Je, to se zove neofeudalizam, jedan šef/plemić i desetak kmetova koji rade umjesto njega.

Samo što kod nas nije jedan šef i deset kmetova, nego deset šefova i jedan kmet.

Istina, zato su neke stvari i neodržive

Veliki javni sektor nije problem.
Nije problem rasta broja zaposlenih u npr. prosvjeti.
Zašto bi se učitej mora pritrgavat s razredon od 36 učenika?
More se zaposlit dvostruki broj učiteja.
Svaki će radit s 18 učenika, moć će se svakomen kvalitetnije posvetit, on će se manje zamarat, bit će odmorniji, manje će se razbolivat, manji trošak zdravstvu.

Svako novostvoreno radno misto stvara niko novo radno misto, ovisno o grani.
Pr.: 1 zaposleni i 10 nezaposlenih.
Zaposleni kupuje sve šta mu triba. Nezaposleni žica novac i kupuju samo nužno, kruh, mliko.
Povećate li broj zaposlenih na 3, pa ostaje 7 nezaposlenih, sad oni bivši nezaposleni kupujedu više tega i prodaja reste stvariman koje se nisu prodavale.
Sad imadu novaca, pa recimo žene koje su dotad prale kosu doma, gredu u frizerke.
Otvorilo se misto za frizerku, prodavač hrane i robe široke potrošnje ima rast prometa. Vrimenon će radit u dvi smine, tribat će pomoćnika. Eto moveg radneg mista.

Zamislite ovako misečni državni proračun naminjen za plaće.
Ukupno iznosi 120,000.000 €.
Je li boje da
100.000 osoba primi plaću od 1200 €
ili da
120.000 osoba primu plaću od 1000 € ?

Računajte, koliku god plaću primili, uvik će van obitej poist 2 štruce kruha dnevno
popit istu količinu tekućine, ne ćete se 5x više tuširat;
vozit ćete istu rutu auton na i s posla + redovni odlazak u veće kupovine.

Stoga, nije svako izmišjeno državno radno misto za zlo.
Ne tribadu primat velike plaće, dosta je minimalac.
Tko nije moga nać pa ga napokon dobije, njemu je to dobitak na lutriji.
Od sameg osićaja funkcionalnosti čovik se osića korisno, zdraviji je, ne razboliva se, nije trošak zdravstvu.

Zato mi je krivo šta je Plenkijeva vlada digla plaće u državnom odiljku za n%.
Bilo bi boje da je da je zaposlila više judih u državnon odiljku, ali za minimalac, za n%.
U gospodarstvu dobro dođe etnonacionalistički nepotizam, ali se ne smi pritirat.

Nastavak u 2.objavi, za lakše pratit.

U gospodarstvu dobro dođe etnonacionalistički nepotizam, ali se ne smi pritirat.

Ove učinke domaćeg blagostanja ne smi se dopustit da se izlijedu vanka.
Bogati to smidu sebi dopustit, mali ne.

Znači, ono što domaći more napravit, neka domaći napravi.
Domaće poduzeće. Ne da na poslu koji se stvori u Hrvatskoj dobiju inozemna poduzeća.
Ali neka bude što bliže svitskin uvitiman, a da proizvod ne izgubi na kakvoći.

Isto tako, ne smidu se dogodit prinapuhivanja cine radova.

Velika poduzeća iz jakih država moredu postavit nisku cinu, zbog ekonomije obujma.
Poduzeća iz malih država moradu postavit veću.
Recimo, stroj ta asfaltiranje svugdi dojde isto, ali u Hrvatskoj godišnje bude 1000 km ceste za asfaltirat, dok je u Francuskog tega 20.000. Očigledno u RH moraš nabit veću RUC tj. maržu za otplatit stroj i plaće radnika + nika dobit, u usporedbi s francuskin poduzećen.

Recimo da svitsko velepoduzeće bi za
zahvat gradnje nike ceste iskalo 10,000.000 €
U RH je jedinični trošak veći
pa je kompetitivna realna cina di šta i zaradiš je 12,000.000 €

Nami se ne smi dogodit da ekipa prinabije cinu i da ugovor dobije onin
koji će trošak nabit do 30,000.000 €
i onda sve uskoj skupini u žepe (koja će kupovat skupu STRANU robu i usluge), a radnicima mrvice

Slažem se, bolje da se novac šire raspodjeli.

Ali problem ti nije u tome.
Ako netko postane uhljeb, gubi mogućnost samostalnog rada i postaje klimavac.

Imaš primjer nekog pacifičkog otoka.
Nakon ww2 došli Ameri i našli neke minerale.
Krenuli rudariti i dali dosta novaca na malo ljudi.

50 godina nakon toga...
Ljudi svi imali po 150 kila i bili nesposobni za ništa osim gledanje televizije
A Ameri izrudarili svoje, ostavili onečišćen okoliš i zbrisali.

