Mostar će biti izuzet iz rokova prijava za liste, ali izbora će sigurno biti.

Nije sporan izbor 17 vijećnika?
Napisao M.B. Subota, 28 April 2012 11:31

MOSTAR -- Uspostava radne skupine u gradu Mostaru koja bi trebala ponuditi izmjene mostarskoga Statuta, odnosno Izbornoga zakona BiH otvorila je dosta nepoznanica, u pravome smislu što je starije mostarski Statut ili Izborni zakon BiH i što je ustvari Ustavni sud poništio.


Naime, Statut grada Mostara nije osporio Ustavni sud BiH po automatizmu kada je poništio sporne odredbe Izbornoga zakona BiH koji se tiču procedura izbora grada Mostara, objasnili su pravnici za "Večernji list". S druge strane, Izborni zakon BiH sada nije u sukobu s Ustavom ove zemlje i međunarodnim dokumentima. Prema tome zakonu, u Mostaru sada nije sporan izbor sedamnaest vijećnika s jedinstvene gradske liste. Vezano uz tu listu povezane su maksimalne i minimalne kvote o zastupljenosti konstitutivnih naroda.

Valja reći kako Interresorna radna skupina koju je bilo uspostavilo Vijeće ministara te oba doma državnog Parlamenta nije dala nikakve rezultate oko izmjena Izbornoga zakona, ne samo oko pitanja grada Mostara. U toj radnoj skupini jedino su HDZ BiH i SDP bili predložili rješenja oko provedbe izbora u Mostaru. SDP je svoj prijedlog povukao očito se bojeći reakcija bošnjačkog političkog bloka, dok prijedlog HDZ-a BiH da Mostar bude jedna izborna jedinica nije dobio potrebnu potporu kako bi se o njemu moglo glasovati u parlamentarnoj proceduri.

I predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Mostara Slađan Bevanda ističe kako je trenutačno stanje s dosta nepoznanica. No, po njegovim očekivanjima, izbori u Mostaru se trebaju održati istodobno s ostatkom države.

"Držim da će se izbori u Mostaru održati kao i u drugim općinama u Bosni i Hercegovini. Na tome apsolutno inzistiramo", rekao je Bevanda za "Večernji list".

Ulogu posebne radne skupine grada Mostara Bevanda vidi isključivo u usklađivanju nametnutoga gradskog dokumenta od međunarodne uprave samo u dijelu koji se sadržajno tiče odluka Ustavnoga suda oko izmjena Izbornoga zakona BiH koji je poništio njegove neustavne odredbe.

Kada bi se slijedila samo logika odluka Ustavnoga suda BiH, onda je uloga grada Mostara isključivo to – primijeniti izmjene Izbornoga zakona BiH. Naime, nakon što je istekao rok od pola godine za promjenu Izbornoga zakona, odnosno nakon ukidanja neustavnih odredbi, institucijama grada Mostara je Ustavni sud ostavio rok od tri mjeseca za primjenu tih rješenja i njihovo uključivanje u sadržaj mostarskog Statuta.

Bez uključivanja Parlamentarne skupštine BiH, odnosno najviših političkih dužnosnika nemoguće je do kraja riješiti pitanje spornih odredbi Izbornoga zakona, a onda i Statuta grada Mostara na koje se odnose posebna pravila i propisi. Međunarodna zajednica, međutim, upozorila je da ako ne bude dogovora, neće biti ni izbora u Mostaru, podsjeća "Večernji list".

Na konferenciji za novinara održanoj nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH, Čović je kazao kako bi se, prema prijedlogu stranaka okupljenih oko HNS-a BiH, mijenjao broj mandata koje bi određene izborne jedinice davale što je, po njegovim riječima, suština presude Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborna pravila za Grad Mostar.

– Također, uveo bi se kompenzacijski mehanizam podjele mandata, po uzoru na izborno zakonodavstvo Federacije BiH. U Gradskom vijeću bilo bi 35 mjesta kao i do sada, a što se tiče kvota, predlažemo minimalno tri predstavnika konstitutivnih naroda, dok bi maksimalni broj bio 17, čime bi se dobila struktura Gradskog vijeća koja otprilike odgovara strukturi stanovništva u Mostaru, kazao je Čović.

