Predstavljen “Hrvatski prezimenik”

http://www.rodoslovlje.hr/tag/hrvatski-prezimenik



U velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma (Zagreb, Perkovčeva 2) u srijedu, 10. rujna 2008. g. u 12:00 sati predstavljena je knjiga "Hrvatski prezimenik – (Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća)" koju su priredili Franjo Maletić i Petar Šimunović.

Obavijest o predstavljanju prenosimo s tri portala.

Večernji list donosi tekst pod naslovom "Naše prezime Horvat izvezli smo u Europu":

Kapitalni projekt, hrvatski krsni list, prvorazredni spomenik hrvatske kulture, tek su neki od epiteta koje je na predstavljanju u Novinarskom domu dobila trosveščana knjiga “Hrvatski prezimenik”, koju su priredili akademik Petar Šimunović i Franjo Maletić.

Na 2200 stranica autori su, koristeći se podacima iz popisne građe iz 2001. godine, objavili abecedni popis od čak 114.643 hrvatska prezimena s brojem obiteljih tih prezimena u pojedinim naseljima u općinama, ali i popis 6654 naselja s prezimenima stanovnika i brojem obitelji.

Usporedbe radi, Njemačka nema iscrpan prezimenik, nego tek procjenu da u toj zemlji opstoji 500.000 prezimena, dok Francuska barata s brojkom od 350.000 do 400.000 prezimena. Izdanje Golden marketinga-Tehničke knjige donosi i iscrpnu studiju akademika Šimunovića o prezimenima, koju bi obvezno trebali pročitati i naši političari uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Tu se može pročitati da su se prezimena u Hrvatskoj pojavila u 12. stoljeću, prvo kao povlastica plemstva, a tek potom običnog puka. Akademik Šimunić, primajući čestitke za 75. rođendan, istaknuo je da su nakon Drugog svjetskog rata saveznici po prezimenima crtali granice u Istri te da je prezime Horvat s brojnim inačicama najčešće prezime ne samo u Hrvatskoj nego i u Madžarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i u Gradišću.

Sadašnje monumentalno izdanje “Hrvatskog prezimenika” slijedi “Leksik prezimena Hrvatske” koji su 1976. objavili Valentin Putanec i Petar Šimunović, a koji je pripremljen po popisu stanovništva iz 1948. Stoga će usporedba tih dvaju izdanja pružiti niz važnih podataka o stanovnicima RH u posljednjih pola stoljeća.

O predstavljanju prenoseći vijest Hine pišu i T-portal (Dokaz depopulacije: Predstavljen Hrvatski prezimenik) i Seebiz.eu (Hrvatski prezimenik: krsni list 21. stoljeća):

Kapitalno trosveščano djelo Hrvatski prezimenik s podnaslovom Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, priređivača Franje Maletića i akademika Petra Šimunovića, predstavili su danas recenzenti Milan Moguš i August Kovačec te priređivači .

Po ocjeni predstavljača, "Hrvatski prezimenik" jedinstveno je kulturno i znanstveno djelo koje u tri knjige na 2200 stranica otkriva neprocjenjivo bogatstvo hrvatske antroponomastike.

Knjige sadrže abecedni popis 114.643 hrvatska prezimena s brojem obitelji tih prezimena u pojednim naseljima i općinama te popis 6654 naselja s prezimenima stanovnika i brojem obitelji.

Uvodnu studiju napisao je Petar Šimunović koji u njoj obrađuje hrvatska prezimena i njihovo značenje, motiviku i strukturu. Objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena, nasilna preimenovanja, sudbinu prezimena u dijaspori te analizira temeljna obilježja tisuću najučestalijih hrvatskih prezimena.

Po riječima jednog od najpoznatijih hrvatskih onomastičara Petra Šimunović "Hrvatski prezimenik" krsni je list 21. stoljeća i ogledalo našega identiteta.

"Prezimena su kulturni spomenici, a Hrvati su prvi od slavenskih naroda dobili prezimena, u 12. stoljeću", rekao je dodavši kako je migracije nemoguće proučavati bez prezimena.

"Hrvatski prezimenik" u demografskom pogledu, kako je rekao, upozorava na depopulaciju budući da je sve više hrvatskih naselja s jednim ili dva prezimena.

