Smatram da bi bilo jako korisno kad bi svatko od nas(a ima nas iz svih dijelova BiH) nabrojao tvrtke koje se nalaze u njegovom kraju, čime bi možda doveli i do promocije i bolje informiranosti o tvrtkama u rukama naših ljudi.

Vjerojatno je određeni dio forumaša i poduzetnički orijentiran, pa bi listom i opisom posla kojim se tvrtka bavi pomogli i boljem povezivanju naših ljudi, a time i do boljeg poslovanja.

Ali naravno možete postaviti i profil tvrtke koja i nije u vašem kraju, nego se nalazi u nekom drugom mjestu, ali ste čuli za nju.

Pa evo da krenem prvi sa kupreškim tvrtkama:

MIK-Metalna industrija Kupres, bivši IGO-Industrija građevnih okova

Poduzeće MIK d.o.o. METALNA INDUSTRIJA-KUPRES za proizvodnju građevnog okova, sa sjedištem u Kupresu, Industrijska zona b.b BiH, utemeljeno je 1988 god.Matično poduzeće IGO Kupres osnovano je 1978 god. sa osnovnom djelatnošću proizvodnje okova za građevnu stolariju. Kao rezultat višegodišnjeg iskustva u proizvodnji okova danas tržištu nudimo petu generaciju oklopno za okretnog O/Z okova (DREH-KIPP ) za prozorske sustave pod imenom PRAKTIC koji je u potpunosti razvijen i izrađen u našem poduzeću. Okov PRAKTIC je izrađen od kvalitetnih materijala koji se uvoze iz Njemačke i Italije a površinska zaštita je sukladna zahtjevima i propisima DIN 50960, DIN 50961; DIN 50021 te zahtjevima sustava kvalitete RAL-RG 607/3. Poduzeće MIK-d.o.o. Kupres u proizvodnji ima slijedeće tehnološke discipline: Obradu plastičnom deformacijom ( štancanje, savijanje itd.) Obradu hladnim kovanjem Obradu elektrootpornim zavarivanjem Lijevanje pod tlakom-brizganje Izrada alata za; štancanje, savijanje, brizganje itd.

Prethodnih godina proširili su proizvodnju i na brikete za ogrijev od drvenih otpadaka. Također se bave i propizvodnjom vrtnih garnitura-rasklopive drvene klupe i stolovi, sa metalnim dijelovima. Navedene garniture možete kupiti u svim većim tržnim centrima koji se bave prodajom takvih proizvoda, ali najbolje surađuju sa viteškim FIS-om.

Internet stranica: http://mikkupres.tripod.com/

STRONG d.o.o. Kupres

«STRONG» d.o.o. vl. Ivo Čičak, registrirana je kod županijskog suda u Livnu, rješenje broj: U/I - 120/2001. od 11. 05.2001. godine, za proizvodnju, obrada punog drveta, sa sjedištem u Kupresu predgrađe Odžak b.b. Objekat «STRONG» d.o.o. je rađen 2000. godine. Poslovni objekat sasatoji se od podrumskih prostorija sa aneksom. Podrumske prostorije služe za kancelarijskih prostor sa djelom izložbenog prostora, dio za kompresorsku stanicu i rezervnim materijalima. -Prizemlje je predviđeno za poslovni prostor i sastoji se od -glavna proizvodna hala sa pripadajućom opremom, -aneks objekta služi kao lakirnica, te sanitarni čvor koji ima komunikaciju kroz objekat, a ima i vanjski pristup. STRONG EKSLUZIVNE SAUNE rade se od kvalitetnog biranog drveta. Birajte između nordijske/sjevernoameričke smreke sa izražajnom strukturom ili elegantnog kanadskog bora debljine 15 mm. Specijalni profil je urađen sa ekstra dugim utorom i perom. Svaki nacrt i oblik koji se mogu poželjeti (okrugli luk, zidne niše, kosi zidovi, itd.), kao i vaše potrebe željene za prozore, vrata (staklo, okrugli lukovi, itd.), kao unutarnjeg uređenja. Pomoćni ležaj iz abahi- drveta, indirektno osvjetljenje i ostali potreban pribor su naravno u kompletnim rješenjima sadržani u cjelini.

