Opet lupaš bezveze. Ima nepristrasni međunarodni sud u Hagu da nam presuđuje i samo treba poštovati odluke tog suda. A ne da se mi svađamo ko je u pravu.

Opet ti sa glupostima.

Ja ne poštujem sud koji se ne zasniva na pravdi. Svaki pošteni Europljanin čini isto. Ali vi baštinici bliskoistočnih kulturnih utjecaja prihvaćate nepravedan sud ako ide u čisto vašu sektašku korist. Poštujete silu, a ne pravdu. To je tipično za zemljopisni prostor odakle crpite duhovne ideje. Mi smo drugačiji.

No vremena se mjenjaju. A uostalom zašto bi netko prihvaćao presude tog cirkusa. Tvoji pravoslavno Bosanci se svakako ne obaziru na to.

Kakav sud. Nijedan sud im neće vratiti Srebrenicu, te ustanove se time ne bave. Niti "ukidanjem RS".

Ništa ti ne kontaš momak. Ima nešto što se zove realnost a ti možeš prihvatiti ili ignorirati realnost. Recimo gori ti kuća. To je onda realnost a do tebe je hoćeš li ignorirati tu realnost i ostati u kući ili ćeš prihvatiti realnost i pobjeć napolje.

Sud u Hagu je međunarodno prihvaćen kao mjerodavan da presuđuje o tome šta se ovdje dešavalo. Ti možeš izać gologuz napolje i vikati "NEĆU NEĆU NEĆU" ali to ništa neće promjeniti. Za svijet, za buduća pokoljenja i za njihove istorijske knjige presude suda u Hagu će biti istina za vjeke vjekova.
Ako Hag kaže da je u Srebrenici bio genocid onda je bio i tačka. Ako Hag kaže da je u Hrvatskoj bio udruženi zločinački poduhvat onda je bio i tačka. Evo jučer Banki Mun u Sarajevu opet ponovi da je u Srebrenici bio genocid. I uvijek će ponavljati svi i svuda dok je ove planete. Pa ti prihvataj šta god hoćeš.

Kome se ukazuje pelješki most?

Bilo kakvog rješenja hrvatske šengenske dileme između neumskog koridora i pelješkog mosta nema bez zadiranja u suverenitet i teritorijalni integritet dviju zemalja. A tu problem ne završava, nego tek počinje

Nakon što je SDP-ova vlada Zorana Milanovića proljetos definitivno potopila pelješki most kao preskup i stoga besmislen način povezivanja svoje teritorije, unutrašnja politika naših susjeda i približavanje rokova za potpunu integraciju u EU uzburkali su more u Neumskom zalivu, što je dovelo do ukazanja fantomskog projekta Ive Sanadera.

Podsjetimo, bivši premijer i lider stožernog HDZ-a, a sadašnji optuženik dva puta je polagao predizborni temeljac veleljepnog mosta, za koji je Evropska razvojna banka početkom ove godine ocijenila da je megalomanski projekt i odbila da posudi 250 miliona eura za njegovu realizaciju.

Strogi uslovi EU

Međutim, aktuelna ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić prošlog ponedjeljka u Bruxellesu tražila je način kako da Hrvatska za pelješki most, čija se vrijednost sada procjenjuje na 400 miliona eura, dođe do nepovratnih sredstava iz IPA fondova. Izgleda, međutim da u tome nije otišla dalje od odškrinutih političkih vrata, na što upućuje i njezin diplomatski odgovor na direktno novinarsko pitanje hoće li hrvatska od EU dobiti novac za most iz evropskih strukturnih fondova?

“To ćemo još vidjeti, ali ono što kažu jeste da je most projekt koji se može kandidirati za finansiranje iz evropskih strukturnih fondova. Taj novac se može dobiti ako se pokaže da je most najbolje rješenje. Da bi se to ustanovilo, treba napraviti predstudiju izvodljivosti kojim bi se kompariralo rješenje koridora kroz BiH sa svim političkim, tehničkim, finansijskim i drugim komponentama i, s druge strane, projekta mosta. Tek temeljem te studije ili predstudije izvodljivosti donijet će se odluka, ali u principu to jeste projekt koji se može kandidirati za evropske fondove”, izjavila je Vesna Pusić nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom..

U kojem roku, glasilo je sljedeće novinarsko pitanje, na što je ministrica Pusić odgovorila da je za Hrvatsku “važno da studija bude napravljena što prije, a prva godina za koju bi se mogli kandidirati ukoliko se ustanovi da je najbolje rješenje je 2014.”