Na sve manji broj nositelja hrvatskih prezimena posebice u istočnoj Istri, između gornjeg toka Sutle i Drave, u dijelovima Slavonije, na velebitskim prostorima itd., upozorio je i akademik Kovačec.

"Ti podaci morali bi biti zvono na uzbunu za vladajuće političke strukture, jer prijeti opasnost da velik prostori države ostanu u potpunosti bez stanovnika", rekao je. Ako se ne pristupi sustavnoj demografskoj obnovi tih prostora, moglo bi doći do takvih oblika naseljavanja koji bi stvorili nove akutne probleme, a stare ne bi riješili, rekao je Kovačec.

Akademik Milan Moguš istaknuo je kako je "Hrvatski prezimenik" temelj za jezikoslovna, etnološka, a posebice demografska istraživanja budući da je depopulacija dotaknula dno. Upozorio je kako danas državama i kontinentima lutaju čitave besprezimenske mase koje će mijenjati demografsku sliku.

Prezimenik je ocijenio golemim dijelom od prvorazredne važnosti, istaknuvši kako ne zna koliko možemo biti u ovom trenutku svjesni što je sve s tim djelom učinjeno. Po njegovim riječima, ni u širini ni u dubini nismo imali takvo djelo, a takva knjiga, kako je napomenuo, ne postoji ni u jednoj drugoj europskoj antroponomastici.

Franjo Maletić govorio je o radu na projektu hrvatskih prezimena koji će obuhvatiti i hrvatska prezimena u dijaspori. Rekao je da će uskoro biti dostupan na internetskim stranicama.

U sklopu predstavljanja "Hrvatskog prezimenika" obilježen je 75. rođendan akademika Petra Šimunovića.

"Hrvatski prezimenik" objavio je zagrebački nakladnik Golden marketing-Tehnička knjiga.

----------------------------------------------------

Još čekam svoj primjerak ali sam već čuo da se potkrala greška, moji su po knjizi porijeklom iz Doboja

Je li itko nabavio, pročitao? Utisci?

Ovo ne obuhvaća Hrvate iz BiH? Odnosno obuhvaća samo one u RH podrijetlom iz BiH. Iako je mislim apsolutno sva naša prezimene prisutna i Hrvatskoj.

Sva hrvatska prezimena sa popisa 2001. Čak i mi sa malo "čudnijim" prezimenima a koja su definitivno iz HB se isto nalaze u knjizi.

imali netko link za pdf?

Koje li je u tebe to čudno prezime?

Rekao bih ti ali bi vam onda morao početi prodavati multietniĆku spiku, a sve zbog veza koje još imam sa područjima gdje obitavaju neki malo neprijateljski raspoloženi narodi.

Ako uzmemo da su "normalna" hrvatska prezimena izvedena od osobnih imena, toponima, zanata i geografskih odrednica, onda se mora reći da u BiH (a posebno u Hercegovini kod Hrvata, Srba a bome i Muslimana) ima ružnih prezimena za koje nije jasno od čega su nastala. U nekim instancama se radi o podrugljivim prezimenima koja su im dali Turci, ali ni to ne objašnjava baš sve

Nema ti to na internetu, knjiga je preskupa i preglomazna za to, mislim da ne bi bilo fer prema autorima.

Čunić?....Balegar?...Jajalo?....Prgomet?.....

Mogo si jednostavno bez svih ovih objašnenja PP poslati.


Općenito fali nam PDF Razno da postavljamo teme o imenima, prezimenima i inače sličnim raznim temama.

Tek sam nedavno došao u posjed ovog vrijednog i kapitalnog djela. Sastoji se od 3 velike knjige, svaka od otprilike 700 stranica.

U biti podsjeća na telefonski imenik, samo što ovaj sadrži oko 114.000 prezimena sa popisa iz 2001. U prvoj knjizi je na zanimljiv način objašnjen nastanak prezimena (načini, regije i sl), a sve ostalo se uglavnom sastoji od nabrojanih prezimena po abecednom redu, lokacija, kao i broj osoba i obitelji na toj lokaciji (grad, selo).

Tu je i popis tisuću najučestalijih prezimena u Hrvata, izdvojit ću top 10, sa opaskom da je 8 od tih 10 itekako rasprostranjeno i u Hrvata BiH.