Internet stranica: http://www.saunekupres.com/

Što drugi pišu o njima:

Strong d.o.o. Kupres: Jedini proizvođač sauna u BiH



Treći dan sajma "Ambienta 2007" koji se održava u Zagrebu, iskoristili smo da upoznamo i predstavimo što veći broj uspješnih bosanskohercegovačkih firmi.

Jedna od njih je i Strong d.o.o. Kupres, jedini proizvođač sauna u BiH. Direktor ove firme, Ivo Čičak, sa zadovoljstvom je izdvojio malo vremena za razgovor sa nama.

eKapija: Strong d.o.o. Kupres se bavi proizvodnjom sauna. Da li ste vi jedini na području Bih koji se bavi proizvodnjom sauna?

gdin Čičak: Da, da mi smo jedini!

eKapija: Da li većinom izvozite svoj proizvod?

gdin Čičak: Uglavnom izvozimo, 90 % smo orijentisani na izvoz. Pravimo kućne, hotelske i kasarske saune.

eKapija: Od kojih materijala se prave saune?

gdin Čičak: Za Strong prirodnu saunu koristimo isključivo biološki materijal. Klupe za saune i unutarnja lamperija se prave od afričkog drveta i kod nas nije još poznata takva obrada drveta, tako da jedan dio moramo da uvozimo, ali npr. vrata, vanjsku lamperiju i staklenu vunu nabavljamo u BiH. Konstrukciju sami pravimo. Prije smo sav materijal nabavljali iz inozemstva, a sada, sve više i više repromaterijala nabavljamo u BiH. Također tražimo i dobavljača iz BiH za nabavku folija.

Ni u BiH, ni u Hrvatskoj ne postoji firma koja bi tako "ekološki" obradila drvo, tek u Sloveniji poznaju takvu tehnologiju.



eKapija: Šta je još potrebno za pravljenje jedne saune?

gdin Čičak: Prvo je potrebna želja i novac (smijeh). Naravno potreban je prostor, a mi saune pravimo po mjerama kupca, po želji. Dovoljno je da nas kupac kontaktira i mi dolazimo na lice mjesta, bilo da je u kući ili u hotelu. U biti za saunu treba trofazna struja, jakuzzi kada, tuš kabina ili bure za uranjanje, kanta za zalijevanje, te kamen za grijanje... Najbitnije je da je sauna dobro izolirana, da temperatura ne može "bježati". Posebno treba naglasiti da su se saune koristile još i u doba drevnog Rima i od tada postoji izreka "In Sauna sanitas".

eKapija: Gdje se mogu pogledati vaše saune, za koga ste već radili?

gdin Čičak: Pa naše mušterije su hotelski kompleksi i vlasnici vila. Zadnja isporuka u BiH je bila u Zenici za nogometni klub Čelik. Njima smo isporučili dvije saune. Nedavno smo isporučili saune i hotelu Marko Polo na Korčuli, a naše saune se nalaze i u Splitu, Zadru, Opatiji..

eKapija: Koliko se treba izdvojiti novca za jednu saunu?

gdin Čičak: Cijena najmanje saune je oko 2.830,00 EUR. To je sauna dimenzija 1,50m sa 2,00 m. I za malu i za veliku saunu treba npr. kontrolna ploča, tako da su cijene i za veće saune približne. Dok su cijene za saune od punog drveta, dvostruko veće. Kreću se od 3.950 do 10.000 EUR, ali naravno i za te saune imamo kupaca.

Da imamo malo bolje organizovanu državu, te da se država malo više angažira za nas proizvođače, mislim da bi mogli dosta bolje raditi i puno više izvoziti, rekao je gospodin Čičak na kraju razgovora.

Izvor: http://www.ekapija.ba/website/bih/page/132704

Violeta


Violeta d.o.o. je tvrtka koja od samog osnivanja djeluje sa jasnim konceptom kontinuiranog razvoja koji se temelji na prethodno sagledanoj i jasno postavljenoj viziji. Osnovna djelatnost tvrtke je usmjerena na proizvodnju higijenskih proizvoda u sklopu koje djeluje i istoimena tvornica.


