Možda je tu i neka druga pozadina priče. Dok SAD drži Iran pod blokadom i pritiskom, Izrael slama Hezbolah u Libanonu.
A prema svemu sudeći, na red dolaze i Huti. Bez podrške Irana neće imati nikakvu logistiku.

Amerikanci prijete zemljama koje sarađuju s Iranom izbacivanjem iz dolarskog sistema
Američko ministarstvo finansija zaprijetilo je uvođenjem novih oštrih sankcija državama koje odbiju prekinuti ekonomske veze s Iranom.

Ovo je klasični mehanizam američkih sekundarnih sankcija (secondary sanctions), pojačan i proširen u sklopu „Operation Economic Outcast“ koju je danas (24. kolovoza 2026.) najavio ministar financija Scott Bessent. Cilj je ekonomska izolacija Irana tako što se treće zemlje, njihove banke i tvrtke prisiljavaju da prekinu veze s Teheranom – ili riziku ju gubitak pristupa američkom financijskom sustavu.

1. Osnovni princip: dominacija američkog dolara

Većina međunarodne trgovine (nafta, roba, financijske transakcije) odvija se u USD. Strane banke moraju imati korespondentske račune (correspondent accounts) u američkim bankama kako bi mogle čistiti (clearing) dolarske transakcije. Bez toga banka praktički gubi sposobnost međunarodnog poslovanja u dolarima.
SAD ne kažnjava direktno stranu državu ili tvrtku koja nema imovinu u SAD-u. Umjesto toga:

Prijeti da će stranoj banci zabraniti održavanje korespondentskih računa u SAD-u (stavlja je na CAPTA listu – List of Foreign Financial Institutions Subject to Correspondent Account or Payable-Through Account Sanctions).
Ili je stavlja na SDN listu (Specially Designated Nationals), što blokira svu imovinu pod američkom jurisdikcijom i zabranjuje američkim osobama/tvrtkama bilo kakvo poslovanje s njom.
Posljedica: banka postaje „toksična“ – globalne banke i klijenti je izbjegavaju jer ne žele riskirati vlastiti pristup dolaru. To je često ekonomska „smrtna kazna“ za međunarodno poslovanje.

Bessent je to izravno rekao: „Svaki subjekt koji olakšava pranje novca u ime Irana bit će uklonjen iz američkog dolarskog sistema. Sat je upravo počeo kucati.“

2. „Tiha diplomatija“ + definirani rokovi
Umjesto trenutnog uvođenja najtežih mjera protiv velikih igrača (npr. kineskih banaka ili tvrtki koje kupuju iransku naftu), administracija:

Šalje ekipe iz Treasuryja, State Departmenta i Pentagona da privatno razgovaraju s partnerima.
Predsjednik Trump telefonira svjetskim liderima s konkretnim zahtjevima.
Svakoj zemlji daje definirani rok da sama zatvori identificirane aktivnosti (npr. grane iranske Bank Melli, shadow fleet brodove, exchange houses, kripto kanale itd.).
Ako ne postupi – SAD djeluje unilateralno preko OFAC-a (Office of Foreign Assets Control).

Bessent je rekao da ne žele „raznijeti globalni financijski sustav“ odmah, već daju „cure period“, ali da nemaju beskonačno strpljenje. Najavio je i velike sankcije protiv jedne (još neimenovane) financijske institucije do kraja tjedna.
3. Proširenje sektorskih sankcija (ključna novost)
OFAC je danas izdao odluke (determinations) prema Executive Order 13902 za pet sektora iranske ekonomije:

Digitalna imovina (kripto) – Iran je intenzivno koristio kriptovalute za zaobilaženje sankcija i financiranje IRGC-a.
Tehnologija – nabava naprednih tehnologija za oružje i rakete.
Zlato – stabilizacija riala i skladištenje vrijednosti.
Zrakoplovstvo – režimske avio-kompanije koje prevoze ljude, oružje, zlato i gotovinu proxyjima.
Pomorski transport – shadow fleet i nacionalne brodarske linije za krijumčarenje nafte i komponenti za oružje.

Sada OFAC može sankcionirati bilo koju osobu ili entitet bilo gdje u svijetu koja posluje u tim sektorima ili pruža usluge u njihovu potporu – čak i ako nema direktne veze s već sankcioniranim iranskim subjektima. To dramatično proširuje rizik sekundarnih sankcija i ubrzava provedbu.
Paralelno su sankcionirane gotovo 60 entiteta, osoba i brodova povezanih s nabavom nuklearne/raketne tehnologije, cyber operacijama i generiranjem naftnih prihoda.