Onda je bila neka priča da su iznajmili Australiji komad otoka.
Australija ga koristila za smještaj izbjeglica (iračkih).
U roku od par tjedana Iračani preuzeli vlast na otoku, Australija morala intervenirati i uvesti reda

Istina, slažen se.
Zato i govorin, minimalac.
Država nika radna mista mora čuvat, makar gubila na njiman.
Recimo, niko selo u Zagori je imalo veterinarsku ambulantu.
Seljaci su imali blizu za otić, veterinar je bia blizu, imali su motiv bavit se poljodilstvon.

Glupani iz vlasti računaju da je to gubitaš i ugasidu ambulantu.
Veterinar je možda bia domaći čovik, tako je osta bez posla.
Niki su dotad proizvodili mliko za otkup, imali su izvor prihoda.
Gašenjen ambulante dosta njih je izašlo iz posla.
Postali socijalni slučaj. Umirovili se.
Iselili iz RH.
Ili išli iskat posal u grad, povećavajuć ionako veliku konkurenciju na tržišću rada potražnju za stanoviman, cinu stanarine.
Selo se prazni.
Poveća se uvoz robe koji su ovi proizvodili.

Situacija 2.
Pusto studenata završilo za profešure u školaman za skupinu pridmeta A.
Jedni dobiju radit u pet škola i imadu punu satnicu i veliku punu profešursku plaću, drugi se ne moredu očešat ni o zaminu pa godinaman ne moredu dobit posal.
Država mora timen upravjat i rasporedit da svi radidu.
Tu nije tržišna utakmica.
Tržišće ne rišava društvene nejednakosti, nego ih pojačava.
Životopisi svih su isti, nima razloga za nesrazmir u zapošljavanju.

Laž.



Molim ne izmišljati podatke samo da bi se ostavio dojam pametnog i uvjerljivog argumenta. Ovaj forum čitaju mladi Hrvati, naša djeca, kojoj ovakvim upisima uništavate samopouzdanje. Baš onako kako to svi mediji u Hrvatskoj konstantno rade. Ta atmosfera je ujedno i razlog zbog kojeg je Hrvatska po indexu sreće na samom dnu. Ispred nas su svi, uključujući i BiH. A Srbija nam je nedostižna, daleko, daleko ispred Hrvatske.

Da, Danci su sigurno punooo sretniji narod od nas. Aj molim te. Hrvati vole kukat, i teško im je reć da su sretni. Al malo koji narod toliko gušta u životu kao Hrvati, tu smo uz bok sa Španjolcima. Nema potrebe uzimat te bjelosvjetske ankete lošeg modaliteta koji su formirale feministice sa tamo nekog marksističkog fakulteta ko zna di.

Pa e
Neka alternativa.
I ne previše filozofirat s time, da postoji nešto što se bez većih problema može dobiti ako neki obrtnički posao propadne, da je tu...

Najljepše je kukat o lošem zivotu i psovat pokvarene političare na terasi kafića lagano izpijajući radnu kavu usred radnog dana...

Uopće mi nije jasno čemu tolika nova zapošljavanja u javnom, konkretno državnom sektoru. Dovoljno je otvoriti stranice Ministarstva pravosuđa i vidjeti stotine raspisanih natječaja u zadnjih mjesec dana.

Dolazi kriza, bit će čistki

Ali i iber toga svega, posla ima.
Tko od uhljeba želi raditi?

Sada više te plaće nisu toliko manje, znatno su porasle zadnjih 2-3 godine, za razliku od privatnog sektora. Druga stvar, mogućnost napredovanja i rasta plaće protekom vremena. O radnim uvjetima i količini posla u usporedbi s privatnim sektorom da ne pričamo.

Glupost, ljudi trebaju biti kvalitetno plaćeni za svoj rad, a s minimalcem se ne može preživjeti. Stručnjaci kojih ima u državnoj i javnoj službi su potrebni. Međutim, oni koji ne rade ništ ili loše rade trebaju snositi posljedice, a isto tako i oni na izmišljenim radnim mjestima. Previše je općina i gradova i onih koji primaju plaće iz njihovih proračuna. Svakako postoje viškovi i tu se treba napraviti reda. Npr. otpustiti 10% na državnoj sisi i još 20% u jedinicama nakon reforme lokalne samouprave i nakon toga zapošljavati nove u omjeru 1:1.

Znaju to svi oni samo što takvo što neće napraviti jer će izgubiti glasače.

Netko bi morao se žrtvovati, tek će znatno kasnije znati cijeniti njegovu žrtvu.

to im je sjajna prilika da reorganizacijom ta radna mjesta naprosto ukinu

ali ne, komunjara Plenki uporno trpa ljude na državne jasle

Slabo plaćena radna mjesta su i najvažnija. Da nema spremačica ili kuharica u školi 2 tjedna bio bi kaos, a da nema ravnateljice ne bi nitko ni primijetio.