Grafotisak


Grafotisak pod istim imenom i u privatnom vlasništvu postoji već od 1984. godine. Za naše prostore privatno poduzeće s ovako dugom tradicijom je sigurno rijetkost. Zahvaljujući korektnom odnosu prema poslovnim partnerima, kupcima i dobavljačima, zaposlenicima i društvu u cjelini, Grafotisak je gradio svoju prepoznatljivost i ugled koji danas uživa u poslovnoj i društvenoj sferi, a temelji se na kvaliteti kroz vrijeme.


Prima pivo


PIVOVARA

* osnovana 1999. godine
* smještena na planinskom terenu
* ima vlastite bunare iz kojih crpi vodu sa dubine od 250 metara
* instalirani kapacitet 350 000 hl piva godišnje
* opremljena je u skladu s najvišim svjetskim standardima i normama
* visoko automatiziran cjelokupni tehnološki proces od prijema i skladištenja sirovina do gotovog proizvoda
* zaposlenici pivovare prošli su proces edukacije i implementacije HACCP sustava
* proizvodi pivo uz poštivanje ekoloških načela u proizvodnji
* jedina u regiji posjeduje pročistač otpadnih voda

Bilo trade


Bilo trade d.o.o. je poduzeće specijalizirano za prodaju okova,
boja i lakova, te alata poznatih europskih proizvođača.
Tijekom 2002. godine osnovana je poslovna jedinica u Sarajevu, i time smo svim partnerima na tom dijelu Bosne i Hercegovine omogućili što lakše snabdjevanje našom robom.Tijekom veljače 2003. godine počelo je sa radom poduzeće Bilo trade d.o.o. Novi Sad sa istim prodajnim programom.

Lumen


Poduzeće LUMEN d.o.o. Drinovci - Grude u svom sastavu ima tvornicu svijeća te veleprodaju i maloprodaju dekorativnih artikala i repromaterijala za cvjećarstvo.Sjedište tvrtke je u Drinovcima, općina Grude, gdje se nalazi tvornica i centralno skladište, dok u Sarajevu imamo registriranu podružnicu te zastupstva u Mostaru i Banjoj Luci.

Putovi Grude


Poduzeće za izgradnju cesta "Putovi" d.o.o. Grude pravni je slijednik poduzeća za održavanje i zaštitu puteva "Grude" iz Gruda utemeljenog u sklopu sustava "Putevi BiH " 1.1.1978. godine. Iako nam je temeljna djelatnost bila održavanje i zaštita cesta, zbog izrazito male mreže magistralnih i regionalnih cesta na svom području bili smo prisiljeni ići u tržišne utakmice sa specijaliziranim graditeljskim tvrtkama što je rezultiralo da smo se kroz te radove profirilali kao poduzeće osposobljeno za izvođenje svih graditeljskih zahvata poglavito iz oblasti niskogradnje.


Antonio trade

Poslije ratnog razdoblja poslovanje se specijaliziralo na određene proizvode. Godine, 1998. ANTONIO-TRADE Grude, stiče ekskluzivno uvozništvo proizvoda MARASKE iz Zadra Republika Hrvatska, za područje BiH.
U veljači 2000 godine postaje ekskluzivni uvoznik i BAVARIA PIVA iz Nizozemske za Bosnu Hercegovinu. Danas je među vodećim tvrtkama u distribuciji stranog piva za područje Bosne i Hercegovine.


Elcor

Mi smo tvrtka koja ima široku ponudu nisko-naponske sklopne tehnike, elektroinstalacijskog materijala, rasvjetnih tijela, opreme za industrijsku automatizaciju, mjernih uređaja, opreme za prijem i distribuciju satelitskih i zemaljskih TV programa itd..Ovlašteni smo distributer SIEMENS-a.vojoj ponudi posebice ističemo kvalitetna rješenja izrade uređaja za kompenzaciju jalove energije (automatski i fiksni, neprigušeni i prigušeni).Izvodimo i projektiramo: elektro-instalacije jake i slabe struje velikih objekata, elektrodistribucijske objekte i objekte vodoopskrbe.



tu su neke...