Dodao je kako bi se gradonačelnik birao u Gradskom vijeću, dok bi sam Mostar ostao jedinstvena jedinica lokalne samouprave bez podjela na općine.

– Dali smo vrlo racionalno razmišljanje o Gradu Mostaru koje do zavidne mjere štiti predstavnike malobrojnijih naroda, kroz mehanizme odlučivanja i zaštitu vitalnog interesa koji i dalje postoji. Ako u Parlamentarnoj skupštini ne budemo imali kvalitetnu većinu tada treba sjesti i vidjeti kako dalje se ponašati. Naša je mišljenje da se izbori svakako trebaju održati, istaknuo je Čović, javlja Fena.

Veleposlanstvo SAD-a i OHR: Neprihvatljivi koncepti etničke podjele Mostara

Podjela Mostara prema etničkim principima nije prihvatljiva za predstavnike međunarodne zajednice u BiH. Umjesto toga, domaći političari trebaju se fokusirati na provođenje presude Ustavnog suda BiH.

Tako je. Mostar je jedan.

MUŠIĆ PARANOIČNO: Postoje indicije o korespodenciji SDP, DF, HDZ i dijelova MZ oko Mostara
Objavljeno 18.03. - 22:53

Edin Mušić, novi predsjednik ŽO SDA HNŽ

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) zalaže se da Grad Mostar bude uređen kao jedinstven grad s jednim gradonačelnikom, zamjenikom gradonačelnika, Gradskim vijećem i jedinstvenom gradskom administracijom.

– Radi osiguranja ravnopravnosti svih u Gradu Mostaru, kao i radi osiguranja ravnomjernog razvoja svih dijelova grada, SDA se zalaže za formiranje podjedinica lokalne samouprave koje bi bile dio jedinstvene administracije Grada – kazao je potpredsjednik SDA Šefik Džaferović na press-konferenciji nakon sjednice stranačkog Predsjedništva.

Istaknuo je kako odbacuju „sve špekulacije i optužbe na račun najnovijih prijedloga SDA kao zlonamjerne, te sračunate s ciljem prikupljanja jeftinih političkih poena”.

Džaferović ističe da najnoviji prijedlog HDZ-a BiH nije prihvatljiv za SDA, „jer se njime pod firmom ‘jedinstvenog’ Grada želi osigurati dominacija politike HDZ-a u cijelom Mostaru”.

– Pozivamo sve stranke da se okupe oko prijedloga SDA i da on bude osnova za buduće rješenje. U suprotnom, smatramo da OHR treba donijeti odluku da se lokalni izbori u Gradu Mostaru ove godine moraju održati po ranijim pravilima i Statutu koji je nametnuo OHR – naveo je on.

Džaferović je kazao da tijekom vikenda neće biti održan sastanak s predstavnicima HDZ-a BiH, te da ne za hoće li i kada biti održan.

Potpredsjednik SDA Edin Mušić je podsjetio da su u protekla dva-tri mjeseca bile vrlo intenzivne aktivnosti, tragalo se za rješenjem ili rješenjima „koja bi bila na određen način prezentirana, primjenjena ili ponuđena kao moguća”.

Po njegovim riječima, umjesto da se nastave razgovori o iznalaženju rješenja između SDA i HDZ-a, „došlo je do zaokreta u kojem je HDZ, na neki način, napravio otklon i u okrilju HNS-a ponudio određeno rješenje koje smo mi na Predsjedništvu stranke utvrdili da je za nas neprihvatljivo”.

Mušić kaže da u ovom trenutku nemaju neka približena rješenja u Mostaru, te da ima više prijedloga i od oporbenih stranaka.

– Demokratska fronta je zajedno sa SDP-om dao svoj prijedlog, koji je također za nas potpuno neprihvatljiv. Čak postoje indicije u Mostaru da jedna vrlo zanimljiva korespodencija postoji između SDP-a i HDZ-a i DF-a, pa čak i s nekim dijelovima međunarodne zajednice. Mi to vrlo pažljivo pratimo i vidjet ćemo šta će biti. U ovom trenutku možda je najoptimalnija varijanta da OHR donese odluku kojom bi se omogućili izbori građanima Grada Mostara po pravilima i modelu koji je trenutno na snazi – naveo je Mušić.

