Biskupi ne napadaju izravno jedan drugog. To se izbjegava, a i moglo bi im štetiti. Ali kad izdaju proglase jedan iza drugog koji znaju biti suprotni po sadrzaju, vidi se da među njima vlada neslaganje. Primjerice, Kad je Uzinić kritizirao molitelje, Kutleša je drugi dan rekao da ne vidi ništa loše kod molitelja. Crkva nije politička kaljuza gdje se biskupi moraju natjecati međusobno za glasove povodljivih vjernika, pa da otvoreno blate jedni druge... Crkva je primjer kako bi mi svi međusobno trebali razpravljati kad se ne slazemo. A inače, Svećenici obćenito izbjegavaju napadati nekog po imenu, pa čak i ljevičarske političare. Bilo je pred malo kako je neki svećenik u Dalmaciji napao Daliju u propoviedi i to je izuzetak koji nije primjeren nekom svećeniku. Svećenik se moze referirat na neku lošu izjavu nekoga, ali bi trebao izbjegavat prozivat po imenu bilo koga jer to onda znači da sudiš nekomu. Svećenik se mora drzat Isusova učenja da treba osudit zlo ali ne i čovjeka.
Ali, kako god bilo, i svećenici i biskupi su samo ljudi. Niti jedan promil njih poslije ne će biti proglašen svetcima. Ja sam sretan dok postoje i dok bude bilo tko išao za njih. Kako utjecaj Crkve slabi u druztvu, neosporno to druztvo ide na gore...

Pa crkva je itekako politička kaljuža ako političari i ostale javne osobe svakodnevno svađaju u ime Uzinića i Kutleše, a ova dvojica nikako da poozovu sve te ljude da se prestanu sukobljavat i optuživat. Nije problem samo što se te javne osobe sukobljavaju nego se ti sukobi automatski prenose na male ljude, pa se društvo doslovno polarizira na uzinićevce i kutleševce dok ova dvojica nemaju nikakve međusobne svađe i sukobe.
Zar nije to podjeli i vladaj i kontrola čitavog društva preko kontrole dva farizejska narativa lijevo-liberalnog i konzervativnog koja dijele ljude i proizvode sukobe.

Pa i u Evanđelju si imao neke podjele između sljedbenika Ivana Krstitelja i Isusa. Imao si podjele među samim apostolima, ali isto potihe. Ljudi teze tomu da se diele, unatoč nastojanju samog Isusa a onda i današnje Crkve. Tebi bi valjda bilo zabavnije da Uzinić i Kutleša urlaju jedan na drugog...
Ovako je tebi mrzitelju Katoličke crkve previše dosadno?

Neka se dijele koliko hoće, koga briga. Problem je što ta njihova podjela utječe na čitavo društvo preko njihovih firgura u politici i javnom životu tako da se stvaraju stalni sukobi i mržnja.
Problem je što crkva vjernicima malo propovjeda istinsko Evanđelje, a umjesto toga se propovjeda liberalno i konzervativno evanđelje, uzinićevo, kutlešino, thomsonovo, dalijino itd...

Niti Kutleša niti Uzinić ne promoču mrznju prema nikomu. Ziviš u nekim zešćim konstrukcijama uperenim protiv Katoličke Crkve. Smanji dozivljaj i zivit ćeš sretnije...
Evanđelje nema veze s političkim uvjerenjima. Ili je nešto grieh ili nije. A grešne ljude treba spasiti. Amen.

Ljudi koji nisu vjernici ne mogu razumjeti evanđelje, zbog toga dolazi do
čisto "svjetovnog" shvaćanja Crkve.
Vjernici razumiju poslanje i ne brine ih javni istup pojedinog svećenika,
nema tu nikakve podjele kod istinskih vjernika.