TVORNICA KABELA TOMISLAVGRAD
Tvornica je osnovana 1979 godine po nazivom TVORNICA KABELA TOMISLAVGRAD .
Kao jedina tvornica vodiča i kabela u BiH trebala je poslužiti kao generator razvoja tog dijela njenog nerazvijenog područja.
Prve dvije godine radi u sustavu >SOKO MOSTAR< a od 1982 godine do 1991 godine u sustavu ENERGOINVEST SARAJEVO, kada bilježi vrlo dobre rezultate.
Proizvodnja do 1991 godine iznosila 700 t mjesečno,
od čega je iznosilo:
- na fleksibilu oko 5 %
- instalacijski provodnici oko 25 %
- energetske kabele 50 %
- Al/Fe i Cu užad 20 %
Tvornica je oko 40% svojih proizvoda izvozila na inozemno tržište. Na domaćem tržištu je osim velikih trgovačkih kuća i elektrodistribucija tvornica bila jedan od glavnih dobavljača fleksibilnim provodnicima tvornice automobila TAS u Sarajevu. Broj zaposlenika bio je oko 350 ljudi.
Godine 1991 dolazi do nagle stagnacije - tvornica radi samo sa 10% kapacitete.
Od 1996 godine obim proizvodnje bitno se ne mjenja, a uzrok tome bio je nadostatak tržišta na prostoru bivše Jugoslavije i gubitak već osvojenog INO tržišta.
Početkom 2000 godine tvornca prestaje sa proizvodnjom sve do osmog mjeseca 2001.
Novo razdoblje: U osmom mjesecu 2001 godine tvornica je privatizirana od strane slovenske tvrdke KAPIS d.o.o. Petrovče u 100 % privatnom vlastništvu i od tada posluje po nazivom KAPIS d.o.o., Tvornica kabela Tomislavgrad.
Odmah nakon privatizacije tvornice pristupilo se njenoj animaciji.
Nakon dugog stajanja 15. 09. 2001 uklučeni su prvi strojevi, najprije stroj za izvlačenje Cu, a nakon toga i ekstruderi za izoliranje, odnosno plaštiranje vodiča.
Prve mjesece proizvodnja ne prelazi 250 tona mjesečno, a za godinu dana kolektiv doživljava pravi preporod. Ne samo da je gotovo dostignut nivo proizvodnje od ranije, već je tvornica proširila i svoj asortiman proizvoda, kako bi zadovoljila zahtjeve tržišta.
To se prvenstveno odnosi na samonosive kabelske snopove XOO-A (po HD
NFA2X) s izolacijom na bazi umreženog polietilena.
U tijeku 2002 godine je tvornica između ostalog, usvojila sjedeće:
- proizvodnju XPOO, odnosno XPOO-A (po HD N2XY, odnosno NA2XY)
- proizvodnju NAY2Y i NY2Y
- zatim 2003. g. proizvod H05VQ-F
- i energetski kabel 0,6/1 kV tipa: N2XH
- u toku osvajanja teškogorivih i bezhalogenih vodova
- 300/500 V tipa: NHXMH-J, NHXHX-J




Kapis d.o.o., Tvornica kabela Tomislavgrad
Malog Marjana b.b., 80240 Tomislavgrad
Bosna i Hercegovina

Nastavljamo s kupreškim tvrtkama, a ostalim se zahvaljivam na doprinosu.



Poduzetnik

Naziv: KUPREŠKA MLJEKARA ZADRUGA
Skraćeni naziv: KUPREŠKA MLJEKARA

Opis:
U jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na 1200 m/n.v. i 622 km2, smještena je općina Kupres. Osebujna i nepregledna prostranstva livada i pašnjaka, te planinska klima, od pamtivijeka upućivali su stanovništvo na bavljenje stočarstvom. Stoga je ovaj prostor oduvijek važio kao respektabilan ovčarski kraj, s brojnim farmama krava, ovaca, konja i junadi, za što se ishrana osigurava ispašom na pašnjacima cvjetnih livada, i domaćim žitaricama. Paralelno s razvojem stočnog fonda, razvijala se i proizvodnja mlijeka i nadaleko poznatog kupreškog sira, koji se zahvaljujući svojoj kvaliteti još prije 150 godina služio na bečkom dvoru. Kupreška mljekara, kao prvijenac u prerađivačkoj industriji daje snažan poticaj razvoju stočarstva, osobito u okviru obiteljskog gospodarstva. Uz suvremenu opremu i znalačko iskustvo njemačkog eksperta g. Waltera Mayr, angažiranog poslovnog menadžmenta i uposlenih.