Dodao je da će vrlo brzo biti precizno pojašnjenje prijedloga SDA.

– Bilo je rasprostranjeno mišljenje o nekakvoj „prodaji” Grada ili „predaji” Grada. Potom se sada razvija ova teza da se ne radi o prodaji i predaji već o podjeli Grada. Međutim, odgovorno tvrdim da nije točna ni jedna, ni druga konstatacija. Grad bi ostao kao jedna cjelina sa svim svojim elementima, uz otklanjanje svih onih defekata kojih je proteklih 12 godina donijelo Gradu Mostaru – zaključio je Mušić. /Fena/HMS/

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je danas novinarima da “nažalost nema pomaka kada se radi o Gradu Mostaru”. U tom pogledu najavio je da će se danas u Mostaru sastati bošnjačka udruženja s ciljem da provjere stav Bošnjaka – “što konkretno hoće, a šta neće u Mostaru”.

“ŠTO HOĆE, A ŠTO NEĆE: Salem Marić, muftija Dedović i Semir Drljević Lovac o Mostaru
Objavljeno 29.03. - 10:02

Sinoć je u Mostaru SDA organizovala javni skup na kojem se govorilo o prijedlogu ove stranke za rješenje pitanja Mostara.

Prisutnim je predstavljen prijedlog ove stranke za uređenje Mostara koji predviđa uvođenje dvije zone – istočne pod nazivom Stari grad i zapadne pod nazivom Novi Grad. Zone bi imale načelnike, svoja vijeća, prihode i druge nadležnosti, poput izdavanja građevinskih dozvola, koje imaju općine.

Prijedlog je predstavio odvjetnik Damir Sadović koji je uz prezentaciju SDA prijedloga još pohvalio i prijedog Centra za mir iz Mostara o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće.

Predsjednik GO SDA Mostar Salem Marić kazao je kako ova stranka u svom prijedlogu nije željela predložiti općine, već da se radilo o zonama koje su zbog poštivanja Ustava nazvane općinama, pišu Vijesti.ba.

“Samo zato što je to ustavna kategorija koja je poznata Ustavu, i zato smo se držali općina. A sam naziv za nas nije ni bitan koliko je bitna suština koja se sastoji u nadležnostima tih općina. I tu smo mi htjeli tražiti taj dogovor koje su to nadležnosti tih nižih razina, a sam naziv koji je do sada iritirao građane, možda nije formuliran na najbolji način, a s druge strane, bila je dobra namjera samo zato što je to ustavna kategorija”, rekao je Marić.

On je dodao da je siguran da HDZ želi da kroz ovo pitanje riješi pitanje izbora člana Predsjedništva, i naknadno je dodao još jedno pitanje, to je glasanje u Domu naroda državnog Parlamenta. To je, kaže Marić, neprihvatljivo za SDA.

“Ovo ovdje na stolu je naša pamet uz punu podršku Predsjedništva Stranke i predsjednika Bakira Izetbegovića” – naglasio je Marić.

Muftija Dedović: Treba nam zajednički i jedinstveni, probosanski, probošnjački i promostarski front

O budućem uređenju Mostara na skupu koji je organizirala SDA govorio je i muftija mostarski Salem ef. Dedović. Pozvao je na smirivanje tenzija te na okupljanje zajedničkog i jedinstvenog probošnjačkog, probosanskog i promostarskog fronta.

“Problem Mostara, nije problem od jučer. Dugo je ovo, i kompleksno i složeno pitanje. Ne smijemo izgubiti živce i izgubiti glavu. Ovdje se mora ići hladne glave do kraja, uporno i strpljivo, bez razračunavanja. Nikakvo nam razračunavanje ne treba. Nama treba zajednički, jedinstveni, probosanski, probošnjački i promostarski front, kada je u pitanju Mostar”, rekao je muftija Dedović, kako ga citiraju Vijesti.ba.

