Nakon provedenih javnih rasprava, Općinsko vijeće Travnik na zadnjoj sjednici usvojilo je Odluku o davanju prethodne saglasnosti za dodjelu koncesije za iskorištavanje vjetropotencijala na Vlašićkom platou.

Vijećnici su na ovaj način podržali ideju izgradnje vjetroparka i pretvaranje energije vjetra u električnu energiju. Javne rasprave su održane po zahtjevu Preduzeća za proizvodnju i promet električne energije, konsalting i usluge "ENERGA" Sarajevo, koje je pokrenulo postupak dodjele koncesije za iskorištavanja snage vjetra na Vlašiću.

Azra Kadrić - Čolić iz općine Travnik za eKapiju je istakla da je saglasnosti od lokalne vlasti samo prvi korak u procesu dobijanja koncesije. Zadnju riječ će dati kantonalna vlast.

"S obzirom da je firma Energa samoinicijativno pokrenula zahtjev za dodjelu koncesije, ona je dužna nadležnima iz Srednjebosanskog kantona dostaviti kompletnu dokumentaciju među kojoj će se i naći pozitivno izjašnjene općine i lokalne zajednice o ovom projektu", objasnila je Kadrić –Čolić.

Kako je saopćeno iz općine Travnik, Odluku o davanju prethodne saglasnosti vijećnici su donijeli na osnovu Izvještaja Koordinacionog tima za provođenje javne rasprave i pripremu predmeta koncesije za davanje saglasnosti.

U navedenom Izvještaju navedene su i prednosti ovakvog načina dobijanja energije među kojima je najznačajnija ta da nije u koliziji sa razvojem turizma na području Vlašića , da nema negativnog uticaja na okoliš, poljoprivredu i ispašu stoke na tom području i da je kao ekološki prihvatljiv način proizvodnje električne energije kompatibilan sa Lokalnim ekološkim akcionim planom čiji je nacrt sačinjen i očekuje se usvajanje od strane Općinskog vijeća.

N.V.

Predstavnici Zanatske komore Niša i Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore potpisali su ugovor o saradnji na projektu "Promocija, korištenje i stvaranje neophodnih uslova za čistu i efikasnu energiju" čiji je cilj da se iskoriste obnovljivi izvori energije kao što su sunce, voda, vjetar, geotermalni izvori i biomasa. U projekat je uključena i Zanatska komora iz Bjeljine, pišu beogradski mediji.

"Efikasno korištenje obnovljive energije jedan je od zahtjeva Evropske unije koja posvećuje sve veću pažnju ovom problemu, pošto istraživanja pokazuju da je energije na svijetu sve manje. Sunce nam nikada neće poslati račun, a od njega možemo dobiti mnogo. Njena prednost je i što je koristimo u svojoj kući, a proizvodimo na svom krovu", rekli su prilikom potpisivanja ugovora predstavnici zanatskih udruženja Crne Gore i Niša.

Saradnja Srbije (Niša), Crne Gore i BiH (Bijeljina) jedinstven je primjer zajedničkog djelovanja na ovom važnom pitanju na prostoru bivše Jugoslavije. Ugovor je zaključen na sedam godina, a potpisnici očekuju njegove konkretne efekte "na terenu".

Ja jos nisam primjetnio da ko dnas imaju vece povrsine solarne energije ili se varam?

Ne varaš se. Istina je, u BiH nema većih površina solarne energije.
Stidljivo se zadnjih godina počelo oko toga raditi.
Razlog je što su solarni paneli radi poticaja solarne energije na zapadu bili jako skupi. Od kada je Njemačka ( najveći poticaji) smanjila poticaje solarni paneli su drastično pojeftinili, tako da se na tom području možemo nadati pomaku u BiH.

Federalna Vlada ostavila zapadnu Hercegovinu bez 50 mil eura investicija!
Subota, 21 Svibanj 2011
Hercegovina bez 50 milijuna euraInvesticija vrijedna 50 milijuna eura, koliko je skupina uglednih njemačkih poduzetnika namjeravala uložiti u izgradnju solarnih parkova na prostoru zapadne Hercegovine, prekrižena je preko noći, i to uredbom koju je u tehničkom mandatu donio bivši federalni ministar energetike i rudarstva Vahid Hećo.