Iz pogona kupreške mljekare, svaki dan kao rezultat izlaze proizvodi vrhunske kvalitete koji plijene potrošače širom BiH i Hrvatske. Proizvodi kupreške mljekare su: Kupreški tvrdi sir s crnim premazom, min.50% m.m. u s.t. i 60% s.t. Kupreški tvrdi sir s žutim premazom, min.50% m.m.u s.t. i 60% s.t. Sir mayr min 50% m.m. u s.t. i 60% s.t. Kupreški trapist min.45% m.m. u s.t. i 60% s.t. Kupreški kajmak min.65% m.m. i 60% s.t. Kupreška feta min.45%m.m. i 60% s.t. Kupreški jogurt min.2,8 m.m. Dimljeni sir min. 45% m.m.

ID broj: 4281088850002
Broj zaposlenih: 10

Kontakt podaci

Adresa: PUT LJEKOVITOG BILJA BB
Mjesto Kupres
Poštanski broj: 80320
Županija/kanton: Livanjski Kanton
Telefon: 034 274 621
Fax: 034 274 621
E-mail: [email protected]
Osoba za kontakt: RUŽICA ĆURKOVIĆ

Da vidimo što drugi pišu o njima:

Na sljedećoj stranici(u nastavku postavljam link) možete pogledati zanimljivu prezentaciju koju su uradile dvije studentice Ekonomskog fakulteta u Osijeku o vlasnici "Kupreške mljekare":

http://oliver.efos.hr/nastavnici/jskaro ... rkovic.ppt

Lijepo je spomenuti da se u velikom broju trgovačkih centara u Sarajevu može kupiti "Kupreški sir" i da Kupreška mljekara ima certifikat ISO 22000 (HACCP). A o čemu je riječ pročitajte u sljedećim retcima:

ISO 22000 se odnosi na sustav upravljanja sigurnosti prehrambenih proizvoda. Implementacija elemenata sustava upravljanja prema normi ISO 22000 osigurava da su svi proizvodi razvijeni, proizvedeni i ispitani na propisani način i prema strogo definiranim zahtjevima. Uz navedeno, norma ISO 22000 integrira sustav upravljanja sigurnošću hrane sa sustavom upravljanja kvalitetom što znači da je kompatabilna sa normom ISO 9001. Riječ je o dugo očekivanoj normi u prehrambenoj industriji, koja je auditabilna i s jasnim zahtjevima, međunarodno prihvaćena, te u skladu s tim integrira i harmonizira različite nacionalne certifikacijske sheme.

A koje još tvrtke imaju navedeni certifikat pogledajte na sljedećem linku: http://www.bas.gov.ba/certif/tabela_ISO%2022000.pdf

Preporučujem da pročitate i ovaj članak u kojem se govori o proizvodnji mlijeka u jugozapadnoj Bosni odnosno Završju, koji je izišao u "Agronomskom glasniku" u RH:
http://hrcak.srce.hr/file/44818
P.S. Ispravio sam broj zaposlenih sa 4 na 10, a broj potkrijepljujem člankom u donjem postu.

Kupres je gospodarski jako, jako dinamičan. Moj dojam.
Fascinantno kako se općina razvija.
Pročitao sam da Kupres ima veći proračun od susjednog Bugojna.

Razvija se Robbie, ali s obzirom da je malo mjesto, to je jako primjetno. Ne znam za taj podatak, ali na fakultetu smo uspoređivali proračun Fojnice i Kupresa za 2008.godinu i kupreški je bio veći za milijun KM.
Evo pogledat ću točne iznose, pa ću ih postaviti.