Po njegovim riječima Mostar do sada ni na koji način nije uvjeren da se nešto promjenilo “s druge dominirajuće strane koja čitavo vrijeme sve ove godine želi napraviti od Mostara svoj grad.

“Bošnjaci i konstitutivni Srbi ovoga grada imaju drugačiji pogled na Mostar, kroz historiju imaju drugačiji pogled na Mostar. Moramo to saslušati, objediniti i uvažiti, napraviti zajedničko rješenje. Ne može biti parcijalnih rješenja. Rješenje mora biti jedno, jedinstveno i zajedničko. U interesu Mostara, budućnosti djece svih naroda i građana ovoga grada”, rekao je mostarski muftija.

Lovac: Svašta se rodi u mutnoj vodi, dobro pazite šta radite

Ispred Koordinacije svih boračkih udruženja Grada Mostara na skupu SDA na kojem je prezentiran prijedlog ove stranke za uređenje Mostara, prisutnima se obratio Semir Drljević Lovac kazavši da je ponuđeno rješenje SDA stiglo “5 do 12″, te da ga kao takvog borci ne mogu podržati.

“Ne mogu ništa više reći o ovome jer sam dobio na ulazu ovaj prijedlog. Mi smo vrlo ozbiljna koordinacija i ne pada nam na pamet da dajemo za 15 minuta svoj stav”, rekao je Drljević.

Dodaje da će borci pogledati prijedlog te da će isto tako proučiti i prijedlog Centra za mir, jer kako kaže, ostali prijedlozi nemaju neku snagu.

“Ovo nije prvi put da histerija ove krize dovodi u opasnost građane “mog sela”, govorim osobno, “mog sela”. Kad god zakuha neki magarac, koji misli da se bavi politikom negdje i gurne neku priču, problemi su na Bulevaru i bivšoj općini Stari Grad. Tu su moji susjedi i djeca mojih susjeda. Dobra pazite što radite”, poručio je Drljević predstavnicima SDA.

Drljević je potom citirao Balaševićevu pjesmu “Svašta se rodi u mutnoj vodi” kazavši da je ovo upravo to.

“Ja sam mislio da će ovo biti malo širi skup, a ne skup SDA. Ove krize, nisu one krize sad, one su krize konstantne i poznate, zna se odakle idu, odakle dolaze i tko ih potpiruje. Da se ne bi igrali mutne vode, mi kao boračke organizacije ćemo svaki prijedlog razmotriti i nikome bjanko nećemo dati da rješava uređenje Mostara”, rekao je Drljević.

Napomenuo je da je u vremenu kada svi poručuju da se ne mogu dogovoriti nemoguće u 15 dana napraviti dogovor kojim bi svi bili zadovoljni.

“Ono što podržavam je da se iznađe kompromis privremenog rješenja svih naroda, da se održe izvandredni izbori i da legitimni predstavnici koje građani izaberu pričaju o stalnom uređenju”, kaže Drljević.

Sinoćnji skup “bošnjačkih udruženja” u Mostaru, s ciljem da provjere stav Bošnjaka – “što konkretno hoće, a što neće u Mostaru”. jučer je najavio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednika SDA, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

– Stranka demokratske akcije Mostar pratit će taj stav, a vodstvo u Sarajevu pratit će stav SDA Mostara. Ne bi trebao biti problem, ako Sarajevo ima četiri općine s punim ovlastima, da u Mostaru ostanu izvjesni relikti – četiri ili šest općina koje će se brinuti o tome da se Mostar jednako i proporcionalno razvija – smatra Izetbegović./HMS/

SDA zatražila tročlano gradonačelništvo u Mostaru
Objavljeno 01.04. - 17:37

Stranka demokratske akcije GO Mostar danas je pozvala OHR da hitno donese odluku o rotaciji gradonačelnika Mostara po načelu državnog Predsjedništva.

”OHR treba hitno donijeti odluku o rotaciji gradonačelnika u Gradu Mostaru po uzoru na Predsjedništvo BiH, čime bi se nakon osam mjeseci, po načelu rotacije, mijenjali gradonačelnici iz reda konstitutivnih naroda, s time da bi prvi mandat pripao gradonačelniku iz srpskog ili bošnjačkog naroda i to iz starog saziva Gradskog vijeća”, kazao je predsjednik GO SDA Mostara Salem Marić.

