Slovenija: Nismo izdali dozvolu za prelet hrvatskih MIG-ova



Arhivska fotografija
Foto: kristina Štedul Fabac


Slovenija tvrdi da još uvijek nije primila odgovor na prosvjednu notu koju je predala hrvatskom veleposlaniku u Ljubljani zbog povrede slovenskoga zračnog prostora. Hrvatska je, prema njihovim saznanjima, 19. lipnja sa dva svoja MIG-a ušla osam kilometara u slovenski zračni prostor.
Zrakoplovi su letjeli zbog posjeta kineskog predsjednika Zagrebu. Hrvatsko Ministarstvo obrane priznalo je povredu slovenskoga zračnog prostora, ali i naglasilo kako su o svemu unaprijed obavijestilo slovensku kontrolu zračnog prometa.

U zračnoj kontroli tvrde da su kontrolori leta bili obaviješteni o preletima zrakoplova uz granicu, ali ne i eventualnom upadu u slovenski zračni prostor, piše "Dnevnik". Iako je Hrvatska poslala obavijest kontroli leta, Slovenci tvrde da dozvolu za prelet državnih i vojnih zrakoplova treba izdati ministarstvo vanjskih poslova.

U slovenskom su ministarstvu potvrdili da nikakve dozvole za prelet nisu izdali i zbog toga su uručili prosvjednu notu Hrvatskoj.



http://www.vecernji.hr/newsroom/news/in ... 1/index.do

sto je ovo,slovenci se pripali da nebi hrvatski zrakoplovi letili na ljubljanu?na prvi pogled komicna vijest,ali moglo se to lako uozbiljit,sto mislis osam kilometra dubine,pa to je skoro do austrije?!da nebi austrijanci pomislili da ih hrvati napadaju,i prisilili na nasiljno litovanje.

Znaš kako kažu slovenski kontrolori leta kad im preleću avioni - Dobrodošli u Slov...uh , hvala na preletu !

Ne vjerujem da bi Cepelin primijetili, a kamoli MiG

Ma preseravaju se Janezi , obe države su u NATO sustavu sad , nisu maltene ni dužni prijaviti te gluposti , Slovenija je mislim pod Italijom , a Hrvatska sad pod Turskom (NATO zračne kontrole , baze).

za koju godinu ces morati na granici prijavit i dzepni noz,ko zna skupu se tako dva tri hrvata i izvrsu vojni udar na sloveniju.

Hladni rat susjeda
Rupel: Odnosi s Hrvatskom su loši, bojim se da bi moglo biti izgreda
Sadašnji napeti odnosi između Slovenije i Hrvatske mogu dovesti i do izgreda, ustvrdio je u razgovoru za tjednik Demokracija bivši šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel.
Autor: vz10.07.2009 21:17 (Foto: Reuters)
Sadašnji napeti odnosi između Slovenije i Hrvatske mogu dovesti i do izgreda, ustvrdio je u razgovoru za tjednik Demokracija bivši šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel.

- Odnosi s Hrvatskom su loši i nitko ne zna kako ih popraviti te obnoviti hrvatske pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Za pregovaračkim stolom nema nikoga. Držim da kolege u EU bolje razumiju hrvatske nego slovenske argumente. Mene zabrinjavaju i odnosi među običnim ljudima s obje strane koji su puni stereotipa i napetosti. Tu spiralu nerazumijevanja i nesporazuma treba zaustaviti - kazao je Rupel.

Nakon dobrog desetljeća vođenja slovenske vanjske politike, Rupel je svoje strahove izrazio tek nakon što je potvrđena nova hrvatska vlada Jadranke Kosor, koju je Pahorova vlada pozvala da se vrati u pregovarački proces pristupa EU. Slovenska je strana priznala da s neriješenim graničnim pitanjem obje države gube.

Rupel je već lani, nakon izgubljenih izbora, podigao slovensku blokadu Hrvatskoj. Već tada su njegovi kolege ocijenili da u odnosima s Hrvatskom Rupel svom nasljedniku ostavlja gore stanje nego na početku Rupelova mandata.


