Lažni prosjek plaća u BiH

Zahvaljujući golemim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima, koja dostižu 1380 maraka, čini se da plaće u BiH rastu

Službena statistika u Bosni i Hercegovini tvrdi da prosječna plaća u zemlji iznosi 828 konvertibilnih maraka, te da primanja zaposlenih u BiH, na godišnjoj razini, rastu! No, oni koji prate kretanja na tržištu rada u BiH ističu kako je stvarna slika životnog standarda i kupovne moći građana znatno lošija.

Pretplaćena uprava

Direktor Potrošačke zadruge EUROBIH Mesud Lakota naglašava kako je u BiH mnogo više radnika s primanjima znatno manjim od službenog prosjeka, a da su preplaćena uprava i monopolistička javna poduzeća jedini čije plaće premašuju taj iznos. -S tolikim primanjima se mogu zadovoljiti temeljne potrebe za hranom i drugim neophodnim proizvodima i uslugama. Međutim, problem je što ogromna većina zaposlenih u BiH ne ostvaruje ni približno toliki mjesečni prihod. Statističari su došli do ovakvog podatka zbrajajući kruške i jabuke. Zahvaljujući golemim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima, koja dostižu 1380 maraka, dobijen je ovakav prosjek. S druge strane, primanja radnika u gospodarstvu često ne prelaze ni 400 maraka. To je prava realnost BiH, ističe Lakota. Tome u prilog, kaže, ide i podatak o skoro polovini bh. stanovništva koje živi blizu granice siromaštva. Među njima je veliki broj umirovljenika koji primaju ispod 320 KM, koliko službeno iznosi prosječna mirovina. Lakota ističe da veliki broj umirovljenika prima znatno manju mirovinu i da je za mnoge od njih spomenuti „prosječni“ iznos znanstvena fantastika.

-Službena statistika se igra brojkama, iako ti podaci nemaju veze s realnošću. Samo je 15 do 18 posto zaposlenih koji se mogu pohvaliti iznadprosječnim primanjima i zahvaljujući njima državna statistika dolazi do podatka o prosječnoj plaći od 828 KM. To je uglavnom uprava, koja je znatno više plaćena nego u drugim zemljama regije, ističe Lakota. On upozorava kako su troškovi života danas skuplji nego u istom razdoblju prošle ili pretprošle godine, te da danas 100 KM nema realno istu vrijednost kao prije godinu dana.

Dugovanja građana

Suočeni s takvom situacijom građani pribjegavaju jedinom mogućem rješenju – plaćaju ono što smatraju prioritetnim, a prolongiraju sve ostalo. Zbog takve prakse se gomilaju dugovanja za komunalne usluge, jer ih građani ne smatraju prioritetnim rashodima. Ono malo novca što imaju radije će potrošiti na kupovinu hrane, nego na plaćanje komunalnih usluga. Potvrđuju to milijuni tužbi zbog neplaćenih računa za vodu, električnu energiju, plin ili grijanje.

Neznam da li je offtopic ili ne ,al najbliže je ovoj temi .
Koji bi bili najjači kantoni ,županije u cijeloj BiH ?(financijski,koji ostvaruju najviše prihoda)

Neznam da li je offtopic ili ne ,al najbliže je ovoj temi .
Koji bi bili najjači kantoni ,županije u cijeloj BiH ?(financijski,koji ostvaruju najviše prihoda)

a) financiranje funkcija Federacije 36,2%,
b) financiranje funkcija kantona 51,48%,
c) financiranje funkcija jedinica lokalne
samouprave 8,42%
d) Direkcija za ceste 3,9%.

De pročitaj naslov teme bogati.

Je li piše đe RS?

No, kad već pitaš, ne tako davno razlika je bila 1:2 u korist Federacije, posebno su hrvatski dijelovi dizali tu razliku.

E sad, sad su hrvatski dijelovi lagano potkradani, a entitetska federalna tijela se pumpala, pa su brojni imali siguran pos'o i dobre plaće. Kad zafali malo uleti privatizacija, malo stranci, a zadnje vrijeme krediti i gura se dok ide.

E pa samo je pitanje vremena kada će balon puknut. Inače, RS stoji lošije od Federacije ali ne više baš toliko lošije, više nije velika razlika.

Inače, preko pola proračuna kantona je školstvo, barem u ZDK

MUP 15 %

I sve drugo što je u nadležnosti kantona je u preostaloj trećini.

http://www.zdk.ba/ministarstvo-finansija/budzet/nacrt-budzeta-zenicko-dobojskog-kantona-za-2012godinu

Ništa od dodatnih sredstava iz Federacije BiH za Županiju Posavsku
13 siječnja 2012 Večernji list

SARAJEVO - Prema prijedlogu Posavskoj županiji bi se izdvojilo još osam milijuna maraka Srednjobosanskoj županiji kao i HNŽ-u dva, Hercegbosanskoj županiji šest milijuna, a ZHŽ-u milijun. Ništa od toga vladajuća većina u Domu naroda nije prihvatila.

Svi zahtjevi hrvatskih izaslanika u Domu naroda kojim su tražili potporu županijama, socijalnim ustanovama odbačeni su, a proračun Federacije BiH kojim će ovaj entitet i u 2012. živjeti na svojevrsnoj ‘teki’ te će samo povećati ukupnu agoniju.

Ma jasno je, Hrvati doista nemaju razloga da vole Federaciju a time i dvoentitetsku državu.

No, bilo bi dobro to brojkama i dokazat. Nažalost, ja doista ne vidim ozbiljne tekstove na tu temu u hrvatskim tiskovinama.

I ja sam zgranut time koliko malo se rabe mogućnosti da se javnost upozna s takvim stvarima.