Razočarani Nijemci
Na opće iznenađenje poslovično urednih Nijemaca i razočaranje nekolicine domaćih gospodarstvenika, županijske i općinske vlasti, koji su vodili pregovore s njemačkim investitorima, Ministarstvo energetike i rudarstva FBiH naprasno je drastično smanjilo financijske naknade poticaje za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana. Dok se čekao samo protokolarni potpis potreban za provedbu spomenute višemilijunske investicije, koja donosi novac i otvara nova radna mjesta, iz Sarajeva je stigla vijest da se poticaj na velike proizvođače struje iz solarnih elektrana smanjuje za 40, a manje za 30 posto. Šokirani njemački investitori, tvrde naši izvori, čak su tražili angažman svog veleposlanstva u Sarajevu da im pomogne kako bi se sporna odluka ukinula i investicija realizirala.
Vlada demantirala sebe
S obzirom na to da su im nadležni iz veleposlanstva sugerirali da je investicijski prostor BiH još uvijek nestabilan, njemački poduzetnici, na sramotu entitetske vlasti, povukli su se iz vrijedne i sofisticirane investicije. Ministar Vahid Hećo i bivši premijer Mustafa Mujezinović u međuvremenu su ostali bez pozicija, a nova vlast o ovom međunarodnom skandalu šuti. Samo dva mjeseca ranije i ministar i predsjednik Vlade FBiH uredbom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije isticali su da žele dati poticaj većoj proizvodnji i potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije i razvoju regulatorne i tehničke infrastrukture.

Bivši je premijer Mustafa Mujezinović na jednom okruglom stolu posvećenom ovoj temi kazao “da u ovoj oblasti imamo velike potencijale i mogućnosti te da nitko nema pravo usporavati procese kada je u pitanju izgradnja elektroenergetskih objekata, pogotovo onih obnovljivih”. Slatkorječiv je na tom savjetovanju bio i ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid Hećo, koji je tada govorio da traže najbolja rješenja kako bi došli do dokumenta koji tretira područje obnovljivih izvora energije, kao strateškog područja za ulaganja.

Zanimljivo da je poticaj najviše smanjen na energiju dobivenu iz solarnih parkova.

VLM[/quote]

Federalna Vlada ostavila zapadnu Hercegovinu bez 50 mil eura investicija!
Subota, 21 Svibanj 2011
Hercegovina bez 50 milijuna euraInvesticija vrijedna 50 milijuna eura, koliko je skupina uglednih njemačkih poduzetnika namjeravala uložiti u izgradnju solarnih parkova na prostoru zapadne Hercegovine, prekrižena je preko noći, i to uredbom koju je u tehničkom mandatu donio bivši federalni ministar energetike i rudarstva Vahid Hećo

Uprkos činjenici da se pojava globalnog zagrijavanja Zemlje odrazila i na smanjenje prosječnog godišnjeg broja sunčanih dana za oko 20 odsto u posljednjih 20 godina, Banja Luka i njena okolina imaju velike mogućnosti ali ne i dovoljnu iskorištenost solarne energije.

Rekao je ovo "Glasu Srpske" direktor klastera "Solar Group" Boris Valjevac.

"U gradu ima instalisanih kolektora za korištenje solarne energije a najveći takav objekat je Gradski olimpijski bazen. Međutim, to je zaista nedovoljno u odnosu na mogućnosti koje pruža geografski položaj grada. Osnovni razlog za takvu nepovoljnu situaciju je što se kasni sa donošenjem zakonskih rješenja o stimulisanju i subvencionisanju potencijalnih proizvođača postrojenja i korisnika tih postrojenja za prikupljanje i transformisanje sunčeve energije u električnu i toplotnu energiju", kazao je Valjevac.

Prema njegovim riječima, od kada je grad pristupio u asocijaciju "Evrogradovi" postoji trend sve veće zainteresovanosti javnosti, građana i privrednika za snažnije korišćenje obnovljivih izvora energije.