------

kakvi su to tonovi od rupela?zar je taj maneken uvidija da je vrag odnija salu,pa sad vesla nazada?jel to moguce.


http://www.vecernji.hr/vijesti/rupel-od ... lanak-3600

Crna kronika

Slovenac policajcima na Braču: Vi ste govna svi, kakva vam je država, takvi ste i vi
Piše: Milena Budimir/EPEHA
Foto: Marko Miščević/CROPIX
--------------------------------------------------------------------------------

Arhiva
SUTIVAN - Sasvim običan ljetni ponedjeljak, savim obično poslijepodne, sasvim obična prometna patrola u Sutivanu, na Braču, zaustavila je posve neobičnog slovenskog gosta.

Gordan V. (33) je upravljao Saabom, na prednjem je sjedalu vozio svoje dijete i nije bio propisno vezan. Kada su policajci krenuli ispisivati niz prekršaja po Zakonu o sigurnosti prometa, Gordan je stao izvikivati niz uvreda. Kako na račun plavaca, tako i na račun Lijepe naše.
Nives Celzijus: Ne mogu se sjetiti ni jednog seksi Slovenca

- Vi ste govna svi, kakva vam je država, takvi ste i vi, potrudio se čak u stihovima vrijeđati. To je bilo dovoljno da ga momci u plavom privedu sucu za prekršaje. No, Gordan nije stao s uvredama ni u službenom vozilu. Rekao im je jasno i glasno da ih ne 'j... ni dva posto'.

Uz prometne prekršaje zaslužio je tako i prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira, kao i vrijeđanja službene osobe.

U isto vrijeme, na Visu, u uvali Stončica, nepoznat je netkon na tri parkirana vozila slovenskih registarskih oznaka - nožem proparao gume. Šteta, procjenjuju vlasnici, je oko tri tisuće kuna, upropašteno ljetovanje, pak, - neprocjenjivo. Mala država, za mali odmor.

Hrvati u MiG-ovima protiv Slovenaca u Hummerima

Foto: CROPIX
--------------------------------------------------------------------------------




Dok se u hrvatskom medijskom prostoru svako spominjanje rata sa Slovenijom svodi na hiperbolične opise diplomatskog spora ili na šale kakve je zbijao Pervan, neki drugi, poput Keitha Milesa, tu nevjerojatnu opciju spominju i u ozbiljnom kontekstu


više iz
rubrike
VIJESTI
ZAGREB - Podržavam ideju da Slovenija oružjem ostvari svoju želju da dobije izravan pristup otvorenome moru jer je to pitanje zaštite nacionalnih interesa - kaže u intervjuu Globusu Keith Miles, predsjednik Društva britansko-slovenskog prijateljstva.

Dok se u hrvatskom medijskom prostoru svako spominjanje rata sa Slovenijom svodi na hiperbolične opise diplomatskog spora ili na parodije i šale kakve je nekoć zbijao Pervan, neki drugi, poput Keitha Milesa koji je u bivšoj vladi Janeza Janše bio njegov savjetnik i član gospodarskog vijeća odnosno Strateškog sveta za gospodarski razvoj, tu nevjerojatnu opciju spominju i u ozbiljnom kontekstu.

Nažalost, čin poremećenog hrvatskog državljanina, koji je s bombama pokušao ući u Sloveniju kako bi izvršio atentat na Pahora, pokazao je koliko opasne mogu biti ideje o oružanom sukobu. Takve opcije možda ozbiljno promatraju samo eksperti nekih obavještajnih službi, a vojni analitičar Igor Tabak za Globus je priredio usporedbu vojnih snaga Hrvatske i Slovenije.

Današnje slovenske Oružane snage imaju oko 7.100 ljudi kopnene vojske i zrakoplovstva. Kopnena se vojska sastoji od dvije brigade - 1. na sjeveroistoku države (pretežito za misije) in 72. na jugozapadu (za obranu teritorija) te niza manjih, specijaliziranih postrojbi. Osnovu slovenskog zrakoplovstva čine helikopteri i podzvučni zrakoplovi. Sve u svemu, Slovenija ima malu vojsku, koncentriranu na suradnju s partnerima u NATO-u te sudjelovanje u međunarodnim vojnim misijama. Budući da ona nikada nije imala stvarno i veliko ratno iskustvo, pitanje je kako bi takve oružane snage odgovorile na konvencionalne prijetnje većega opsega.



