Citat:
Evropa otvara vrata i sezoncima sa Balkana?
Evropska unija je nedavno objavila Direktivu o sezonskom zapošljavanju koja će omogućiti otvaranje tržišta rada Unije za sezonske radnike iz trećih zemalja.
Prema ovom dokumentu, svaki sezonski radnik će morati da ima ugovor o radu sa jasno preciziranim brojem radnih sati, iznosom naknade koju je poslodavac dužan da isplati, kao i mogućnost korišćenja socijalnih prava u državi EU u kojoj radi, osim prava vezanih za zapošljavanje. Direktivom se na jedinstven način regulišu prava radnika u svim zemljama Unije kada je reč o sezonskim poslovima, što do sada nije bio slučaj, budući da je svaka država ovu oblast zasebno regulisala.
- Direktiva omogućava lakše dobijanje dozvole boravka i radne dozvole po osnovu sezonskog rada, ali samo ukoliko postoji stvarna potreba za tim poslovima i na osnovu iskazane potrebe poslodavca, i to najviše na šest meseci, s tim da je moguće dobiti ponovni ulazak za sledeću godinu - kaže za "Vesti" Srđan Andrijanić, portparol Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) Republike Srbije.
- Sezonsko zapošljavanje zavisiće isključivo od trenutnih potreba država i interesa da te države potpiše bilateralni sporazum o sezonskom zapošljavanju - objasnio je Andrijanić.
Preostaje tako da NSZ može da posreduje samo ukoliko strani poslodavac iskaže potrebu za našim radnicima i u ponudi prezicira koji profil radnika mu je potreban kako bi mu NSZ pomogao u pronalaženju.
Osiromašenim balkanskim privredama ovaj dokument pruža slamku spasa za armiju nezaposlenih, pogotovu što bi stupanjem na snagu Direktive radnici iz trećih zemalja dobijali lakše radne dozvole. Naime, Brisel razmatra i mogućnost da se pristup radne snage u određenim oblastima olakša kroz višegodišnje aranžmane.
- Ukoliko bi neki poslodavci iskazali potrebu za poslom koji bi trajao, recimo, tri godine, onda bi ljudi mogli dobijati poslove po okončanju jedne godine, automatski i na druge dve godine sezonskog rada - objašnjava Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Osim potrebe za radnicima u vreme poljoprivredne sezone, u ugostiteljstvu i turizmu, jedan od razloga za donošenje Direktive jeste i uspostavljanje zajedničkih pravila za ulazak i boravak u EU, efikasnije upravljanje kretanjem radnika, a sve u cilju suzbijanja rada na crno i sprečavanja da se sezonski rad pretvori u trajni rad.
Veliko je pitanje da li će Direktiva uskoro zaživeti s obzirom na krizu kroz koju prolazi ekonomija EU i evro, iako bi dobrim umrežavanjem firmi koji potražuju radnike sa tržištem rada na kojem se nude različiti obrazovni profili profitirali svi - i poslodavci i nacionalne ekonomije i brojni nezaposleni? Ipak, optimizam uliva podatak da moćnoj nemačkoj privredi već sada treba oko 100.000 visoko obrazovnih radnika, dok se na Birou za nezaposlene u Srbiji nalazi čak 22.000 inženjera.
Svi čekaju lakšu proceduru
Banjalučanin Goran Vujić (29) u više navrata je prethodnih godina razmišljao da se otisne u inostranstvo i pokuša da zaradi neki novac, ali nije želeo da rizikuje kršenje bilo kakvih zakonskih procedura u EU, pa je ostajao u BiH.
- Ako su istinite priče o olakšanju procedura za sezonske radnike sigurno je da ću razmisliti o novom pokušaju. Međutim, sigurno je da ću sačekati da sve to zaživi jer ne želim nikakva neprijatna iskustva - kaže Vujić.
Građani neupućeni
Građani u BiH još uvek nisu upoznati sa novim pravilima koje bi EU trebalo da počne primenjivati.
"Vesti" su nedavno pisale o tome da u BiH ne postoji institucija koja prati odlazak naših ljudi u inostranstvo, kako za stalno, tako i za sezonske poslove, pa se onda mnogi odlučuju da u vlastitom aranžmanu, na crno, idu ili u zemlje regiona, ili u EU, na privremeni rad.
Izvor:
http://adf.ly/ASSscEto i za nas sanse.
