Srbi i Crnogorci pričaju istim jezikom, jedni ekavicom, drugom ijekavicom.
Hrvati pričaju svojim jezikom, hrvatskim.
Bošnjaci koriste srpski jezik, pričaju srpskim jezikom, ponešto ukradu iz hrvatskoga jezika i onda to nazovu bosanskim jezikom.

Nikada nisam razumio tu mazohističku i bolesnu potrebu da se naše imenuje tuđim imenom, kao ta "bosančica". Prvo imenovanje iste je arvacko pismo, najraniji spomenici su iz Dalmacije ili Herceg-Bosne, Hrvati su se njome dugo i obilno služili osobito na otocima i onda dođe onaj kreten Ćiro Truhelka i to sve nazove bosančicom. Ajme majmunčine!

Piro ćederu!

Ne treba mu zamjerati što je hrvatsku ćirilicu nazvao po hrvatskoj zemlji Bosni u kojoj se tom ćirilicom služilo. Nije on tada znao da će 1971. biti izmišljen novi narod koji će uskoro početi izmišljati novi jezik. Bosančicom se služilo u hrvatskim zemljama Bosni, Dubrovačkoj i Poljičkoj Republici.

* "Pojavljuju se još i nazivi: harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina, dodatak Poljičkom statutu iz 1655.), bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (E. F. Karskij), zapadna varijanta ćirilskog brzopisa (Petar Đorđić), zapadna (bosanska) ćirilica (Stjepan Ivšić), poljičica, poljička azbukvica (u narodu Poljicâ - Frane Ivanišević), sarpski (glagoljaš fra Antun Depope, a ponekad i bosanski franjevci), serbska slova (Matija Divković). Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti prvi daje naziv ovoj ćirilici, bosančica. "

Zapravo, sve je to jedan jezik, hrvatsko-srpski, s ponešto različitih hrvatskih i srpskih riječi, tako je bilo i u Jugi, zapadna (hrvatska) i istočna (srpska) varijanta. Nikakvi drugi "narodi" nemaju pravo na njega kad je on od svog utemeljenja jedino hrvatski ili srpski.

Ne, nije.

Između hrvatskog i srpskog postoje razlike.
Kao što mrkva i šargarepa nisu iste, tako nisu ni hrv. i srp. isti. Točka.
Crnogorski, ako će upotrebljavati meko sj i zj i odlike zetskog dijalekta je isto poseban jezik.
To što većina ljudi u CG priča srpski je opet druga priča.
A za bošnjački se možemo složiti.
To je srpski s par turcizama.
Iz bošnjačkog je nestala šćakavica (trokutistan) koja je hrvatski dijalekt.
Zapadnohercegovačka ikavica iz bošnjačkih sela i naselja zapadno od rijeke Bosne (dakle od Bihaća do Zenice) također nestaje.
Ukratko, bošnjački nit je jezik nit dijalekt.

šćakavica je bome frekventna u mojoj rodbini, a i rodnom kraju.

Uskoro će ostati samo hrvatski, slovenski i bugarski. Propadanje jedne od beta inačica hrvatskog stvorenih u 19. stoljeću možete pratiti uživo u novoj epizodi:

Starosrpski i novosrpski

U poslednje vreme primetno je da se za stanicu trolejbusa i autobusa upotrebljava reč stajalište

mozda da si malo emancipiranija, mozda bi i izgubio koju minutu stavljajuci tebi pisane povijesne dokumente, kao i
i pregled kulturne ostavstine, tradicije tamosnjeg hrvatskog zivlja. naravno da to necu uciniti, jerbo kao sto poslovica kaze:
ne isplati se kokosima bibliju citat ...... a jos manje bisere pred krmad bacat

sto se tice tvojih pravoslavaca koji su sisli sa brda, preoteli katolicke crkve i imovinu, to ide u njihova kulturna zbirno-sabrana
djela

nadam se da su konacno naucili veslat i plivat, velikim i plavim hrvatskim jadranom

Smešno, prosto da se iskidaš.

Ali to još nije sve, neki tvrde da je nekada bilo Hrvata i u Zemunu, pragu Beograda.

U Zemunu i dan danas ima Hrvata, mladiću.

I u Petrovaradinu kod Novog Sada ! Sramota je da pola Hrvatske nezna da se isti onaj Ban Jelačić "sa Zagrebačkog trga" rodio u današnjoj Srbiji.
I ovo bi naša vlada trebala pod hitno otkupit i vodit brigu o tom vrijednom objektu.
http://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabi ... fault.aspx

I sta velis Mario, ima li u vas Hrvatskih Tuzlaka jos scakavstine?

Naravno ali ne kod nas mlađih generacija. Moja baba još uvijek špreha "kliješća" , "ščap" i slično..
Zašto pitaš?

Onako pitam. U nas ima jos uvijek mnogo toga. I medu mladim.


Majevica rulez!

Teočak je manja sredina i zbilja je lijepo čuti da se drži do stvari kao što je ščakavica. Složit ćeš se sigurno samnom da je period Juge totalno uništio ta narječja.
Ja sam dosta kontaminiran "srpsko-hrvatskim" ,nekih riječi nikako da se riješim.

Ima i pod Cetinjem... o đevojko...

Muči avetinjo!

I meni je scakavica simpaticna.

Nikada se ne ćeš riješiti tih riječi jer se materinski jezik uči napamet i izgovara automatski i jednom kad si ga naučio to je završena priča. Ali to te ne treba brinuti, tvoja djeca ne će imati takav problem a to je jedino važno.

to je nasa milijana.... nije krave pomuzla

I ja se slažem da ima Hrvata oko Cetinja. Samo se maskiraju pod drugim imenom.

Malo o Bošnjacima prije 1971.

Tu riječ Bošnjak označava samo stanovnika Bosne (regionalna, ne pripadnost narodu). Upravo sam malo na svemreži besplatno prelistao Karadžićev Srpski rječnik. Tu on koristi neke riječi za koje bi se danas prije reklo da su hrvatske: španjolski, jamačno itd. Dijeli srpski jezik na ercegovačko, resavsko i sremačko narječje.

http://books.google.ru/books?id=58oGAAA ... &q&f=false

prepisivao je crkvene katolicke knjige. kakav epitet da mu damo