Evo najprije postavljam stanje 2005. godine:

Proračunski udjel općine Livno 48 posto

Javni prihodi proračuna Hercegbosanske županije u 2005. iznosili su ukupno 26,8 milijuna maraka, a u ostvarivanju tih prihoda općina Livno sudjelovala je s 12,8 milijuna marka ili 48 posto.Prema izvješću Ministarstva financija HBŽ-a, na drugom mjestu po visini ostvarenih javnih prihoda županijskog proračuna u prošloj godini bila je općina Tomislavgrad s 8,481.553 maraka ili 32 posto, a na trećem mjestu općina Kupres sa 2,073.041 maraka ili 7,8 posto.

Tri povratničke općine - Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč u prošloj godini prikupile su ukupno 3,445.213 maraka javnih prihoda koji po zakonu pripadaju županijskom proračunu, a najmanji iznos po toj osnovi ostvarila je općina Bosansko Grahovo, svega 427.227 maraka ili 1,6 posto ukupnog iznosa ostvarenog na županijskoj razini.

Izvor: http://www.livno-online.com/zupanija/20 ... o-48-posto

Molio bih te lijepo.

Uh, malo sam zaboravan, riječ je o skoro milijun i 400 000 KM razlike između te dvije općine, koja ima skoro ako se ne varam duplo više stanovnika(ali i to ću provjeriti).

Održana javna rasprava o proračunu Općine Kupres za 2008.
Vijesti, 12. Prosinac 2007. 13:23

Danas s početkom u 11 sati u zgradi Općine Kupres održana je javna rasprava na temu „Nacrt proračuna Općine Kupres za 2008. godinu“ u kojoj su građani mogli javno iznijeti svoje prijedloge i sugestije Načelniku općine Kupres, Stjepanu Hercegu.

Nažalost, i ovu raspravu je obilježio slab odaziv građana te su se samo odazvali predstavnici ustanova čiji je osnivač Općina Kupres, i to predstavnici dječjeg vrtića „Pahuljica“, Centra za socijalnu skrb i J.P. Radio Kupres te predstavnici općinskih službi. Njima je Načelnik općine predstavio Nacrt proračuna za 2008. godinu te im pojasnio planove Općine Kupres za ispunjavanje proračunskih prihoda.

Planirani proračun iznosi približno 3.800.000,00 KM iz čega će se financirati dovršetak sportske dvorane kao i početak projekta rekonstrukcije vodocrpilišta te rješavanje problema opskrbe vodom općine Kupres.

Ova javna rasprava je još jedan doprinos transparentnosti planiranja općinskih prihoda i rashoda i priprema za slijedeću sjednicu OV gdje će Načelnik zajedno sa svojim službama pripremiti konačan prijedlog proračuna za usvajanje. Cilj je da se usvoji odluka o proračunu kako bi se izbjegla odluka o privremenom financiranju.

Nakon jednosatne rasprave predstavnici ustanova čiji je osnivač Općina Kupres dogovorili su pojedinačne konzultacije s Načelnikom u petak.

Izvor: http://www.kupreskiradio.com/?go=article&id=1197462183

Iznos proračuna općine Fojnica za 2008. godinu je 2.473.430 KM. Izvor podatka: http://www.fojnica.ba/download/opcina-f ... -nacrt.pdf

Opet sam se malo zanio, broj stanovnika je još i veći i to značajno.

Evo nađoh podatke o broju stanovnika općine Fojnica za 2001.godinu

Spolna pripadnost u Općini Fojnica za 2001. Starost Stanovnika
Ukupno 11.090
0 – 14 2.878
15 - 64 7.321
65 i više 891


Broj stanovnika u općini Fojnica Etnička pripadnost 1991. 2003.
(procjena)
Ukupno 16.227 13.300
Bošnjaci 8.010 8.930
Hrvati 6.639 4.333
Srbi 154 37
Ostali 1.424 -

Izvori: http://www.fojnica.ba/index.php?idp=statistika-opcina
http://www.fojnica.ba/index.php?idp=demografija

Pa Robbie nisi baš u pravu odnosno krivo si čuo, ali nisi ni daleko od istine(iznenađujuće istine). U nastavku donosim pregled proračuna općine Bugojno za nekoliko prethodnih godina.