1. Horvat (22.225 nositelja)
2. Kovačević (15.385)
3. Babić (13.150)
4. Marić (11.617)
5. Novak (11.396)
6. Jurić (11.356)
7. Kovačić (11.171)
8. Vuković (10.582)
9. Knežević (10.554)
10. Marković (10.074)

Horvati i Novaci nisu, ostalo su česta prezimena Bh Hrvata. Iako ima i Horvata i Novaka u BiH, ali su vjerojatno doseljenici ili možda ima autohtonih u Bihačkoj krajini.

Smiješno mi je bilo, kad sam u jednom imeniku našao Horvate i Jelačiće muslimane. Zanimljivo je, da su Starčevići prisutni među sva tri etniciteta u BiH.

To jesu danas smešna prezimena , ali tad su bila normalna , tj. tad to još nisu bila prezimena već nazivlja zarodove,bratstva i plemena!

Svetonazor za jezik i samim time za imena mnogo se promenio kad su nastajala ta nazivlja , pa mi zapravo ne možemo znati prave motive za nastanak !

Balegar je danas jako smešno , ali tada definitivno nije , jer su tad nazivlja bila svrsishodna i jako životna koje je direktno diktirao običan život!
Znači taj koji ima prezime Balegar je dobio ga najverovatnije tako što skupljao ili lagerovao balego za posao , pa je sasvim normalno da tako nazivlje dobije!

Prgomet - koliko znam Prga je prženi mleveni ječam koji se kuva sa vodom ili mlekom , a Prgomet je isto što i Puromet samo što se ječam u tom avanu ili čemu već sitnio(mleo) , dok je Puromet isto takvo drvo koje je za mešanje pure!
Jako liči na ovu stvarčicu http://img258.imageshack.us/img258/8596/brk1jr3.jpg

Mnogi danas imaju patronimska prezimena , ali npr po CG i Hercegovini ima svaki ogranak u tom rodu svoje nazivlje!

Npr. moji rođosi iz CG prezivaju se Miljanić , ali se dele na ogranke tipa Pišimješine , Kožusi , ... , ali može tu uleteti takođe patronimik kao ogranačko nazivlje!


E sad negde su ta ogranačka plemenska nazivlja postala zvanična prezimena kasnije a negde ne jer se jednostavno uzme ime od rodonačelnika!

Novak je najučestalije prezime u Sloveniji (Novaci, doseljenici) a Horvat je također među top 5 pa sad nek oni misle odakle su im korijeni

Na području Komušine između ovih top 10 imaju prezimena Kovačević, Babić (i zaseok), Marić (i zaseok), Jurić (i 2 zaseoka), Knežević ( i zaseok) i Marković

ima nešto novaka u širokobriješkom kraju.

Oho, evo i mene među top 3. :).
Pa jeste, osim Novak i Horvat to su sve tipična prezimena BiH Hrvata... što je i logično s obzirom da većina Hrvata u HR i potječe iz BiH.

Možda griješim, ali koliko znam Novak je mađarsko prezime.

ima novak i u čeha

takoder kod poljaka

Kad procitam prezive Pavlovic (samo jedan primjer, ima takvih na hiljade), a posto je otac moje jaranice, Srbin, bivsi oficir JNA, isto "Pavlovic", kako da znam da li se radi o Srbinu ili Hrvatu i ko je od koga "nastao", tj. ko je ovdje "izdao veru pradedova" pa se "pohrvatio" tj. "posrbio"? Hvala! Znam nije tema ali vidim da se vec skrece s teme a ovo mi nekako "zapalo za oko".

Za skretanja s teme tu je moderacija, administracija ili kako se već zovu. Njihovo je da brišu.

Što se tiče Pavlovića, oni su ime dobili po svom ocu Pavlu, a ima i Srba i Hrvata sa tim imenom. Stoga nema nikakvih razloga da Nikolići, Tadići, Ilići, Petrovići, Markovići itd ne budu i srbi i hrvati i oni nisu nastali jedni od drugih već neovisno jedni od drugih.
Jer da nije tako, što bismo rekli za Antuna Pavlovića-Čehova ili Vladimira Ilića -Lenjina
A ako je ipak netko nastao od nekoga, onda treba imati u vidu da je prvi narod na ovim prostorima koji je počeo da koristi prezimena upravo hrvatski narod. Nisu srbi imali prezimena u XVI stoljeću (osim dakako velikodostojnika.., govorim o prostom puku) a hrvati jesu.

