"Svršeni su računi ove godine.
Bila je Boga mi crna po nas Hrvate.
Dobrote nedoživismo nikakove, zla i premnogo.
Kiša i tuča, poplava poharala zemlju... 9. studenoga ošinu nas strahoviti potres te uništi u našem liepom Zagrebu mnogo liepih nada.
Ne samo ljudi, ne samo Madjari i Austrijanci, i narav se proti nama urotila, sve zlo je navalilo na nas biedne Hrvate.
Hoće li bolje biti?
Mora jedan put, ta gore nemože biti nego što je sada.
Da se ta crna godina i ljuto zavši, padala je danas u Zagrebu tuča.
Vrieme je toplo, vlažno kao u proljeće, sniegu ni traga.
Mi stojimo moralno i materijalno u blatu.
Hoće li Bog tome biednome narodu ikada pomoći? upitah se često za ovih zadnjih dana godine.
Čovjek gotovo da sdvoji, toliko se pojavila kod nas kukavica, toliko ništarija i propalica, toliko ima lopovštine, da te groza hvata.
Poštenje, dosljednost, karakter dan danas su kod nas gotovo suvišni pojavi."

Bilo je to posljednje Silvestrovo Augustova života. Imao je samo 43 godine života, kada je umro, 13.12.1881. godine (prije točno 130 godina)

Ovo je tekst iz 1880 godine. Tek toliko da vidite kakav je jezik bio onda:

Ah, veliki Gustl I., jedan od meni najdražih pisaca dok sam odrastala.
Kasnije sam prešla na Gustla II. i tako...
Uvijek je lijepo ponovno ga sresti.

Da, stradao je od posljedica katastrofalnog potresa koji je pogodio Zagreb.
Jedan od najvećih u povijesti.
Nije bio toliko jak, ali je gradnja tada bila loša...

Meni je zanimljivo kako je jezik vrlo sličan današnjem.

Meni je zanimljivo kako je jezik vrlo sličan današnjem.

To nije ništa čudno.
Gustl I. je bio modernist što se jezika tiče.
Prvi naš književnik kojega je netko zapravo čitao.
Još i danas ga ističu kao jezični uzor neštokavcima kako svladati štokavski.
Mnoge današnje sasvim normalne riječi kao književnost izveo je i u širu upotrebu uveo on.

Katičić kaže da je on i tvorac hrvatskog biranog stila jer je oslobodio jezik njemačkih sintaktičkih konstrukcija, kojima su ilirci bili podložniji.

Ima nekih pravopisnih razlika, ipak, i onih u upotrebi gl. vremena. Češći aoristi i imperfekti u pismu.
Stariji padežni nastavci, primjerice na ah se u novim izdanjima često ispravljaju, pa ih ne vidiš.
Ali, kako rekoh, Šenoa je modernist u jez. smislu.

To nije jezik onodobnoga Zagreba, ali jest zadnja faza standardizacije.

Hvala na informaciji!