udaljenosti, a projektili 300+, dakle, oni kojima je procijenjeni domet čak 500 km, odlukom Kongresa zabranjeni su za izvoz. Prednosti južnokorejske tvrtke Hanwha Aerospace su u tome što imaju značajne proizvodne kapacitete, te su kadri prve isporuke jamčiti u roku od dvije godine, a i znatno kraće, kako je bilo u slučaju narudžba iz Poljske. Sustav je, naravno, jeftiniji od HIMARS-a i Južnokoreanci nemaju zabranu izvoza svojih dalekometnih projektila. Iz istih razloga taj sustav, Chunmoo K239, kojega Južnokoreanci inače prevode kao "Nebeski ples" ili "Ples s neba", naručilo je već nekoliko europskih NATO-članica, poput Poljske, koja je naručila čak 289 lansera i do sada ih dobila polovicu, zatim Estonija, koja je naručila 6 plus 3 lansera, koji stižu 2027., te Norveška, koja je naručila 16 lansera i koji stižu uskoro, ali je naručila i vrlo veliki broj raketa, tako da taj deal s Hanwha-om stoji čak 1,9 milijardi dolara. Estonci će potrošiti oko 290 milijuna eura, a Poljaci i više od 4 milijarde eura s obzirom na naručene količine, ali i na činjenicu da su s Južnokoreancima dogovorili i gradnju tvornice i proizvodnju raketa u Poljskoj. Poput Poljske i Estonije, i Hrvatska se, dakle, odlučila za nabavku i američkog HIMARS-a i južnokorejskog "Nebeskog plesa", koji je jedinstven po tome što omogućuje, jer posjeduje dva modularna raketna kontejnera, mogućnost kombiniranja različitih vrsta raketa, te može istodobno gađati i taktičke i strateške ciljeve u dubini protivnika.

Sustav K239 Chunmoo

Ovim oružjem HV i Hrvatska dobivaju oružje koje predstavlja snažno sredstvo odvraćanja, ali i odmazde. Proteklih nekoliko mjeseci iz vrhova državnih vlasti, od strane Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića i Zorana Milanovića u nekoliko navrata izrečeno je kako Hrvatska upozorava svoje NATO-saveznike i EU na ubrzano i prekomjerno naoružavanje Srbije, a naročito nakon što je Srbija javno pokazala da posjeduje kineske tzv. hipersonične rakete, koje se mogu lansirati s borbenog zrakoplova s udaljenosti od čak 250 km. To je izazvalo veliku raspravu u Hrvatskoj, jer je postalo jasno da HV ne posjeduje obranu od takve vrste dalekometnih raketa, da za obranu može poslužiti nabavka izraelskog PZO sustava "Davidova praćka", no kako je poznato da Milanović brani svaku nabavku koja bi stigla iz Izraela, za sada Hrvatska taj sustav neće nabaviti. Prije nekoliko tjedana, spomenuti trojac s državnog vrha počeo je govoriti kako će Hrvatska biti sposobna odgovoriti i na takvu ugrozu od strane našeg nemirnog istočnog susjeda. Objavom vijesti o gotovo iznenadnoj kupnji južnokorejskog K239, dobili smo odgovor na pitanje koje će to biti sredstvo odvraćanja i potencijalne odmazde.

Ugovor s Južnokoreancima bit će potpisan vrlo brzo, ali i s Poljacima, s obzirom na to da se Hrvatska odlučila da upravljačko-zapovjedni sustav tzv. C2, koji uvezuje sve elemente K239, provodi sklapanjem ugovora s poljskom tvrtkom WB Group. Za vrijeme gađanja u Poljskoj naši stručnjaci uvjerili su se kako je upravo poljski upravljačko-zapovjedni sustav ono što Hrvatskoj najviše odgovara. Ovu nabavku Hrvatska će plaćati kroz višegodišnje financiranje, u četiri rate, od 2026. do 2029.