Opet greška , Anton Pavlovič Čehov!! , njemu je Pavlovič srednje ime tj.očevo ime a nastavak vić je kod Rusa za pripadnost ocu , a Čehov je prezime , kao i kod Lenjina Iljič!
Kod nas je drugačije , srednje ime je sa nastavcima ov,ev,in!
Što se tiče Pavlovića , naravno da ima i Hrvata , ali je to više srpsko prezime , isključivo što je kod nas ime Pavle rasprostranjeno i jedino , dok kod vas je Pavo,Pavel,.. i samo Pavle je retko!
Ali svejedno prezime je i srpsko i hrvatsko , ostali ga nemaju u tom obliku , mislim ostali Sloveni!

Nego jel si se ikad zapitao kako to da kad Srbin i Hrvat dele isto prezime , oni ujedno i govore istovetno i perfektno se razumeju , jbg oni su štokavci , a Tadića,Nikolića,Pavlovića,....kajkavaca nema jer Nemaju Tadiju već nekog poljaka Tadeuša , onda nije Nikola već Mikulaš,Mikula , i Pavle je neki Pavel!

Osim uobičajenih prezimena, postoje i ona druga, neka od njih su i:

Šupak, Papak - prava hrvatska prezimena
Dnevnik.hr


Ako se prezivate Horvat ili Novak to je uobičajeno, no zamislite kroz kakve zanimljive situacije svakodnevno prolaze ljudi koji nose prezime Šupak, Papak ili Kajgana. U knjizi Hrvatski prezimenik, za koju autori tvrde da je jedina takva u Europi, možete saznati s koliko ljudi dijelite prezime i gdje sve žive.

Hrvatskih prezimena ima više od 114 tisuća. Najviše je, očekivano Horvata, ukupno čak 22 225 osoba nosi to prezime. Ivan Horvat je u Hrvatskoj, ono što je John Smith u SAD-u. Zanimljivo, Horvata ima mnogo i u drugim zemljama.

Prezime Horvat najčešće je prezime od svih prezimena u Mađarskoj, najčešće od svih prezimena u Sloveniji, najčešće od svih prezimena u Slovačkoj i u Burgenlandu.

Osim uobičajenih Kovačevića, Babića, Marića, Novaka, u Hrvatskoj ima i mnogo Papaka, Drkova, Papiga, Šupaka, Lešina.

Kroz kakve neugodne ili smiješne situacije svakodnevno prolaze, mi s običnim prezimenima možemo samo zamišljati. Neobičnim prezimenom podičiti se može i više od 30 obitelji koje nose prezime Kajgana. Jedna od njih je i Koštana, koja svoje prezime ponosno nosi.

'Svakakve su reakcije, neki me pitaju šta mi je ime, šta mi je prezime, ja im to naravno strpljivo objasnim. Ne shvaćam to kao neki nedostatak, prije kao prednost, bar me zapamte svi', rekla je Koštana Kajgana.

Prezimena su nastala u Srednjem vijeku. Često su vezana za zanate, životinje, osobine naših predaka. Zbog njih su mnogi u školama prolazili prave traume, ali prezime je ono što nas veže s obitelji i ne bismo ga se trebali sramiti.




http://dnevnik.hr/showbizz/zanimljivost ... imena.html

Odgledati i priloženi video klip.

Odlična stranica, mislim da sadrži najveću moguću bazu prezimena:

http://imehrvatsko.net

Hvala na odgovoru. Dakle nije se u to vrijeme pazilo da se razlikujemo jedni od drugih (tj, razlikovali su se muslimani od katolika i pravoslavaca tako sto su imali tipicno muslimanska prezimena, dakle sin Halila=Halilovic, itd., sin nekog dervisa=Dervisevic, sin hodze=Hodzic, ali i ovdje postoje iznimke kod onih ciji su preci presli na islam u vrijeme kada su vec postojala prezimena) sto je za mene jos jedan dokaz da je nasim precima tkzv. etnicka pripadnost bila u potpunosti svejedna, kolektivi su bili cisto vjerske prirode: katolicki, pravoslavni, muslimanski.