Prema njezinim riječima, povjerenik za proširenje Štefan Füle sazvao je za drugu polovinu septembra sastanak na kojem će se razgovarati o rješavanju sadašnjih graničnih prelaza na ulazu i izlazu iz neumskog područja, koji moraju biti gotovi do 1. jula sljedeće godine. Ako se zna da bi izgradnja u međuvremenu redizajniranog fantomskog mosta trajala najmanje četiri godine, prostom računicom dolazi se do zaključka da Hrvatska jednostavno nema vremena da u planiranom roku na ovaj način svoje granice zamijeni šengenskim.

Koridor u prvom planu

Tako se kao najbolje rješenje – ne samo u finansijskom, nego i političkom, tehničkom, ekološkom i svim drugim pogledima koji su uslov za cjelovitu integraciju u EU – nameće neumski koridor. Više i neposrednije od Vesne Pusić u Bruxellesu, o neumskom koridoru istog dana u Zagrebu su razgovarali resorni državni ministri Hrvatske i BiH Siniša Hajdaš Dončić i Damir Hadžić. U suštini, taj razgovor nastavak je procesa započetog 4. maja ove godine kada su dvojica ministara postigli sporazum, ali se sve do sada čekalo šta će o njemu reći nadležni organi Evropske komisije.

Naime, iza vijesti da su Hrvatska i BiH u ponedjeljak dogovorile osnivanje povjerenstava za neumski koridor i Luku Ploče krije se podatak da je Hrvatska u međuvremenu obavila sve neophodne kosultacije s Evropskom komisijom. Rezultat svega trebalo bi da bude usaglašavanje prijedloga međudržavnog sporazuma o prolasku kroz taj koridor, koji bi sadržavao i odredbe o nesmetanom korištenju Luke Ploče, na čemu insistira BiH kao protuusluzi Hrvatske, za što je rok naredni oktobar. O sadržaju konsultacija i instrukcija Evropske komisije kao sastavnom dijelu budućeg bilateralnog sporazuma Hajdaš Dončić kaže:

“Operativno smo dogovorili uspostavu povjerenstava, ekspertnog tima koji će pokušati doći do sporazuma o prolasku kroz područje Neuma. U razgovorima s povjerenicima EK postavljena su zajednička pregovaračka stajališta da je pitanje prometnog koridora kroz neumsko, dakle područje BiH, moguće riješiti jedino bilateralnim sporazumom između Hrvatske i BiH, koji bi onda uključivao i prometni suverenitet RH kroz taj koridor. To je i početni položaj Hrvatske, jer ovdje se više ne radi samo o povezivanju hrvatskog, nego i europskog teritorija”, poručio je hrvatski ministar.

Njegov bh. kolega Damir Hadžić je osnivanje zajedničkog povjerenstva za izradu, kako je rekao, “sporazuma o prometnom koridoru kroz Neum te korištenju Luke Ploče” ocijenio dobrim korakom da se pitanje povezivanja hrvatskog juga riješi dogovorom i normativno. Vezivanje neometanog korištenja Ploča za ovaj sporazum Hadžić smatra normalnim jer je ta luka “ionako orijentirana prema BiH i bez njezine privrede vrlo teško može osigurati pozitivno poslovanje. Vjerujemo da je moguće što prije doći do rješenja. Medijaciju od strane EU prihvaćamo i ona nije sporna te na taj način želimo potvrditi svoje potpuno opredjeljenje da pomognemo Hrvatskoj, da ne budemo po bilo kojoj osnovi Hrvatskoj ono što joj je Slovenija”, poručio je Damir Hadžić.

Rješenje na dugu štapu

Ovu svoju poruku podvukao je “opredjeljenjem BiH da neumskim koridorom ni na koji način ne uvjetuje rješavanje pitanja luke Ploče, kao što bi bilo dobro da ni Hrvatska, što joj nije intencija ni na koji način, ugrožava odlučnost BiH da od Luke Ploče pravi konkurentnu luku ostalim lukama na Jadranu”.

Istu odlučnost ministar je zadržao govoreći o najnovijoj hrvatskoj namjeri vezanoj za pelješki most, naglašavajući da gradnja mosta “ipak pretpostavlja rješavanje nekih pitanja vezanih uz državnu granicu te poštivanje međunarodnih konvencija, poput one UN-ove o pravu mora”. Od te činjenice nije bježao ni Hadžićev kolega Hajdaš Dončić podsjećajući da BiH nije pomorska zemlja u onom obimu kao Hrvatska, ali da međunarodno pravo ne priznaje da je neka zemlja pomorska, a neka malo manje pomorska.

Kad se sve sabere, proizlazi da bilo kojeg rješenja povezivanja Hrvatske sa svojim krajnjim jugom i korištenja Luke Ploče, pri čemu nipošto ne treba zanemarivati položaj Neuma i interese njegovih stanovnika, nema bez zadiranja u suverenitet i teritorijalni integritet jedne ili druge države. Zato Damir Hadžić nakon diplomatske izjave da je i oko pelješkog mosta, kao dugoročne opcije, moguće doći do rješenja, ali samo ako se prethodno ispune normativne i zakonske obveze, ipak naglašava:

“Suverenitet BiH ne može biti ugrožen na bilo koji način, kao što ni BiH ne želi ugrožavati bilo čiji suverenitet s druge strane”.