Chunmoo K239

Prije Hrvatske je projektile produljenog dometa (Extended-Range/CTM-X) – a procjena je da to iznosi 500 km, naručila Norveška, ali je zanimljivo da će sve te rakete za nekoliko godina početi proizvoditi u svojoj tvornici Poljska, koja će time postati i nabavljač tih raketa za europske članice NATO-a. Ovaj ugovor MORH potpisuje u skladu sa svojim načelom sveobuhvatnog pristupa (Total Package Approach), te ugovor obuhvaća nabavku lansera, raketa, rezervnih dijelova, obuku našeg osoblja, simulatore, vozila za dopunu projektila, te zapovjedna vozila.

Nabavka Chunmoo 239 nije, međutim, jedina vrijedna nabavka koju sada odobrava hrvatska Vlada. Premijer Andrej Plenković, ministar obrane Ivan Anušić i ministar financija Tomislav Ćorić, istodobno kreću i s početkom modernizacije naše borbene eskadrile Rafalea F3-R na najnoviji standard F-4, što će znatno povećati sigurnost aviona i pilota. Za početak modernizacije predviđeno je 88,5 milijuna eura, bez PDV-a, a radi se o ugradnji dodatnih sposobnosti detekcije i samozaštite aviona u standardu F-4, koje provodi proizvođač Dassault Aviation. Bilo je brojnih upita zašto naši zrakoplovi ne posjeduju senzore za samozaštitu i detekciju, a odgovor stiže upravo sada, jer je bilo odlučeno da će biti ugrađeni oni najmoderniji, kada stigne F-4 standard, jer bi bilo nelogično da prvo platimo za senzore u F-3 standardu, a nakon dvije godine ih bacimo, pa onda opet plaćamo i ugrađujemo senzore najnovije generacije. I tako će borbena eskadrila Rafalea sada dobiti i pasivne senzore za detekciju lansiranja raketa u ranoj fazi. Ovi sferni senzori od 360 stupnjeva u infracrvenom spektru osiguravaju praćenje prijetnji iz svih smjerova i povećavaju osviještenost pilota o ključnim prijetnjama. Kada sustav prepozna prijetnje, avion može samostalno ili pod nadzorom pilota, aktivirati potrebne protumjere za samozaštitu, sprječavajući pogotke i povećava preživljavanje aviona. Taj sustav pasivne detekcije ne koristi radarsko zračenje, te je imun na klasično elektroničko ometanje.

Drugi senzor kojeg će dobiti naši Rafalei u standardu F-4 jest pasivni sustav za detekciju na velikim udaljenostima danju i noću. Pilot ga koristi kad ugasi radar i kada avion postaje "nevidljiv" za protivničke elektromagnetne senzore. Imun je na klasično elektromagnetsko ometanje i omogućava tihu pripremu za napad. Radi se o optičkom sustavu koji bez radara otkriva protivničke avione na udaljenosti od minimalno 50 km. Nakon ugradnje ove dvije vrste senzora, modernizacija Rafalea će se nastaviti do dostizanja punog F-4 standarda, a ovaj ugovor u vrijednosti od 88,5 milijuna eura, također će se otplaćivati od 2026. do 2030.

No, tu nije kraj. Vlada istodobno odobrava i 33,2 milijuna eura, bez PDV-a, plativo u četiri rate, za nadogradnju borbenog komunikacijskog sustava HRZ-a. Modernizacija svih pet radara AN/FPS-117, bit će dovršena sredinom 2027., a to uključuje i spomenutu nadogradnju, opremanje s glasovnim komunikacijskim podsustavom (radio uređaj), te podatkovnim komunikacijskim sustavom (taktički podatkovni link 16). Radi se, dakle, o potpunoj kriptiranosti glasovne i podatkovne komunikacije svih sustava HRZ-a. Opremu proizvodi francuska tvrtka THALES, a zajednicu ponuditelja čine i hrvatski Odašiljači i veze, koji će sustav i opremu ugrađivati na lokacijama u Hrvatskoj, te provesti testiranje sukladno NATO-ovim standardima. Time THALES provodi prijenos tehnologije hrvatskoj tvrtki koja je stekla daljnje kompetencije i sposobnosti za ugradnju i održavanje tih kodiranih sustava za sve članice NATO-A.