Osim toga, Marić je pozvao OHR da nametne ili zatraži od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da kod donošenja odluke o raspisivanju lokalnih izbora 2016. raspiše izbore i za grad Mostar, a po njegovom mišljenju jedini mogući izbori, odnosno njihovo održavanje je po starom Statutu i starom izbornog zakonu, prenose Vijesti.ba./HMS/

GO HDZ BiH: SDA prvo krivi OHR, a onda traži pomoć
Objavljeno 01.04. - 17:41

Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Damir Džeba

Povodom čestih medijskih nastupa i najava o prijedlogu rješenja za Grad Mostar koja dolaze od Gradskog odbora SDA Mostara, GO HDZ BiH Mostara ističe kako iznenađuju razna nova rješenja koja predsjednik GO SDA Mostara nudi i prezentira javnosti, prenosi Hrvatki Medijski Servis.

-Tražiti da se OHR u ovome trenutku bavi nametanjem bilo kakvog rješenja, kako to u svojoj izjavi traži gospodin S. Marić, a samo nekoliko dana ranije mostarska SDA je optuživala OHR kao glavnog krivca za stanje u Mostaru, pokazuju da mostarska SDA izbjegava prihvatiti dosljednu provedbu Odluke Ustavnog suda BiH, stoji u priopćenju GO HDZ BiH.

Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar još jednom ističe kako prijedlog SDA definiran „Zakonom o Gradu Mostaru“ duboko dijeli Mostar kao jedinstvenu cjelinu uspostavljajući neke nove „zone“ te kao takav nije prihvatljiv Gradskom odboru HDZ-a BiH Mostar.

Takvi prijedlozi su u suprotnosti sa suštinom presude Ustavnog suda BiH o izboru vijećnika u Gradsko vijeće grada Mostara./HMS/

Predstavnici Hrvata su političkim partnerima ponudili cjelovito rješenje i prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH o načina izbora Gradskog vijeća Grada Mostara, čime se otvara put za provedbu lokalnih izbora u ovom gradu. Također, HNS je izradio konkretna rješenja za način izbora i funkcioniranja Predsjedništva BiH te domova naroda na državnoj i federalnoj razini, piše Večernji list BiH. Otkrivamo što donose prijedlozi, posebice za Mostar, oko kojih je posljednjih dana bilo dosta polemike u javnosti. Njihovim prihvaćanjem ne samo da bi se ispunile obveze koje BiH ima po osnovi međunarodnih i domaćih sudskih odluka, već bi se dugoročno relaksirali politički odnosi i izbjegao izborni inženjering u BiH. “Večernji list BiH” ekskluzivno donosi detalje prijedloga koji čekaju očitovanje političkih čimbenika u BiH.