Hrvatske obrambene snage u osnovi su se razvijale slično slovenskima, samo što se to radilo u ratu, pod izolacijom i uz bitno teže ekonomske uvjete. Jednako kao i Slovenija, RH nakon 2000. počinje razmišljati o smanjivanju velike i klasične ratne vojske. Nakon reformi hrvatske oružane snage i dalje imaju sve tri grane – HRM, HRZ i PZO te KoV. HRM uključuje dvije pomorske baze, s flotom i obalnom stražom; HRZ ima tri aktivne zračne baze i aktivnu mrežu modernih radara, obnovio je transportne helikoptere te razmišlja i o novim nadzvučnim letjelicama, zamjeni za postojeće MiG-ove 21. Kopnena je vojska ustrojena u dvije brigade te niz specijaliziranih postrojbi – i nakon reformi to je glavni dio Oružanih snaga. I Hrvatska je 2008. prešla na potpuno profesionalnu vojsku koja aktivno sudjeluje i u vojnim operacijama UN-a, NATO-a i EU.

Iako su i Hrvatska i Slovenija reformirale svoje oružane snage na sličan način, potaknute sličnim zahtjevima i savjetima, rezultat njihovih promjena nije isti. Slovensko je težište stavljeno na sudjelovanje u međunarodnim misijama, što je usmjerilo i tehničko obnovu te modernizaciju. Nabavljeni su američki terenci Hummer, usklađeno je pješačko naoružanje, a počela je i isporuka finskih oklopnjaka. Nije se baš ulagalo o ofenzivna oružja.

Umjesto nadzvučnih borbenih aviona, do krize se planiralo kupiti nove transportne letjelice. Umjesto napadnih helikoptera, nabavio se mali broj zapadnih transportnih. Ugovor s Italijom bar je nakrtako Sloveniji uštedio zračne baze i radare (koje si je Hrvatska priuštila), jednako kao što se u deželi samo šuškalo o vojnim brodovima za plovidbu morem na koje polažu pretenzije. Osim uspostave pogona za remont topničkog streljiva, Slovenija je obnovila i fond protuoklopnog oružja te protuzračnih raketnih sustava.

Premda su reforma za članstvo u NATO-u, zapravo, bitno smanjle ofenzivne kapacitete i Slovenije i Hrvatske, sama bi činjenica zajedničkoga članstva u Savezu odigrala bitnu ulogu tijekom ozbiljnog vojnog zaoštravanja međudržavnih odnosa. Njegova težina među članicama više nije u garanciji pomoći nakon napada (budući da sada ratuju 'saveznici'), nego ponajprije u pristupu informacijama. Pripreme za sukob praktički više nije moguće obavljati skriveno od saveznika. Jednako je tako i polje za politička posredovanja ostalih članica (zajedno s pritiscima) mnogo šire nego što je bilo. To posebno vrijedi za državu kao što je Slovenija, koja, iako poprilično izbrušena u nizu bazičnih vojnih stvari, u pojedinim aspektima svoje obrane značajno ovisi o suradnji saveznika, piše Globus.

HRVATSKA SLOVENIJA
Stanovništvo
GDP ('08.)
GDP po stanovniku
Vojni proračun ('08.)
Vojni proračun u GDP ('08.)
Ljudstvo u vojsci - DVO ('08.)
Broj ljudi u misijama ('08) 4,489,409
47.370 (mil. eura)
16.100 (USD)
738.501.852 eura
1,79%
17138
425 2,005,692
35.953 (mil. eura)
29.500 (USD)
560.078.620
1,56%
5812
427

Vojna oprema - prva vrijednost predstavlja broje opreme u aktivnoj službi, broj u zagradi predstavlja ostalu opremu određene vrste (uskladištenu, neperspektivnu, u otpisu ili drugo), koja nije u aktivnoj službi u postrojbama i za koju nije sigurno je li neposredno upotrebljiva ili ne. Navedeni broj borbenih oklopnih vozila ne obuhvaća finske AMV Patria koji su posljednjih mjeseci počeli ulaziti u službu oružanih snaga i RH i Slovenija

Broj tenkova
Broj oklopnih transportera
Topničko oružje
Broj nadzvučnih zrakoplova
Broj podzvučnih zrakoplova
Broj helikoptera
Ratni brodovi
Afere u obrani 75 (+192)
74 (+43)
464 (+191)
12
26 nenaoružanih
26
14
kamioni za MORH 40 (+30)
50
24 (+56)
0
12 naoružanih
15
1
BOV Patria

čast slovencima, ali razbucali bi ih za dan. cijela im je zemlja nasloenjena na hrvatsku i to na njezin najnapučeniji dio gdje živi preko 2 milijuna ljudi. dalmatince i slavonce ne bi ni morali dizat na oružje