Je li ovdje definitivno zapelo rješenje hrvatskog šengenskog problema bilo neumskim koridorom, bilo pelješkim mostom? Odgovor na ovaj ipak lokalni problem nudi evropsko iskustvo s Rumunijom i Bugarskom. Naime, Rumunija i Bugarska primljene su u EU prije nešto više od pet i po godine, ali još nisu punopravni sastavni dio šengenske teritorije.

Biće, dakle, još pregovaranja, pesimisti bi rekli – sve dok BiH ne uđe u EU.

Ma nije tako momak.

Al šta da ja tebi pričam kad si ti stao pred Banja Lukom.

Ko je oslobodio Sanski Most? Da nije možda HVO? Koliko je 5 korpus bio udaljen od Banja Luke ako je već bio u Sanskom Mostu? Haj pogledaj kuda ide entitetska linija između Sanskog Mosta i Banja Luke pa mi reci da ta linija nije "pred Banja Lukom"??? Nije ni Bočac bliže.

Mnogo si glup momak. Banja Luci se može prići sa više strana kao i svakom mjestu uostalom. Nije Bočac jedini prilaz Banja Luci glupko

Mnogo si glup momak. Banja Luci se može prići sa više strana kao i svakom mjestu uostalom. Nije Bočac jedini prilaz Banja Luci glupko

Hrvati stadoše pred Banja Lukom, neki dan, ajme koji odron je bio, jedva prošao u nedjelju. Zapravo smo više puta stajali, od Bočca...

Mislim kako Hrvatima u BiH više odgovara koridor kroz Neum, ulaskom u Schengen i BiH jednostavno dobivamo cestu za Neum, dobru.

S takvim stavom možda slijedeći put probijete i blokadu glavnog grada. Ali opet sam ja glup, to ste vi namjerno puštali Srbe da vas masakriraju par godina jer vam je trebao status žrtve.

Otkud ta stalna potreba kod tebe da lažeš ?

Neumljani nemaju nikakve koristi od te ceste, jer bi bila ograđena žicom i ulazak sa BiH na nju onemogućen, samo štete mogu imati.

Jebo te, srami se svoje djece. Kao roditelj ih učiš laganju.

1. 5 korpus i uopšte Bihać bi bili uništeni ili bi umrli od gladi da nije bilo hrvatske pomoći. To je jasno i nije sporno. Pa ja sam već pisao da je upravo slučaj Bihaća najbolji dokaz da nije bilo sporazuma u Karađorđevu. Ali kad je već pomoć došla i kada se dobilo municije, hrane i prije svega kada su se snage koje su bile angažovane prema Hrvatskoj mogle sve okrenuti prema Sanskom Mostu onda je i 5 korpus oslobađao zajedno sa HVO-om i HV-om. I da bili su nadomak Banja Luke iz pravca Sanskog Mosta isto kao što su hrvati bili na domak Banja Luke iz pravca Bočca. Dakle kada kažem da su nas iz MZ zaustavili pred Banja Lukom to je sasvim ispravna tvrdnja što se imalo dokazati.

Druga kriza je stvarno bila teška, mi tad nismo imali većih djelovanja jer je napad išao preko Bugara u zoni odgovornosti 5.K. To područje je tenko-prohodno i to je bio pakao. Pored toga, iz pravca Kladuše napadaju autonomaši. Par dana, prije Oluje, zovne me zapovjednik HVO i kaže mi da spremim postrojbu jer da bi HV mogla krenuti. Kaže da ga je zvao Dudaković, iz Cazina, i skoro plačući ga molio da zove pomoć jer više nema ni streljiva ni hrane ni vojske, i da će ako treba njemu povjeriti zapovjedanje 5.K. samo ako HV krene. Nakon 15 dana, Dudaković je izjavio da je 5.K. sam sebe deblokirao.

Znači ukratko... Sve ste mogli sami, ali su vam Alija i MZ naredili da ne mrdate.

Inače, i Krajišnici su tako stali pred Zagrebom. To su otprilike te udaljenosti.

U Srebrenici su srbi pobili 8 hiljada ljudi uglavnom zarobljenika.

E Jagnje, Jagnje, sila nebeska ti je svakim danom sve jača, i svakim danom sve više teritorija osvajaju 1995. i poduzimaju sve spektakularnije operacije.

Slijedeći put ne staju do Zagreba i Beograda. I izlaz na more kod Neuma. Trokut 2.0