Tabela 1.
Pregled strukture proračuna (u tisućama KM)
2005 2006 2007 2008
Ukupno 3.500,0 3.812,0 4.315,0 5.308,5
Troškovi zaposlenih 1.417,3 1.562,5 1.755,0 2.032,0
Materijal i usluge 377,7 378,0 443,0 480,0
Tekući grantovi 1.096,0 1.235,0 1.312,0 1.776,5
Kapitalni grantovi 566,0 512,0 635,0 838,0
Investicije 36,0 120,0 170,0 160,0
Ostalo 7,0 4,5 0 22,0

Izvor, kao i dokument u kojem se detaljno može pročitati o proračunu općine Bugojno se nalazi na stranici:
http://www.budzet.ba/Za%20internet/POSL ... 0(Final-D1).doc

Da to sam pročitao stari podatak da je Bugojno imalo proračun od samo 3.263.969 KM u 2005. Otada je porastao.
Ali opet grad je 10 puta veći od Kupresa.
Bugojno je danas svakako među najsiromašnijim i najtužnijim općinama u BIH. Prije rata jedna od najrazvijenijih.
Totalno uništena privreda, svi pogoni propali, zahrđali, i strunuli, a sam grad sam čuo da je nevjerojatno prljav, ko da lokalne komunalije ne postoje.
Al zato ima najveći islamski centar u BiH.
Od čega ljudi žive? Kafići?

P.S. Vraćajmo se lagano na temu, da ne odlutamo previše. Al svakako završimo priču o Bugojnu.

A tako je nažalost. Osjetiš nekakvu letargiju kad uđeš u grad, još je ujesen pretežno pod maglom, pa djeluje poprilično mrtvo. A sad da je prljav, ne znam baš, prije bih rekao da je zapušten u smislu starih zgrada, fasada, asfalta, pješačkih staza, hrđavih ograda...

No u zadnje vrijeme primjetio sam da se izgradilo par trgovačkih centara pored Interex-a(Hrvat je vlasnik zgrade u kojoj se Interex nalazi). Bajrić je glavni poduzetnik i gradi dvije zgrade za svoje potrebe, baš u ovom dijelu koji sam naveo(zgrade imaju 4 ili 5 katova), a i prije je imao jednu. Proizvodi gazirane sokove, pakira prehrambene proizvode, ima lanac trgovina, restorana i mesnica.

Od ostalih ekonomskih grana ne znam što bih izdvojio. Skijaški odnosno izletnički centar "Rostovo" su kupili Hrvati sa Brača i obnovili hotel i vučnicu.

Ok, na to sam i mislio.
Da je grad zapušten i razvaljen.

Članak o Kupreškoj mljekari:

Novi proizvodi Kupreške mljekare čekaju put za Europu

KUPRES – Kupreška mljekara Kupres je prvi i jedini prerađivački kapacitet ove vrste na Kupreškom polju. Već radi osam mjeseci, a vlasnica je gospođa Ruža Ćurković. Registrirana je kao Zadruga Kupreška mljekara, jer okuplja oko tristo koperanata, što ima veliku važnost za Kupres. Nastala je kao obiteljski posao Ćurkovića, a stalno je zaposleno desetak radnika. Kupreška mljekara vidi šansu u proizvodnji zdrave hrane. Poznati kupreški sir, proizvod dugovječnih gorštaka, čeka izvoznicu za Hrvatsku, pa onda i za europske zemlje. Još u prošlom stoljeću, kvalitetni punomasni ovčiji kupreški sir nalazio se na trpezi Bečkog dvora. Kako kazuje Ruža Ćurković, prije svega, kupreški sir će na Banske dvore.

Naš mali pogon, sa dnevnom proizvodnjom do tri tisuće litara mlijeka, već je zabilježio značajne rezultate u pogledu kvalitete proizvoda. Kupreški tvrdi, te mladi sir i jogurt nalaze se na policama trgovina u Hercegovini i srednoj Bosni. Naš slogan je: Put do zdravlja dugovječnih gorštaka, jer mlijeko sa kupreške visoravni se razlikuje od drugog mlijeka. Analaize našeg mljeka su redovite u mostarskom Institutu i u Njemačkoj. Za to je zaslužan Walter Mayr, tehnolog iz Njemačke, koji nam pomaže, kazuje Ruža Ćurković, vlasnica mljekare.
Walter Mayr, bivši profesor na njemačkom institutu mljekarstva, kao tehnolog prenosi bogato znanje iz mljekarstva, ali kazuje kako od Kuprešaka ima dosta naučiti. Uskoro će kupci moći kušati kupreški kajmak, tradicionalni proizvod ovog kraja. Službeno priznanje Kupreškoj mljekari, za proizvodnju viskokvalitetnih proizvoda, stiglo je od Društva prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti, međunarodni World wigwam organization.

