Ja zapravo najviše padam na mađarski "Tokai", i te sorte.

Naprotiv, vrlo je koristan i zdrav, a da ne govorimo da je spasio milijune od gladi. Poznato je kako su pomorci umirali ko muhe od skorbuta dok nisu počeli koristiti krumpir. Inače, baka mi je pričala kako su se u Lici uzgajale mnoge različite vrste krumpira kojih danas nema, ja sam probao ljubičasti krumpir koji je nekad bio jako čest, a danas iznimno rijedak. Možda se čak i batat uzgajao, tko zna.

Spasio je milijune gladnih onda kad su ljudi prakticno jeli samo meso, i zato sto je bio hrana za siromasne... Ne bi pomorci imali problem s skorbutom da su jeli recimo i narance, naprotiv... Samo one su osjetno skuplje, i za pomorce bitno - kvare se brzo...

Krumpir je u biti biljka puna otrova koja se mora termicki obraditi... Ako ga kuhas izgubi se dobar dio vitamina (kao i guljenjem), a osobito vitamina C, a ako ga peces postaje kancerogen (to je dokazano, jer UH na visokim temperaturama postaju kancerogeni (kao cips ili przenik krompirici... ali i prepeceni kruh recimo)... A na kraju, postoji znatno vise bilja koje je manje kaloricno, koje je daleko bogatije vitaminima, mineralima al i drugim stvarima...

Al da kazem jos da je spinat recimo isto tako prilicno nezdrava biljka, a osobito ga svjezeg treba izbjegavati... blitva isto tako, ali manje...

Kad je u pitanju zdravlje i bilje, voce je najbolji izbor... A kvalitetan kruh je uvijek ispred krumpira...

Zato sto nije zdrav...Ne smiju ga konzumiratio osobe koje imaju problem s stitnjacom, bubrezima, giht itd... Pun je otrova (koje prirodno biljka ima da se stiti od insekata, nametnika) koje onda ti unosis... Kuhanjem se dio neutralizira, ali ne sve... i ako se pravi s mlijekom je bolje, jer kalcij te otrove veze za sebe... To znam jer u obitelji imamo jednu osobu kojoj je zabranjeno jesti zeljasto bilje kao blitva, al osobito spitan, i nikako sirov... a mozes i guglati... Pustite bapske price...

Isto se kaze za spinat da sadrzi zeljezo, sto je tocno, no to zeljezo nije isto kao ono organsko u mesu i jajima, te se slabo apsorbira, a tesko je za zeludac...

Ovo je dobro, gleda neki dokumentarac di neko spominje da bi dalmatinci duze zivili, da ne izidu toliko blitve.
Samo sto ce covik izist onda? Ne valja ovo, ne valja ono.

Da, a neko ce ti reci da sokovi i pekmezi rusu zube, i imaju hrpu cukra. Pogotovo sokovi od narance meksaju zube, pa ih izgrizu....A koliko ljudi ima koji su intolerantni na lactosu? Mislin da se tu nista da generalizirati, i svaciji organizam drugacije radi.