Nova kriza je svakako ionako neizbježna. Svjetska ekonomija očito funkcionira ciklički.

Sve ovisi o tomu koliko često ravnateljica mora donositi neke odluke. Vodeće uloge su često podcienjene među običnim ljudima. Kao niš ne rade, a zapravo koji tu zna biti stres oko toga kad treba doniet neku odluku, nekog opomenut, nešto izkoordinirat. Međuljudski odnosi izazivaju stres. Ako nema rukovoditelja koji pazi na red, sustav prije ili poslije ulazi u anarhiju i nerad. Čistaćica je kotačić, a voditelj je urar koji održava sat na životu. Sat može biti više ili manje izpravan, ali urar je neophodan. Sat se ne će sam od sebe popravit i održavat.

spremačica i čistačica uvijek ima

Da si studira ekonomiju i učia makroekonomske učinke, ne bis tako govoria.

Tko nima ništa, tko je nezaposlen, tko zbog vezista i zbog uvik nikog podobnijeg (niki nakon misec dana dobijedu posal, niki i po 10 godišć), njemu je minimalac lutrijski dobitak.

Od minimalca možda ne ćeš pokrit sve izdatke.
Ali dil njih hoćeš. I trošiš, ne žicaš. Učinak potrošnje je veći. Pa gospodarstvo od novozaposleneg i njegove plaće zaradi više nego šta je potrošilo na njegovu plaću.
Zaposlena osoba ima osićaj funkcionalnosti, korisnosti, priznanja, samorealizacije.
Dugotrajno nezaposlena obolijeva psihofizički i čini trošak zdravstvu.
Dil će ih se uz obična razbolijevanja okrenit alkoholizmu, drogi, kockanju ili čak kriminalu.

Moreš otpustit 500.000 judih iz državne uprave.
Imat ćeš 500.000 novih nezaposlenih.
Niki su teško zaposliva skupina. Niki će možda nać posal, ali nakon duugo vrimena pokušaja.
500.000 je veliki udar na fondove HZZ-a i HZZO-a, jer sad pada na njih. To znači manje novaca za druge nezaposlene. Ne računaj da će novac pristići iz fondova iz kojih su dotad stizale plaće državnoj upravi. Državna uprava uvik ima važnije "prioritetnije" stvari.

Zamisli malo selo u Zagori. Pasivni kraj. Nigdi posla.
Državna služba to rišava.

Općinski pridsidnik, tajnik, blagajnik, pravnik, protokolist, čistačica, vratar, vozač.
Općinsko vijeće, izabrano na izboriman, recimo 10 judih.
Zaposlenici u tri smine na rampi od tunela ili mosta. Znači, 3 osobe.
Komunalac.
Mala policijska postaja, tri osobe.
Mala ambulanta: likar, medicinska.
Mala veterinarska, ka' i za ambulantu.
Likarna, radi u 2 smine, po 1 osoba.
Javni autobusni privoznik, 1 postaja je ovdi, 1 lokalac je vozač.
Mali poštanski ured, radi u 2 smine, znači uk. dvi osobe.
Lokalna škola: najmanje učitelj, čistačica.
Lokalni vrtić: odgojitejica, čistačica.
Dom za starije i nemoćne: da su samo po 1 medicinska sestra u svakoj smini to su tri osobe.
Groblje: 1 održavatej.

Izmislilo se 42 radna mista. Za veće pasivne općine tu je više učiteja, knjižničar, arhivar itd.
S toliko judih s plaćon, u centru općine sa' se isplati imat pekaru, prodavaonicu mišovite robe, frizerski, automehaničarski obrt, mesnicu itd.

Ugasiš li "nepotribne", "neisplative" općine, događat ćedu se pražnjenja cilih krajeva.
Cili gornji scenarij otpada.

Danas nema kraja u Hrvatskoj koji ne pati od NEDOSTATKA radne snage.

Nisi se prebacio na novo vrijeme, živiš u prošlosti.

Državna služba danas krade radnike realnom sektoru na teret realnog sektora.

Kako hebemu? Evo sad pred sezonu u Hrvatsku se moja dva znanca prijavljuju za posao, javili se na 100 oglasa, uključujući i one najšugavije, nitko im nije ni odgovorio...? Kako jebemu, ako je tako kako ti kažeš. U kakvim mi to paralelnim svemirima živimo...?

Jednostavno ne razumijem...

Hebemu bobo, čim ti neko kaže da je nešto sto , odmah moraš posumnjati u istinitost toga, stari je izraz za netko masla da mu odgovoriš s 'eto je sto".
Ima i onaj vic kad baba odgovara na točno vrijeme sa eto je sto.
Prema tome, sumnjivi su ti tvoji.