Pa ako se svako malo javne osobe sukobljavaju u ime Uzinića i Kutleše i ako to utječe na velik broj vjernika koji staju na jednu ili drugu stranu onda itekako indirektno utječu na sukobe i mržnju i ne čine ništa da zaustave. Uzinić se čak direktno uključuje u sukobe i svako malo udara po konzervativnim vjernicima, nije to nikakav moj doživljaj, to su činjenice.
Slažem se, Evanđelje nema nikakve veze s političkim uvjernjima, a ovi prodaju politička uvjerenja i ideologije pod Evanđelje.

Osobno nisam čuo za primjer gdje se dva vjernika svađaju da li je bolji Uzinić ili Kutleša. Jedino što nevjernici i dio poluvjernika hvale Uzinića... Ja osobno vidim pozitivne strane djelovanja kod oba biskupa, makar me Uzinić zna zbunjivat s pojedinim izjavama. Ali nikad si ne dozvoljavam ulazit u priču i svađat se oko toga koji je biskup bolji.

Uzinića podržava i veliča Index. Pametnome dosta

S POPISA NESTALI HRVATI I VJERNICI Registar iskorijenjenih



Kada je na Dan državnosti Republike Hrvatske zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u propovijedi na misi za domovinu govorio o ukorijenjenosti u kršćanskoj vjeri te iskorijenjenosti naroda iz nje, te to povezao s gubitkom duše, malo je tko imao u svijesti da će se samo dva dana kasnije, u ponedjeljak 1. lipnja, taj gubitak duše moći formalizirati ili automatski evidentirati u novopokrenutom Središnjem registru stanovnika, i to u režiji hrvatske države. Kako se već ranije slavodobitno najavljivalo, popis stanovništva kakav je Hrvatska poznavala do 2021. godine, kad je posljednji put proveden, »odlazi u povijest«, a zamjenjuje ga Središnji registar stanovnika pri Poreznoj upravi Ministarstva financija, dostupan od prvoga lipanjskoga dana. Ne treba u svemu vidjeti zlu namjeru, ali ne treba biti previše pametan da se namirišu dalekosežne posljedice zna li se da su u tom registru temeljni, stožerni identitetski pojmovi nacionalnosti, materinskoga jezika i vjere pojedinoga hrvatskoga građanina izjednačeni s promjenjivim podatkom je li osoba u izvanbračnoj zajednici ili u neformalnom životnom partnerstvu, to jest koji joj je broj telefona. Toga se ni hrvatski neprijatelji ne bi sjetili.

U Središnji registar stanovništva, kojemu mogu pristupiti samo građani koji su računalno pismeni i povezani s internetom (ili oni koji se odluče čekati u redu na nekom šalteru u poreznoj upravi ili oni koji nađu dobru dušu koja će im asistirati s računalom), nisu automatski iz posljednjega popisa stanovništva preuzeti podatci o vjeri, nacionalnosti i materinskom jeziku pojedinoga građanina, nego će se oni moći unijeti isključivo posebnom digitalnom izjavom u računalnom programu u sustavu e-Građani. Zahvaljujući toj otežavajućoj okolnosti kreatora programa – jer se računa da pogotovo djeca, stariji i kompjutorski manje pismeni građani ne će pohitati prema novoj aplikaciji – sutra se može dogoditi da tkogod iziđe s podatkom da je u Hrvatskoj vrlo malo Hrvata, da im nije stalo do materinskoga jezika i da baš i nema vjernika. Istodobno u taj će odjeljak biti materijalno motivirani ući jedino oni koji žive u izvanbračnoj zajednici ili životnom partnerstvu jer im takva izjava može donijeti benefite.

Poseban problem u registru nastaje upravo pri izražavanju vjerske pripadnosti jer građani mogu u izjavi »kliknuti« samo jedan od mnoštva ponuđenih odabira, pa bi mnogi katolički vjernici mogli ostati zbunjeni kada budu trebali odabrati jesu li npr. rimokatolici, katolici ili kršćani. To može dovesti do toga da se rimokatolik (što je formalni naziv za vjersku pripadnost više od četiri petine Hrvata) izjasni kršćaninom (što je točno u širem smislu). No kasnije će netko mahati podatkom o padu broja rimokatolika.