"U pripremi su programi, koje bi trebalo da usvoji Skupština grada a koji se odnose na mogućnost subvencionisanja onih investitora koji odluče da koriste alternativne i obnovljive izvore energije, i to u iznosu od 20 odsto od uloženih sredstava", pojasnio je Valjevac.

U Gradskoj razvojnoj agenciji su kazali da se u okviru budućeg Tehnološkog biznis parka u Ramićima planira jedna Zelena energana koja bi se dobijala iz solarnih panela postavljenih na krovu velike hale koja se nalazi u krugu Valjaonice hladno valjanih traka u pomenutom naselju.

"Urađena je studija izvodljivosti koja je pokazala da je moguće dobiti blizu megavata struje sa panela na krovu čija je površina 30.000 kvadratnih metara. Ova količina električne energije bi znatno poboljšala energetski bilans Tehnološkog parka te stvorila preduslove za buduća preduzeća u parku", istakao je rukovodilac Odsjeka za razvoj u GRA Milenko Gemaljević.

Šef Odsjeka za razvoj, evropske integracije i investicije u Administrativnoj službi grada Ljubica Milanović je naglasila da je obaveza grada da do 2020. godine smanji za 20 procenata nivo ugljen-dioksida i poveća korišćenje obnovljivih izvora energije.

"Uradili smo takozvani "SEAP održivi energetski akcioni plan" čija je ukupna vrijednost veća od 100 miliona eura a kojim bi se kroz različite oblasti poput građevinarstva, javnog i privatnog transporta i saobraćaja, infrastrukture lokalne zajednice... indirektno uticalo i na korišćenje solarne energije", dodala je Milanovićeva.

Edukacija

"Svijest stanovništva treba stalno dodatno razvijati u pravcu popularizacije korištenja alternativnih izvora energije, a naročito bi trebalo raditi na podizanju svijesti kod učenika i omladine kroz edukativne projekte po školama a i kroz uvođenje redovnih školskih predmeta na ovu temu", rekao je Boris Valjevac.

Ko bi se nado, dobar Hećo , nije podlegao neutemeljenom terndu i pritiscima svjetskih lopova koji žele i na ovaj način dodatno profitirati siromašeći lokalno stanovništvo.

Lijepo zvuči solarna energija, ali kad se vidi da ovim ekološkim investitorima netko treba namiriti razliku u cijeni od standardne cijene u odnosu na onu koju oni zahtjevaju , onda ispane da to nisu nikakvi investitori po zakonima tržišta, nego mutljaroši koji agresivnom propagandom zahtjevaju zagarantiranu cijenu koja je često(neda mi se sad tražit detalje) veća i do 10 puta od energije na tžištu.
Ne znam kako ćete reagirati kad vam na računu za struju bude pisalo +10% za obnovljivu energiju ili ove investitore, odnosno lopove.
Nek investiraju što god žele, ali u moj račun za struju nek ne diraju.

Lijepo zvuči TE Kongora ,jako lijepo i to na lignit ,pametan bivši Hećo ,otrovat će te se i sve oko sebe ali nema veze jel de ?Samo na brzaka nek je zaradit a što će se ostaviti iza sebe ,nema veze .

U Hrvatskoj se prije recesije glasno govorilo o nuklearnoj elektrani, još u Jugoslaviji su se radile analize za lokaciju.
Nuklearka bi trebala biti negdje u Slavoniji. bila bi puno puno jača od one u Krškom i Hrvatska nebi ovisila o uvozu, čak bi i izvozila. To je kapitalna investicija stoljeća.
Nuklearka bi donila dosta toga dobrog od radnih mjesta, do energije. Od otpada se pravi neko gorivo. Krško je procvjetalo a prije nuklearke su bili selo.
Svaka ozbiljna zemlja bi trebala imat bar jednu ako ne želi ovisiti o drugome.

Koga briga za Hrvatskom, ovdje se prica o BiH.

Procitaj zadnju recenicu, ona naslucuje da bi i BiH trebala razmisljat o nuklearki.

I koliko kosta ta jedna nuklearka koja bi bila dovoljna za nase uvjete? I gdje bi bio idealan prostor za nju? Ja sam recimo za okolicu Bileca jer tamo ima ono jezero za hladjenje...