S ove tri nabavke u ukupnoj vrijednosti od 556,9 milijuna eura bez PDV-a, Hrvatske oružane snage grabe jače i brže ka završetku procesa modernizacije, a koja će biti uglavnom dovršena s još dvije ključne nabavke, kupnjom PZO sustava srednjeg dometa, što jest apsolutni prioritet, te kupnjom dviju korveta za HRM, o čemu ćemo više znati 2027.

Stiže novi sustav naplate cestarina: Nema više zaustavljanja pred rampom, provjerili smo detalje

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Zanimljiva stvar da su i Milanović i Plenković usuglašeni oko ovog, što je prava rijetkost, ovakva iznenadna kupnja, možda oni znaju nešto što mi ne znamo.

Kupnja je bila očekivana. Anušić se, koliko se sjećam, u proteklih godinu dana najmanje tri puta sastao s Južnokorejcima, a gotovo svaki put u fokusu su bili upravo ovi sustavi.

Prije točno godinu dana bio je u Seulu na Seoul Defense Dialogueu 2025., zatim je 16. travnja 2026. u Hrvatskoj održan Hrvatsko-korejski dan obrambene industrije, a novi susret uslijedio je 16. i 17. lipnja 2026. na Eurosatoryju u Parizu.

Ne bi me iznenadilo da se u pozadini priprema još jedan veliki posao s Južnokorejcima. Jedna od mogućnosti mogla bi biti tvornica streljiva većeg kalibra, od 25 do 155 mm. Beretta je već ušla u posao sa streljivom malog kalibra, dok ostali veliki europski proizvođači streljiva većeg kalibra svoje nove proizvodne kapacitete uglavnom grade na drugim lokacijama.

Mislim da je Rheinmetall favorit za proizvodnju streljiva velikog kalibra.

Rheinmetall gradi takvu tvornicu u Bugarskoj, u Hrvatskoj ciljaju na Dok-Ing (kupili) i brodogardnju (ušli u suvlasništvo).

Počinje kmeka.

Vidjet ćeš, sve će to na kraju ići u jednom velikom paketu. Dogovorit će i korvete s brodskim IRIS-T sustavom, i kopneni IRIS-T za protuzračnu obranu, a usput i tvornica streljiva velikog kalibra.

Ali možda me osjećaj prevari...
Južna Koreja je top, ali nije u EU i logistika je upitna, jer su previše daleko.

Njemačka bi bila iznimno naivna da ne iskoristi ovu šansu i ne napravi dobru ponudu. Njemačka bi preko Hrvatske imala izlaz na Jadran i Mediteran.

Južnokorejski K239 Chunmoo ispaljuje taktički balistički projektil CTM-290 (izvozna verzija sustava KTSSM-II), čija bojeva glava teži čak 500 kilograma.
To ga po snazi i namjeni stavlja u potpuno drugu klasu u usporedbi s izraelskim sustavom PULS, te je u tom segmentu znatno bliži moćnom izraelskom balističkom projektilu LORA
K239 Chunmoo (CTM-290) 600 mm 500 kg do 290–300 km
PULS (Predator Hawk). 370 mm 140 – 200 kg do 300 km
LORA (Balistički projektil). 624 mm 440 – 600 kg. do 400–430 km

Imat ćemo još jednu veliku narudžbu iz Koreje kao i iz Turske.

Jeza niz kralježnicu.

Al ćemo se svetit Srbima i Muslimanima

Brzina udara 5 maha, nema zajebancije.

Bez odlaganja stati u red sa Norvežanima za rakete dometa 500 km, prve isporuke za J.Koreju i Norvešku očekuju se do 2030.godine. 500 kg na 500 km, to znači iz Istre može dosegnuti Beograd, iz Knina Niš, odnosno iz Imotskog pokrivena kompletna Srbija. Dodatno kompletna Italija, Mađarska.

Predlažem da se ta raketa dometa 500 km nazove Franje, kombinacija imena Franjo i Vranje.