4. Kako to izgleda u praksi

Treasury mapira mreže (već su mapirali „svaki čvor, facilitator i mrežu“ koju Iran koristi za krijumčarenje nafte i izbjegavanje sankcija).
Privatno upozorava zemlje/tvrtke/banke: „Ovo ste identificirani. Imate rok da prekinete.“
Ako ne – OFAC izdaje oznake (designations). Strana banka gubi korespondentske račune → ne može više raditi u dolarima.
Tvrtke gube pristup američkom tržištu, financiranju, tehnologiji, osiguranju itd.
Ostale banke i partneri se povlače (de-risking) iz straha da i one ne budu pogođene.

Rezultat: čak i zemlje koje formalno ne podržavaju američku politiku (Kina, Turska, UAE, Indija itd.) često tjeraju svoje tvrtke i banke da se povuku, jer im je pristup dolaru važniji od trgovine s Iranom. UAE je npr. već najavio suspendiranje trgovine s Iranom.

5. Ograničenja i iranska strana
Mehanizam nije apsolutan. Velike sile (posebno Kina) mogu djelomično zaobići preko lokalnih valuta, bartera, shadow flota ili alternativnih sustava, ali uz značajne troškove i rizike. Iran već godinama razvija takve mreže (exchange houses, kripto, lažne tvrtke).
Iranska strana (Ghalibaf) tvrdi da partneri ne pridaju značaj američkim prijetnjama i da su im to potvrdili i javno i privatno. To je standardni retorički odgovor – u praksi su sankcije u prošlosti znatno smanjile iranske prihode, iako nisu potpuno ugušile ekonomiju.

Ukratko: radi se o prisiljavanju trećih strana da biraju između poslovanja s Iranom i pristupa američkom (i time globalnom) financijskom sustavu. SAD sada daje rokove i „tihu diplomaciju“, ali je jasan da će uslijediti unilateralne akcije ako se ne posluša. Sat, kako kaže Bessent, već kuca.

Znači ovo je težak udarac za Iran ako se ostvari?

Da, ako se potpuno ostvari, bio bi to težak dodatni udarac — ali na već teško pogođenu ekonomiju, a ne na „zdravu“ osnovu.
Trenutno stanje Irana (prije ove najave)
Iran je već pod ogromnim pritiskom:

Rat traje skoro 6 mjeseci, američka pomorska blokada i zatvaranje Hormuškog tjesnaca drastično su smanjili izvoz nafte (ključni izvor prihoda).
Kineski uvoz iranske nafte pao je na oko 500–800 tisuća barela dnevno (s ranijih ~1,4 milijuna).
Inflacija je ekstremno visoka (preko 80 %, cijene hrane su se udvostručile u nekim razdobljima), rijal je u slobodnom padu, a ranije su SAD već zaplijenile stotine milijuna dolara u iranskoj kriptovaluti.
Protesti zbog životnih troškova bili su intenzivni početkom godine.

Bessent i Trump otvoreno govore o „ekonomskoj asfiksiji“, „kolapsu režima“ i pretvaranju Irana u „subsistence economy“ (ekonomiju preživljavanja).
Što bi ova operacija dodatno napravila
Ako se sekundarne sankcije stvarno agresivno provedu (posebno ako pogodе kineske rafinerije, banke i shipping mreže koje još uvijek uzimaju iransku naftu):

Još veći pad naftnih prihoda.
Teže pranje novca i korištenje kripta, zlata, zrakoplovstva i shadow flota.
Veći rizik za sve treće zemlje i tvrtke — što tjera i one koje su dosad riskirale da se povuku (već se vidi da UAE suspendira trgovinu).

To bi značilo manje hard currency, još veću inflaciju, probleme s plaćanjem vojnika i proxyja (Hezbollah, Houthis itd.) i jači unutarnji pritisak.
Realistične ograde
Nije automatski „game over“:

Iran je desetljećima razvio mreže za zaobilaženje (Kina kao glavni kupac, barter, lokalne valute, shadow fleet). Potpuni prekid kineskih kupnji bio bi politički i ekonomski skup za Pekingu, pa SAD zasad ide preko „tihe diplomacije“ i rokova, a ne odmah maksimalnim udarom na najveće kineske entitete.
Povijesno gledano, teške sankcije jako bole iransku ekonomiju i stanovništvo, ali rijetko same ruše režim — često ga čak konsolidiraju jer kontrolira preostale kanale.
Uspjeh ovisi o tome koliko će se treće zemlje (posebno Kina) stvarno pokoriti, a ne samo o američkoj najavi.

Sažetak: Da — ako se provedba ostvari kako Bessent najavljuje (zero-leakage + stvarno rezanje preostalih lifelinea), to bi bio težak, možda i presudni dodatni udarac na već oslabljeni sustav. Ali „ako“ je ključna riječ: puni učinak ovisi o tome hoće li SAD ići do kraja protiv velikih omogućitelja, posebno Kine. U kombinaciji s vojnim pritiskom i blokadom, kumulativni efekt je znatno jači nego same sankcije u prošlosti.