Ustroj Mostara

HNS je doznajemo predložio da se Gradsko vijeće Grada Mostara sastoji od 35 vijećnika, koje neposredno biraju birači koji su upisani u Središnji birački popis za glasovanje na teritoriju cijelog područja Grada. Od ovog broja između 23 i 27 posto su kompenzacijski mandati, dok se ostali raspodjeljuju u višečlanim izbornim jedinicama. Prema prijedlogu predviđeno je pet takvih jedinica. Prvu bi činilo gradsko područje 1 i sastojalo se od bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Središnje zone. Drugu izbornu jedinicu bi činilo gradsko područje 2, odnosno teritorij bivšeg gradskog područja Zapad, a treću teritorij nekadašnjeg gradskog područja Jug. Četvrtu izbornu jedinicu činio bi teritorij bivšeg gradskog područja Jugoistok, a petu teritorij nekadašnjeg gradskog područja Sjever. Broj mandata za svaku izbornu jedinicu utvrdio bi se tako što bi se ukupan broj upisanih birača dijelio s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, broj upisanih birača za tu izbornu jedinicu dijeli se s količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovi cijelih brojeva, raspodjeljuju se izbornim jedinicama na osnovi najvećeg decimalnog ostatka. Od 35 članova Gradskog vijeća koje neposredno biraju građani, 26 se bira iz pet višečlanih izbornih jedinica, a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorija Grada Mostara kao cjeline. Spomenutih 26 mandata bilo bi raspoređeno tako da izborna jedinica 1 bira 14, izborna jedinica 2 pet, a izborne jedinice 3 i 4 po dva člana. Peta izborna jedinica birala bi tri člana Gradskog vijeća. Ni jedan od konstitutivnih naroda ili “ostali” ne mogu imati više od 17 svojih predstavnika u Gradskom vijeću. Time se jasno onemogućava da u Vijeću bude 50 posto ili više pripadnika samo jednog naroda. Raspodjela kompenzacijskih mandata obavljala bi se po postojećim pravilima s tim što se, ako svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od tri mandata ili ne bude izabran makar jedan vijećnik iz reda “ostalih”, naknadni kompenzacijski mandat dodjeljuje kandidatu relevantnog naroda ili “ostalih” s kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz relevantnog naroda. Ako ta stranka ili koalicija na svojoj listi nema dovoljno kvalificiranih kandidata iz relevantnog naroda ili “ostalih”, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije s najvećim brojem glasova koja na svojoj kompenzacijskoj listi ima takvih kandidata. Međutim, ako se dogodi da ni na jednoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz potrebnog naroda ili “ostalih”, mandat se prenosi stranci ili koaliciji s najvećim brojem glasova koja ima takvih kandidata na drugoj listi. Za razliku od Gradskog vijeća, gradonačelnik Grada Mostara bi se i ubuduće birao neizravno, sukladno Ustavu FBiH. Ponuđeno rješenje za izbor Gradskog vijeća zadovoljava odluku Ustavnog suda uz ispunjenje osnovnog cilja, a to je otklanjanje diskriminacije koju je utvrdio Ustavni sud i reguliranje prava birača iz tzv. Središnje zone.