Izvor: http://www.siroki.info/sbwww_vijesti.as ... 115&id=111

Pazi ti to... kupreška mljekara, kupreški sir...
Sad ste konkurencija sa Livnom.
Morat ću probat kupreški sir. Gdje da se može nabavit?

Nego šta, još malo pa ćemo ih prestići i skinuti sa trona.
Možeš ga kupiti u Mercatoru, a zna biti i u Konzumu.

Baš se zove "Kupreški sir" ?

Da,da, eno sličice iznad .

P.S. Sir je dobar uz vino crno, a ne Coca-Colu

Evo jedan jako lijep PDF dokument o proizvodnji Livanjskog sira i komercijalnim mljekarama u BiH.

http://www.usaidlamp.ba/ba/subsectors/C ... sector.pdf

Obožavam vino, kao i sir.

Ne pijem puno, jedino nekad zalijem čašicom ili s dvje . Ali sir, ajme majko moja, koji sam ljubitelj...

Tvrtka Vila promet, osnovana 2000. godine, bavi se malo i veleprodajom svih vrsta građevinskog materijala, a surađujemo sa skoro svim najboljim svjetskim i domaćim proizvođačima. Bramac, Tondach, Velux, Rofix, Cemex, Opeka Osijek, Kalun Drniš, samo su neka od imena koja garantiraju kvalitetu naše ponude.

Ukoliko gradite na području općine Kupres i Kupreškog polja, sav materijal kupljen kod nas besplatno dovozimo na Vaše gradilište.



Transport Vila d.o.o. osnovana je 2006. godine, a osnovna djelatnost je prijevoz skoro svih vrsta krutog, te rasutog tereta (cement), na području cijele Evrope.

U našem voznom parku nalazi se sedam kvalitetnih i redovito održavanih vozila, 4 šlepera Mercedes Actros 1843, te 4 cisterne za cement, kojima smo u stanju u svakom trenutku prevesti teret na željeno odredište.



Također su nedavno izgradili i zgradu u obliku svog logotipa tj. u obliku slova "V".



U našoj ponudi nekretnina tržištu nudimo, stambeno poslovni objekat Pod.+Priz.+4+Potk., završeni i useljivi od 01.12.2008.

Objekat je građen na način da zadovolji sve zakone i parametre gradnje (položaj u odnosu na susjedne parcele i prometnice, priključci na NN, PTT, vodovodnu i kanalizacionu mrežu i građena od postojanih i kvalitetnih materijala, pristup zgradi, ekološki i ostali uvjeti, ete...)

Stambena zgrada u Kupresu raspolaže sa 36 luxuzno opremljenih stambenih jedinica, veličine od 33;41,70; 42,80; 52,70; 55,80; 58,90; 59,40; 64,40-69,40 m2 sa pripadajućim podrumskim prostorijama.

U sklopu zgrade ugrađen je hidraulični lift, urađeno je 16 garaža sa površinom od 18 m2 i urađenim parkirnim prostorom izvan zgrade.

Stambena zgrada Pod+Priz+4+Potk. posjeduje svu dokumentaciju koju zakon nalaže (lokacijska dozvola,priključne instalacije i ateste na ugrađene materijale.

Zgrada je rađena po građevinskoj dozvoli izdata od općine Kupres broj 05-23-2-71/07 od 20.04.2007.

Pri kupnji svaki kupac moći će da uknjiži stan u gruntovnici u svoje vlasništvo 1/1

Cijena stanova: 1000 EUR/m2

Više o njima i novoj zgradi pročitajte na njihovoj internet stranici: http://www.kupresonline.com/vilapromet/index.html

Ujedno su jedan od distributera Velux krovnih prozora za BiH. Ostale distributere možete pročitati na: http://www.velux.ba/VELUXCommon/Resourc ... ra2007.pdf