Špinat (Spinacia oleracea) je jako cijenjena biljka koja spada u lisnato povrće, a čiji je uzgoj raširen u cijelome svijetu. Ova se biljka odlikuje niskom kaloričnošću i visokim sadržajem vitamina A i minerala. U špinatu se nalazi i određena količina folne kiseline koja ni u kojem slučaju nije zanemariva. U 100 grama kuhanog i ocijeđenog špinata sadržano je 23.3 kcal (97.86 kJ), 91.2 grama vode; 0.22 grama masti (sa ukupno 0.11 grama polinezasićenih masnih kiselina); 3 grama proteina; 3.8 grama ugljikohidrata; 1.88 grama dijetalnih vlakana koja su bitna za fiziološke procese vrenja, peristaltiku crijeva i eliminaciju (izlučivanje) toksičnih i otpadnih tvari iz organizma. Od vitamina u 100 grama kuhanog špinata ostaje sačuvano oko: 8190 i.j. vitamina A; 10 mg vitamina C; 0.1 mg B1 vitamina; 0.23 mg vitamina B2; 0. 25 mg vitamina B6; 0.49 mg niacina; 0.14 mg pantotenske kiseline i 145.5 mcg folne kiseline. Uz to u istoj količini kuhanog špinata nalazi se 70 mg natrija; 135.6 mg kalcija; 87.8 mg magnezija; 3.5 mg željeza; 55.6 mg fosfora; 465.6 mg kalija; 0.77 mg cinka; 0.174 mg bakra i 0.935 mg mangana. Dugi niz godina smatrao se špinat najboljim izvorom minerala željeza. Ta je činjenica netočna jer se željezo u špinatu i ne nalazi u velikim količinama, a osim toga takvo željezo koje još i nazivamo ne-heminsko željezo, za razliku od heminskog željeza (kojeg nalazimo u hemoglobinu - proteinu koji daje crvenu boju krvi i mesu), predstavlja oblik koji se slabo i vrlo sporo upija (resorbira) u našim crijevima. Upotrebom takve vrste željeza ne treba očekivati veće pozitivne učinke u liječenju akutnih anemija. Legendarni crtić o Popaju ipak je najvećim dijelom proizvod marketinške politike budući da špinat nije ni približno moćna namirnica sa energetskog stanovišta. U špinatu je vrlo visoki sadržaj oksalne kiseline. To je kiselina koja se može taložiti u bubrezima i izaziva pojavu oksalatnih kamenaca. Najviše oksalata ima u peteljci, a manje u lišću špinata. Djeci i dojenčadi treba obavezno pripremati lišće odvojeno od peteljke i uz to upotrijebiti mlijeko u pripremi špinata. Kalcij iz mlijeka zajedno sa oksalatima pretvoriti se time u netopivi spoj - kalcij-oksalat, koji se nerazgrađen izluči iz organizma. Na taj se način neće moći iskoristiti kalcij iz mlijeka za naš metabolizam, ali će nam omogućiti da se riješimo potencijalno opasnih oksalata. Zbog visokog sadržaja oksalata špinat se ne preporučuje bubrežnim bolesnicima, a zbog dosta velike količine mokraćne kiseline i purina, špinat moraju izbjegavati osobe koje pate od gihta, reume, artritisa, žučnih kamenaca i kamenaca u sustavu za izlučivanje mokraće. Mora se istaći i još jedan opasni nedostatak špinata. Špinat ima sposobnost uvlačenja (resorpcije) nitrata iz zemlje preko korijena. Stajanjem špinata, te naročito stajanjem gotovog jela ta se količina nitrata povećava. Nitrati u kuhanom špinatu mogu se u procesu vrenja čak i u hladioniku pretvoriti u opasne nitrite koji se u našem organizmu spajaju sa aminima i tvore visoko kancerogene spojeve koje nazivamo nitrozoamini.

Pa istina je to da odredjeno povrce nije zdravo, iako se misli da sve sto je povrce i prirodno mora biti i zdravo...

U biti, ima se sta jesti... To je u prvom redu meso (krto meso), jaja, sirevi i proizvodi od mlijeka, riba (sto manja, to bolje, zbog zive i ostalih metala) te voce... voce je uvijek ispred povrca... Kod mene se recimo uvijek ima kupina, malina, borovnica, jagoda, sljiva... te sokova i pekmeza na tu varijantu... Jabuke, narance, mandarine, brusnica itd, itd... Ima i povrca valjda koje je zdravo, al isto ga ima dosta koje bi trebalo izbjegavati, a to je u prvom redu ovo zeljasto, odnosno ne jesti ga puno i ne sirovo...

Ne može se voće i povrće tako uspoređivati.

Voće može biti izvor energije, ali u voću nema proteina.

Slažem se da ima štetnog povrća, ali ima i korisnog. Kao npr. rajčice, salata, krastavac, mrkva...

Je li itko probao klice?

A u povrcu kao ima proteina?

Ima korisnog povrca, nisam ni rekao suprotno... al ima ga i koje bas i nije najsretnije, a i ostalo nabrojano povrce se moze sakriti pred vocem kad je zdravlje u pitanju...

Inace, vjerovatno nesto najzdravije je luk, crveni i bijeli, uz to obozavam ga... al nazalost tu je taj problem s mirisom pa ga covjek ne moze cesto jesti, a trebao bi sto vise...

Kad je zdravlje u pitanju, nisam ti pametan. Milijun savjeta se može naći, i milijun iznimki.

Moj dida npr., cijeli život je pušio, bio alkoholičar, preživio i 2. svj. rat, i Bleiburg, vodili ga partizani na streljanje, pa ga pustili, pa onda glad nakon rata,pa stalno nešto. Jeo što je stigao, nije puno pazio što je zdravo, što nije.

I eno ga i dan danas živ, uskoro će mu 100 godina.

Mislim da se za zdravlje najbitnije puno ne sekirat, njemu je od kad ga znam, orilo, gorilo.

Poenta je u tome da oni koji se previše čuvaju često izgledaju starije i bolesnije od onih koji ne daju pet para na sve to.
Genetika je presudna, ipak.

Pa nije ni cudo kad vegetarijanstvo uopce nije zdravo... nismo mi stvoreni da pasemo travu.

A jesi mi ti neki doktor....sto to tocno nije zdravo kod njih, i cega im fali?

Pa i nisam doktor, nego tek forumas sa svojim misljenjem, kao i svi drugi... Nije zdravo. Nije dobro citavo vrijeme samo jesti travu iz mnogih razloga, kao sto nije dobro ni jesti samo meso. Poznata je ona o zlatnoj sredini. Za pocetak neki vitamini se nalaze samo u mesu, odnosno mlijeku, jajima itd... Oni moraju uzimati dodatke prehrani da to nadoknade.

Fali im i proteina vjerovatno...