Dva modela

Političkim partnerima je HNS ponudio dva modela izravnog izbora članova Predsjedništva BiH. Po oba modela Predsjedništvo bi zadržalo tročlanu strukturu. Prema prvom modelu, srpski član bira se izravno s teritorija RS-a, a bošnjački i hrvatski izravno s teritorija FBiH. Za sva tri člana Predsjedništva mogli bi se birati pripadnici bilo kojeg od konstitutivnih naroda ili ostalih. Novina u odnosu na sadašnje rješenje je ta što se ne traži da kandidati budu Hrvat, Bošnjak i Srbin, već se oni nazivaju “hrvatskim”, “bošnjačkim” i “srpskim” članovima, što znači da ove kolektivitete mogu predstavljati i kandidati koji nisu iz te skupine. Srpski član Predsjedništva BiH birao bi se iz entiteta RS kao jedne izborne jedinice i postojao bi samo jedan glasački listić. Kandidat s najvećim brojem glasova bio bi izabran i to je isti sustav izbora kakav postoji i danas. FBiH bi također bila jedna izborna jedinica i svaki glasač na cijelom teritoriju ovog entiteta imao bi isti glasački listić. Unutar Federacije kao jedne izborne jedinice definirala bi se dva izborna područja. U prvo bi se ubrajale sve općine u kojima, prema rezultatima popisa iz 2013., živi više od dvije trećine pripadnika bošnjačkog naroda, dok bi se u drugom izbornom području našle sve općine u kojima, prema rezultatima istog popisa, živi više od dvije trećine Hrvata. Sve ostale općine, a riječ je, dakle, o onima u kojima ni Bošnjaci ni Hrvati ne čine dvotrećinsku većinu pučanstva, ubrajale bi se u oba izborna područja. Izabrani članovi Predsjedništva BiH iz Federacije bi bili onaj koji je osvojio najveći broj glasova na teritoriju entiteta te onaj koji je pobijedio u izbornom području, različitom od izbornog područja iz kojeg prvorangirani kandidat ima većinu od svojih ukupno dobivenih glasova. Ako je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova na teritoriju FBiH većinu svojih glasova dobio u izbornom području 1, tada on u Predsjedništvo ulazi kao bošnjački član, a ako je većinu svojih glasova dobio u izbornom području 2, ulazi u Predsjedništvo kao hrvatski član. Izborni prag za članove Predsjedništva BiH bio bi tri posto. Po drugom, faktički alternativnom izbornom modelu, dva člana Predsjedništva BiH s teritorija Federacije birala bi se iz FBiH kao jedne izborne jedinice, uz uvjet minimalne multietničke reprezentativnosti. Taj uvjet se osigurava na način da izabrani kandidati ne mogu biti izabrani samo glasovima s područja Federacije u kojima jedan narod ima većinu, računajući po županijama kao federalnim jedinicama. Etničke većine po županijama uzimaju se po rezultatima popisa iz 2013.. U praksi bi to izgledalo tako da prvi izabrani član Predsjedništva BiH iz Federacije bude onaj kandidat s najviše osvojenih glasova s liste kandidata. Na listu kandidata ulaze oni kandidati koji su prešli izborni prag od tri posto i ostvarili pobjedu u barem jednoj županiji. Drugi kandidat za člana Predsjedništva iz FBiH bira se uz uvjet minimalne multietničke reprezentativnosti, na način da se bira kandidat koji je iza prvog s liste kandidata osvojio najviše glasova, uz uvjet da dva člana Predsjedništva iz Federacije zajedno nose pobjede u barem dvije županije s etničkom većinom bošnjačkog i barem dvije županije s etničkom većinom hrvatskog naroda. Ako kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste kandidata po broju glasova i tako do kraja liste, a ako ni jedan kandidat ne ispunjava navedene uvjete za popunu pozicije drugog člana Predsjedništva BiH iz Federacije, tada se, po ovom prijedlogu HNS-a, bira kandidat iza prvog s liste koji je osvojio najviše glasova uz uvjet da dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH zajedno nose pobjede u barem po jednom većinski hrvatskoj i većinski bošnjačkoj županiji. Ako je jedan kandidat pobijedio u svim županijama FBiH te stoga ne postoji niti jedan drugi kandidat na listi kandidata, tada se za drugog člana Predsjedništva bira drugi kandidat s najviše osvojenih glasova u Federaciji. Provedba nekog od ovih rješenja iziskuje konkretne intervencije u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, ali osigurava političku stabilnost, jer se uvažava izborna volja naroda i građana.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić pojasnio je u Dnevniku TV1 zašto pojedine mostarske ulice, uprkos brojnim kontroverzama, još uvijek nose nazive ustaških dužnosnika. Licemjerno je, kako je istakao, danas spočitavati to pitanje Hrvatima, jer promjenu nisu htjeli upravo Bošnjaci.

Prvenstveno je naglasio da, prema statutu Grada Mostara, komisija Gradskog vijeća određuje nazive ulica, tako da “nitko ne može nikome nametnuti nešto, ako se on ne slaže s time.

Bešlić je ispričao kako ga je bivši visoki predstavnik u BiH Ashdown godinu dana nakon ujedinjenja Grada zamolio da predloži Gradskom vijeću promjene naziva ulica, koje, kako je istakao, nose imena koja nekoga mogu iritirati, što je on i učinio.

Bešlić tvrdi kako je dva puta pred Gradskim vijećem predlagao da se, između ostalih, ulice Mile Budaka, Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića preimenuju i dobiju nazive po piscima i pjesnicima poput Ive Andrića, Tina Ujevića i Vladimira Preloga.

“Te ulice su uglavnom bile u zapadnom dijelu Grada i nosila su imena koja mogu iritirati neke druge. Moj prijedlog na samom Gradskom vijeću doživio je vrlo ugodne komentare i sve pohvale, naišao je na oduševljenje. Međutim, kada se glasalo, samo su Hrvati digli ruke. Veliko iznenađenje za mene je bilo da su ljudi koji su bili u Gradskom vijeću i pohvalili gradonačelnika za prijedloge, digli ruku protiv ili su bili suzdržani. Nije bilo dvotrećinske većine”, pojasnio je Bešlić.

Licemjerno je, naglasio je, danas spočitavati to pitanje Hrvatima, jer promjenu nisu htjeli upravo Bošnjaci.