Opet smo malo zatvorili Hormuz, zbog popravki,molimo za strpljenje. Imamo pronlem sa sistemom naplate hormuznine

Reuters je ranije otkrio da je američka vojska organizirala sustav u kojem vodi brodove/konvoje kroz odabrane koridore, uz nadzor iz zraka, dronove, helikoptere i pomorska sredstva. U nekim slučajevima čak se koristi ship-to-ship pretovar: manji/odabrani brodovi izvuku naftu iz Zaljeva do područja kod Fujairaha i Sohara, gdje se ona prebacuje na tankere koji ne moraju ulaziti duboko u Zaljev.

A vidimo nema više ni ostrašćenih reakcija Irana na IDF-ovo gaženje terorista u Gazi.

Da niste možda izgubili još jedan rat?

Ali nijednu više da ispale za braću u Gazi?

... možda ih nije briga ...

... možda su samo htjeli započeti rat?

7.10.2023. — Hamas napada Izrael.
8.10.2023. — Hezbollah otvara sjeverni front, navodeći solidarnost s Palestincima; od tada nastavlja napade povezane s ratom u Gazi. Reuters upravo 8. listopada označava kao početak Hezbollahova raketiranja izraelskih položaja u potporu Hamasu.

Aha, Iran znači nema nikakve veze sa



https://unifil.unmissions.org/en/node/28250

Iran nije nikad nikog napao i tako ta priča.

Iran je kolovođa čitave priče.

Hamas je izostavljen jer je zgažen i nema mu nikakve pomoći. Ne mogu se više ni stavit na stol za pregovore, netema.

Nema više ni Hezbolaha da iz solidarnosti ispali koju na sjever Izraela.

To više ne zvuči kao pobjednička strana, ne?

Gdje je nestalo fanatično alahanje?

Hezbolah je sasavni dio memoranduma i jedan od razloga zašto je propao je izraelsko nepoštivanje tog djela memoranduma.

Iran nije kolovođa Hamasa i Hamas je imao sporazum s Izraelom prije početka rata s Iranom pod tutorom sunita. Bez obzira što Iran podpire Palestince, Hamas je ipak sunitski pokret, koj je u Siriji podržavao suprotnu stranu.

Ono što je sigurno da nitko više ne priča o smjeni režima, nuklearnom programu, da su strateške rezerve na minimumu, a kamate na dug na maksimumu.

Izrael može biti zadovoljan, ali SAD nikako.

Nije da Iran nema nikakve veze, ali Iran nije Hamas, nije ni Hezbolah i Hamas je s razlogom izostavljen iz propalog memoranduma sa SADom i s njime se sklapaju posebni sporazumi pod tutorstvom sunita.

Iran nije napao Izrael, ko što Britanija nije napala Rusiju ako je pomogla Ukrajini.

Kamate na dug idu sa i bez rata u Iranu, kap u moru.

Za to vrijeme SAD nastoji zbilja otvoriti ono što je prije Hamasovog napada koji je bio koordiniran sa Hezbolahovim iza kojeg stoji Iran bilo kao otvoreno a uvijek pod prijetnjom da bude zatvoreno.[/size]
.

Naravno da je Iran napao Izrael, sa 300 dronova, krstarećih i balističkih raketa 13-14. travnja 2024.

i Ukrajina napada Rusiju svakodnevno....jer je napadnuta

ne idu. Rat je direktno izazvao rasprodaju američkih obveznica jer je svijet žedan keša. Da nije tako ne bi se nitko trsio otvoriti Hormuz

nisu. Izrael doslovce iscrpljuje SAD za svoje interese. Zato ih javnost u SAD doslovce mrzi trenutno. Itrael radi na tome da mu SAD osigura regionalnu hegemoniju po cijenu vlastitog upropaštenja, tako da u budućnosti više ni ne trebaju SAD.
Trump je doslovce njihova marioneta koja radi za njih na štetu vlastite države.

ovo je toliko besmiselna konstrukcija da nije ni smiješna. na informeru ovakve konstrukcije ne izmišljaju.

Bilo je sve otvoreno čitavo vrijeme dok SAD nije napao Iran i jedina prijetnja da bude zatvorena je bila napad SADa na Iran.

SAD je napao Iran i dobio samo štetu, kraj priče.

Izrael je uspješno izvšio genocid u Gazi i ekspanziju u tri smjera i može biti zadovoljan. Syebali su američke financije i ugled za svoj interes

Iranski raketni napadi napravili "neviđenu štetu" na američkim obavještajnim objektima i opremi za nadzor