Ta se kardinalna pogrješka dogodila i s upitnikom pri posljednjem popisu stanovništva, a unatoč kasnijim izjavama i pojašnjenjima, nikada nije popravljena pa »smanjeni broj rimokatolika u Hrvatskoj« od onda preuzimaju i sve svjetske statistike. Nije jasno zašto sustav – ako se doista njime željelo olakšati prikupljanje podataka – nije iz posljednjega popisa stanovništva preuzeo podatke o vjerskoj pripadnosti, nacionalnosti i materinskom jeziku, s mogućnošću ispravka pogrješaka, ako je to već omogućeno za druge vrste podataka. Tom dubokom nepromišljenošću u registru hrvatski su građani ostali bez temeljnih identitetskih odrednica u nekim budućim statističkim iskazivanjima.

Pod tim vidom ono što je zagrebački nadbiskup u propovijedi izgovorio na misi na Dan državnosti doista izaziva zebnju za budućnost: »Ukorijenjenost znači znati tko si, odakle dolaziš i komu pripadaš: zemlji, jeziku, kulturi, ali iznad svega – Bogu. Iskorijenjenost je, naprotiv, stanje naroda koji je zaboravio svoje korijene; naroda koji još možda ima institucije, običaje i simbole, ali je izgubio dušu. Naš narod još nije iskorijenjen, ali je ranjen.«

Ako se toliko problema može riješiti »jednim klikom«, nije jasno zašto država na taj način nije mogla ili željela riješiti i ovaj s identitetskim odrednicama u popisu stanovništva. Tko bi rekao da će se nova borba za vjernički i nacionalni identitet odsad morati voditi na računalima i na šalterima porezne.

https://www.glas-koncila.hr/s-popisa-nestali-hrvati-i-vjernici-registar-iskorijenjenih/

ovdje posebna podvala ovo stavlja katolika i rimokatolika i grkokatolika odvojeno.

na kraju ćemo u Hrvatkoj imati najviše "neopredijeljenih". Biti ćemo nacija neprodijeljenih, taman da možemo primiti beskonačnu masu stranaca da budu neopredijljeni s nama

Zašto nebi Hrvat mogao bit grkokatolik, ili vrijedi Hrvat = Rimokatolik?
Beskonačne mase stranaca možeš primati i ovako, vidimo na rimokatolicima Filipincima, Indijcima, Albancima itd.

Hvala Plenkoviću i njegovim sendvičarima na još jednoj podvali.

Ali zato se broj saborskih zastupnika nacionalnih manjina neće mijenjati.

svatko može biti grkokatolik, ali shvaćaš li podjelu da imaš opciju grkokatolik, rimo katolik i (samo) katolik?

To je definitvno podvala.

neće jer je definiran ustavnim zakonom, a ne popisom stanovništva.

Ali, ovo s registrom predstavlja i situaciju gdje bi se mogao ubrzati trend opadanja manjinskih zastupnika na loklanij razini, jer se i oni sada moraju registrirati na isti način da bi ostvarili određena prava poput dožupana i sl.

Bilandžija: U Hrvatskoj se događa nešto veliko što nitko ne kontrolira i ne plaća

Proroštvo o današnjoj Europi staro 100 godina, Hrvatska u centru događanja koje vodi snažna sila, izgubljeni identiteti bez Boga, kule Babilonske, novi Jeruzalem i Papina enciklika oko umjetne inteligencije, američki biskupi i Trumpovi nasljednici - u podcastu koji otvara nove vidike.

Nije samo do ustavnog zakona, nego i do one muljaže, kada je HDZ uz pomoć kompromitiranih osoba (Kušćević, Rimac) onemogućio referendum (UiO) kojim su Hrvati to mogli promijeniti. Plus predsjednica Kolinda koje nije osobno željela pokrenuti taj referendum.